njemačkih djaka reagirati s jednakim sredstvima. Senator otputovao je iz Budimpešte, a da nije polučio ikakve posebne koncesije u pitanju vina. Kraljevinske izmegju Hrvatske i Ugar- ske vijećaju o financijalnoj nagodbi. Imade izgleda da će u potrošarinskom pitanju magjaroni dobiti neke mr vice. Katolička stranka. Javljaju iz Zagreba, da je urednik ,Katoličkog Lista“ pop Korenić bio kod nad- biskupa Posilovića i položio uredničku čast, jer da on ne može u svom listu tiskati poznati poziv za ustro- jenje katoličke stranke, jer je to proti njegovom osvje- dočenju, i jer bi klerikalna katolička stranka pogubno djelovala na narod. Nadbiskup nije primio Korenićeve odreke, već je priznao, da je stvar još nezrela I tako će se možda dalnja akcija za ustrojenje katoličke kle- rikalne stranke za sada napustiti. Usljed toga da se je odustalo od šiljanja proglasa, kojih je natiskano do 25 hiljada komada. Skupština u Samoboru. Na narodnoj skupštini u Samoboru, došlo je do sukoba izmegju dviju oporbe- nih stranaka. Posljedica je bila ta, da je narodni za- |: stupnik Kiepach, oporbenjak, bio izlupan, općinski či- novnik Vuković na mrtvo ime isprebijan, jedan se top» nički vojnik s nepažnje sam ubio, jedna gospogjica od ozlegjena, razoreni su uredi op- ćine i kotarske oblasti, spisi su što razderani, što saž- gani. Sad slijede uapšenja i sud. Sporazum izmegju Bugarsko i Turske. Due 8. o. mj. u 8 sati na večer potpisan je sporazum izmegju obiju država. Bugarska se je obvezala, da će zaprije- čiti stvaranje rovolacionarnih komiteta i oružanih četa proti turskomu carstvu. Turska se obvezuje, da će pro- vesti sve po Austro-ugarskoj i Rusiji odregjene refor- me, da će podjelit amnestiju svima, koji su radi revo- lucijonarnih čina zatvoreni ili prognani, pustiti ih na slobodu i dozvoliti im povratak u domovinu, izuzev one, koji su osugjeni radi dinamitnih atentata. Mace- donske bjegunce Turska će podupirati, podigavši im iznova kuće. Turski podanici bugarskoga poriekla bit Domaće vijesti. Proti klausoli! Pišu nam iz Babinopolja (Mljet Budimpešte ) sa o koji zahtjevaju od nje najenergičnije za zaštita njibovih moli u ovom od- lučnom času, da se Vlada čvrsto drži i ne popusti ni najmanj zahtjevima glede vina, već ragje nadoknaditi Italiji gubitak time da se obnove pogodno- sti, koje Italija ima iz carinarskog cijenika ka skupština proti klausoli. U Splitu će se u nedjelju dne # sv'bnja, sutradan po blagdanu 8. Dnjma, sazvati " rati kleuzoli. Tncijativu preu- she raevani ti+ stupnici, posjednici i vidjeniji težaci, da podpišu proglas sa saziv e. Profesor Laigi Pavia držao je dne 7 o. m. u Mi- lanu, u liceju ,Beccaria“, predavanje o Hrvatima pod naslovom: ,Un popolo mal noto in Italia“, u kojemu je u glavnim potezima ocrtao našu političku i književno- kulturnu Milanski dnevnik ,La Sera“ piše : Pre- davanje je bilo učeno i uspjelo je, da digne koprenu, koja kod nas pokriva narod, jednom moćan politički i intelektualno, koji je podlegao udarcima zle sudbine i tudjinske prevlasti, ali koji se je u prošlom vieku po- digxo u književnosti i znanosti do stupnja ostalih evro- pejskih naroda. Prof. Pavia je pobrao sveopće pljeska- nje i čestitanje odličnog i brojnog slušateljstva“. Iz Šibenika nam pišu 12. aprila. Evo u malo da- na asmo dva zabavna izleta, što nam ih je prire- dio vrlo obljubljeni ,Hrvatski Sokol“ sa , Šibenskom Glazbom“: prvi za Mandalinu, a drugi za Skradin. I- ma nekoliko vremena, da se pogovaralo, kako se u Mandalini misli osnovati podružnica ,Hrvatskog Soko- la“. 8 je ta vijest bila nevjerojatna. To selo broji jedva oko 600 duša, pak da bi se u njemu mo- gao uzdržati jedan sokolski odjel, činilo se nemoguće. Ali hvala maru mandalinjana, osobito njihovog učitelja i susretljivosti Šibenskog Sokola, ideja je ipak uspjela, te je odjel ,Hrv. Sokola“ u Mandalini (43 isvršujući člana i 10tak pomagajućih) razvio svoj let dne 5. tek. mj. uz svečanu službu božju u mjestnoj crkvi, kojoj je kako doznajamo morao prisustvovati i jedan odjel Šibenske matice u društvenom odjelu, ali bi za- prječen kišom, koja je skoro cijelo jutro padala. Tom dakle zgodom ,Hrv. Sokol“ u Šibeniku, da uzveliči slavlje svoje prve podružnice, priredio je izlet pješke za k Ali kako rekoh, usljed kiše, koja skoro cijelo jut- ro padala, izgledalo je, da će se taj izlet izjaloviti. Tek oko podne vrijeme se stalo mdjemjati i sunce zas- jalo pa sko 2 sata pos. podne košulje sokolaša, koji se žurili k sokolskoj dvorani. a malo poslije zvuci glaz- be uzbuniše naše pučanstvo, koje stalo da se žuri, što brodicama, što pješke, što kočijama i kutiiračama put Mandaline; a bilo je i iz okolišnjih sela nekoliko bro- dica okićenih trobojnicama. Doček je bio bratski, kao kad ,Sokol“ ,SokG.3“ izčekuje. Kod Lokve čekao je u razvoju mandalinski odjel svoju maticu. Poslje sokolskog pozdrava vodja mandalinskog odjela g. pravnik Vlahović izreče pozdrav- ni sonet šibenskom ,Sokolu“. na što mu se zahvali starosta šibenskog ,Sokola“ g. Dr. Krstelj, bodreći u svomu govoru Mandalinjane, da ustraju u onom što su započeli. Po tom povorka krene na vježbalište, što je bilo u tu svrhu priregjeno pred selom, okićeno jedno i drugo hrvatskim zastavama. Tu izreče g. učitelj Vla- hović sonet posvdćen mandalinskom ,Sokolu“, a iza to- ga bi dan razlaz, da se vježbači preobuku. O vježbama što da rečem? Toli proste vježbe ve- likih, te vježbe prednjačkog zbora na ručama, koli pro- ste vježbe podmladka, pa vježbe podmladka na stolu i ručama izpadoše u podpunome redu i na opće zado- voljstvo. Ovom mi je zgodom istaknuti, da glavnu za- slugu u tome ima učitelj šibenskog ,Sokola“ g. prav- nik Krasnik, koji ne žali truda, da sokolaše što bolje izvježba; a ima i dara za to, jer gledaj mu elegantnost i vještinu u vježbanju, pa se divi. Još mi je iztaći od podmladka maloga Medića i Zorića. Oboje bi ih mogao strpati, jednoga u desni a drugega u lijevi džep, a ska- ču i vrte se, da bi ih pojeo od miline. Za vježbanja u- darala je sve vrijeme ,Šibenska glazba“ vesele korač- nice. Po tom je svatko potražio koji zakutak, da se hranom i pićem malko okrijepi, & megjutim se Man- dalinke i Mandalinjani uhvatili u kolo, pak si do mala uživao u krasnoj slici: Uz ljubki pjev Mandalinka vr- ti se kolo, ali već povećano gragjanima, pa uz težaki- nju vidiš otmenu gospogju ili vitku gospogjicu, a uz crvenu kapu gradski šešir i sokolsku perjanicu. Svi su zadojeni jednim čuvstvom : Svi smo jedno, svi braća svi Hrvati. Trublja zove nastup. Rastanak je blizu, Ko- lo prestane, a iz svijuh ko iz jednog grla zaori hrvat- ska himna. Golih glava pjeva narod svoju himnu, kli- če ujedinjenoj Hrvatskoj, ,Sokolu itd. Pri povratku pra- tio je mandalinski odjel šibenski ,Sokol“ do Šibenika, pa kroz cijeli grad sve do u sokolsku dvoranu. Tu je g. Stojić pozdravio Mandalinjane kao načelnik Kreši- “ [ mirova grada i kao vogja ,Sokola“, nu što mu je u par riječi odgovorio vogja mandalinskog odjela. Na to je mnogom Mandalinjanu došla suza na nko gledajući, gdje se uz svirku sokolske koračnice križa njihova troboj- nica s gradskim sokolskim barjakom. Kasno u noći vračao se pjevajući mandalinski odjel svojoj kući, praćen od četiri zublje i od lijepe kite Mandalinka i Mandalinjana, da tako završi dan svoga slavlja. Na 10. pak t. mj. priredio je ,Hrv. Sokol“ izlet u Skradin. Oko 2 sata pos, pod. stajao je već pred sokola- nom mandalinski odjel da se zridruži šib. ,Sokolu“, pa kad je ,Sokol“ došao na obalu da se ukrca na parobrod, našao je oba. parobroda ,Tommaseo“ i , Zlarin“ krcate tako da se je morao za sokolsku četu i glazbu pit še:Bi i i tis ii ži = doli ono što već prije spomenuh u opisu izleta za Mandalinu. Poslije toga priredila je ,Šib. giazba* bi- rani koncerat na trgu pred čitaonicom uz burno po- vlagjivanje općinstva. Povratak je bio utanačen u 6'/4 sati na večer, ali > 8 gati odlazila je sokolska četa predvogjena glazbom i praćena bengalskom vatrom, d put obale. Pri rastankn se opet klicalo Hrvatskoj, So- kolu, Općini Šibenskoj i Skradinskoj, njihovim načelni- cima itd. Došav u Šibenik ,Hrv. Sokol“ progje sa glaz- bom preko grada do u Sokolanu, da pohrani barjak; pak izprati svoj mandalinski odjel po Poljane. Gragjan- stvo je vrlo harno ,Hrv. Sokolu“ na ovim krasnim iz- letima, pak se nada, da neće dugo čekati, da se opet sa Sokolom proveseli bilo u Trogiru ili Rogoznici, Vo- dicam ili Tijesnu, a «ko Bog da zdravlje i u Makar- skoj. — Izletnik. Brzojavne vijesti o rusko-japanskom ratu TOENGČU, 18. travnja u 8 sati na večer. -— Da- nas u jutro čula se je pred Port-Arthurom ovamo puć- njava, te se je moglo zaključiti, da je vatra bila žes- toka. Čini se, da je došlo do već od dulje vremena očekivane pomorske bitke kod Miantan otoka. LONDON, 13. travnja u 8 sati na večer. — Re- utherov ured javlja iz Čifu-a, da su po privatnom br- zojavu tamo stiglom Japanci napali danas u jutro u osvit dana rusku flotu, koja je izašla iz luke u potpu- nome broju pod zapovjedništvom Makarova, te je uz pomoć tvrgjava suzbila Japanski napadaj. Depeša ne javlja, je li su utvrde ili ruski brodovi oštećeni. PETROGRAD, 13. travnja u 8 sati na večer. — Lučki zapovjednik Port-Arthura brzojavlja: ,Petropav- lovsk“ nabasao je na minu. Rusko brodovlje leži pod zlatnim brdom. Japanska se flota približava. Čini se, da je Makarov poginuo. Veliki knez Ćiril je spašen, tek je lako ranjen. BERLIN, 13. travnja u 8 sati na večer. — Privat- ni dopisnik Wolfovog ureda javlja iz Petrograda: po- govara se, da je admiral Makarov mrtav, te da je za njega i za ostale oficire, koji su pali na , Petropavlov- sku“ naregjena služba božja. LONDON, 18. travnja u 8 sati na večer. — Reu- terov ured ima iz Petrograda: Makarov se je kod po- tonuća ,Petropavlovska“ utopio. Veliki knez Ćiril teško je ranjen. PETROGRAD, 14. travnja u 8 sati na večer. — Brzojavni biro javlja, da je oklopnjača ,Petropavlov- ski“ pred Port-Arthurom potonula, Sam; četiri časni- ka su spašena, a megju njima i veliki knez Ćiril, koji je ranjen. PETROGRAD, 13. travnja u 8 sati na večer. — Kuropatkin brzojavlja: Odio lovaca prešao je naproti Vidšu 8. o. mj. preko rijeke Jalu na otok &omalinde, te je iznenadio 50 Japanaca kod iskrcavanja. Gotovo svi Japanci su ubiveni ili potopljeni, a njihove su bar- ke puštene na dno. Slijedećega su dana naši prešli u Jonampho, gdje su ostali 12 sati. Pošto su bili od Ko- reanaca izdani, morali su se plivanjem spasiti, jer im je barka bila razbijena. Jedan se je vojnik utopio. Ja- panci su ih progonili, a pa to su ih naši mapali, te ih sve poubijali. PETROGRAD, 14. travnja u 9 sati u večer. Telegram Uhtomskoga caru javlja: Jedna od jučer no- ću poslanih torpiljarka za rekognosciranje, imenom Bez- strašni, izgubila je usljed magle vezu s eskadrom; bila je od japanskih torpiljarka opkoljena i potopljena; 5 ljudi spasilo se je. Kad je naša eskadra manevrirala, oklopnjača ,Po- bjeda“ bi pogogjena od neprijateljskoga torpeda u sre dini desne strane broda. Ali se je mogla bez pomoći povratiti u luku. Niko nije bio ni ubijen ni ranjen. TOKIO, 14. travnja u 9 sati u večer, — Reuter javlja: Admiral Urin brzojavlja, da je eskadra Toga pri napadu u srijedu u jutro rano potopila jedan ruski razbijač torpiljarka i jednu oklopnjaču. Japanci osim jednoga ranjenoga nijesu imali drugijeh gubitaka BEČ, 15. travnja u 7.40 na večer. - Prema ja- panskim vijestima ,Petropavlovski“ da je razoren time što je nabasao na japansku minu. PETROGRAD, 15. travnja u 7.40 na večer. — Zapovjednik crnomorske flote Skrylov imenovan je od cara nasljednikom Makarova. Rana kneza. Ćirila je ta- kova da će se morati povratiti u Petrograd. Pogovara se, da se je kod potonuća ,Petropavlovski“ utopio i slikar Vereščagin, koji se tamo desio. PARIZ, 15. travnja, u 7:40 na večer, — Prema vijestima listova u Inkau, nije tamo prispio vlak iz Port-Arthura, jer da je razoren željeznički most Gradska kronika. Nj. Visost nad: a a Josefa prispjela je sa parobrodom pt ana u omiljeli joj Dubrovnik, i otsjel. u ,Hotel Impćrial-u“, dje jo i ie godine nekoliko vremena proboravila. Do ro nam + Miho Čuković. Preminuo je na 12 0. mj. Mihc Čuković, ugledni mjesni togovao i posjednik u 68. go- dini, grčko-istočne vjere. mu zemlja! Koncerat g. Vuškovića, što ga je priredio u čet vrtak u Bondinom kazalištu, 'uspio je sa umjetničk strane vanredno. [SEE se je moglo uvjeriti sjajnom daru i krasnom glasu ovog hrvatskog pjevač: oga čeka | budućnost. Vrlo je lijepo što je pi: vao većim d domaće komade, Pratio ga no pogine g a ee je i društvo u ulić“ i žalosno je da je bilo vrlo slabo posjećeno dočim je n. pr. u Zadru povlagjivalo krcat kazalište puplike i hrvatske i talijanske, a u srijedu je i u Dubrovniku u ,Hotel Imperialu“ kod certa ubrao hvalu uglednih gostiju, te je i vojvotkinja Marija Josipa ostala do kraja i p km gp u. pr =. g ke: njeg : nego pupliku, koja umjetnički užitak. Poziv. Pozivlju se gg. članovi ,Hrvatske Radni: ke Zadruge“, da u što većem broju dogju na vanredn: vnu inu, koja će se držači sutra u 11 sati p' p. sa dnevnim redom : izbor društvenog zm sjednika; o priregjenju jeg društvenog izlet i g proslavi desetgodišnjice opstanka društva. Ako * ne sakupi dovoljan broj članovi, sjedaica će se odg: dit za 3 sata po p. Postalija. Pošto se na Zadarskoj pošti još nepre stano gube dopisnice sa hrvatskim trobojnicama i grbovima, jer se je takov jedan slučaj što se znade uskrsu t. g, to se moli viša Vlast pe bi ponavljali unaprijed slični put da nestaje takovih do- pisnica osobito u Smionstvom nekih dogagja se takovih stvari što krši zakon, vrijegja općinstvo i pruža neprilike. Nadamo se, da će se jednom stati tome na put. Općinska Glazba. Sva ona gospoda koja su primila ovih dana od Uprave Hrvatske Općinske Glazbe pismo, kojim se mole da postanu članom iste, stavljamo im na srce našu glazbu. U njima stoji dali glazba može opstojati ili ne. Izlet. Sutra, ako se skupi 60 izletnika brzi paro- brod ,Gruž“ priredit će izlet u Hercegnovi i Zeleniku. Polazak iz gradske luke u 9 i p0 pr. p., a povratak na 7 ura u večer. Cijena za polazak i povratak 4 K. Kar- te se dobivaju u ,Općinskoj Kafani“. ogodio, negdje o da providi shodno da se neredi.. Ovo nije 3 ru. Jaruge u Gružu. Primamo od jednoga Gružanina. u zadnjem broju , Crvene Hrvatske“ neko se tuži proti željezničkoj Upravi da nam je u Gružu ma putovima napravila jaruge, te tim zapriječila put kočijama na obale, Od kad je željeznička Uprava nasula veliki dio gruške obale, na putevima je ležala uvijek voda, te ta- ko morasmo kod i najmanje kiše gaziti po blatu, i ako je Vlada put nasipala, g. Stojan direktor gruške že- ljezne postaje naredi za to da se učine jaruge do _po- štarskog ureda, te tim da voda odteče u more. Mi svi se nagjosmo zadovoljni Nasuše nam cjelo zemljište od Hotel Petke do poštarskog ureda. Učiniše istina jaru- gu, ali na mjestima kuda prolaze kola pokriše jarugu pločam. S toga mi Gružani odobravamo čin želj. Upra- ve jer nema više blata, a to jer se voda više usmrditi, što je do sada smetalo oni koji su prolazili, a najviše oni koji stanuju blizu. Požar, U prošlu subotu dne 9. tek. pojavila se je vatra u Domobranskoj vojarni u Gružu pod kupije. Vatra bi odma unistena. Izgorjele su neke grede; šteta iznosi oko 300 Kruna. Samoubojstvo, Prošlih dan& neki Ivan Baletin iz Oboda, star 66 godina, udaljio se od kuće u času kada su mu odlazila : sina na radnju u polje, te u samoći ubio se sa dinamitom. Uzrok samoubojstvu je, kako kažu, smrt žene mu. Pohvalno, Prigodom smrti gosp. 'Miha Ćukovića udijeliše mjesnom dječjem zakloništu gg.: Abram Tolen- tino K 10; Felice M. Valenzin K 5; Braća Sugja K 20 ; Salomone Tolentino K 2; Pasko Kisić iz Čibaće K 2; prigodom smrti g. Petra Kovačevića g. Miho Vidak K 10. Dubrovački parobrodi. ,Epidauro“ krca u Niko- lajevu za Marsilju. ,Istok“ na 12/4. otputovao iz Pule za Poti, prazan. ,Leopoldipe“ nakoćača u Sulini za Newcastle i_Tondrt, ,Cijen“ na 10/4. prispio u Eupa- toris trčat soli za Rigu. ,Zora* na 14/4. otputovao iz Anverse za Kardif. ,Beatrice na 10/4. prispjela u Tu- nisi. ,Presj. Becher“ na 13/4. prispio u Livorno. Du- bac* iskrcava u Marsilji. ,Gradac“ na putu iz Saline za Anversu, krcat. ,Naprijed“ na 6/4, otputovao iz Ca- igrada. ,Prazattus“ na putu iz Šibenika za Algeriu i panjolsku, krcat drvlja. Gundulić“ na putu iz Alek- gandrije za Rucant. ,Balkan“ iskrcava radu u Trstu. Izložena zvona. U prostorijama Trgovačke Komore na ,Guudulićevom trgu“, blagohotno ustupljenim u tu svrhu, biti će izložena od 22. Travnja 1904. u napri- jed, dva prelijepa zvona vrijedna da se promotre, koja su skoro došla iz glasovite i na glasu poznate lijevao- nice gosp. Bartolomeja Chiappani u Trijeutu, a ovo je prvi put da u Dubrovniku nam se pruža prilika moć diviti se proizvodima njegovim. . Gore rečena lijevaonica opstoji već od 130. go- dina, buduć prelazila uvijek od jednog na drugog člana iste obitelji, te u toliko vremena postigla je svijetski glas. Prelazeć hiljadama naručbina izvršenih u posljed- nje godine, napomenuti ćemo samo najnoviji sklad za novu nadbiskupsku crkvu u Bombay, za crkvu u San Paolo u Americi, kuo i za onu u Widnau u Švaj- carskoj, tako isto onaj za erkvu Sv. Polikarpa nazvanu Gospa od Mora u Pulju pripadajuća ć. i k. ratnoj mor- parici. Napokon sa zvonima zu veliku novu i monu- mentaluu crkvu Sv. Kanizije u Beču stekla je lijevao- nica gosp. B. Chiappani takav glas, da se i Česar udostojio razgovarati sa umjetnikom, izraziv mu Njegovu Visoku zadovoljnost za velebnu radnju. ena dva zvona bila su salivena po naručbi gosp. Ilije Miletića iz Dubrovnika, a to za obiteljsku crkvu Sv. Felića u pigneis Pile ,Izmegju vrta“ u blizini ,Hotel Impćrial a“. istijem foo. 1 Miletić htio je da počasti uspomenu svoje nezaboravne i nigda neoplakane majke, blažene uspomene. Zvona su salivena od najboljeg metala, si izravnane i izragjene sa krasnim nakitima ćip i rezbarija. : Na istim ističu se slike različitih svetaca, koji sačinjavaju pazu od altara rečene crkve & nadasve slika Sv. Felića pape mučenika, čijoj slavi je posvećena crkva, Blažene Djevice sa Djetešeom, Sv. Andrije apostola, Sv. Petra, Sv. Vlaha, Sv. Antuna i Sv. Frane iz Paola. Okolo ruba istijeh čita se u bistrom relijevu la- tinska posveta : ,ELIAS MILETIĆ RAGUSINUS — IN OBITU CLARISSIMAE MATRIS VIUS MARIAE natae RADIĆ -—— ECCLESIAE SANCTI , FLICIS DONO DEDICAT — ANNO _DOMINI MCMIII. Sve što se odnosi na glas i uglazbu istijeh, uprav je iznenadljivo pošto sklad glasova je majstorski sači- njen, jak, bistar i muzikalan tako da bi se reklo da ga više zvona sačinja. Nek primi dakle vrijedni umjetnik još i s naše atrane neivruće pohvale i izraz našeg potpunog za-