Br. 18. ' (RV Eli U DUBROVNIKU, i 90. Aprila 1904. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugariku, Bosnu i poštom: va godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za inozemstvo: 10 krunA i po- s štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. ..< . Iseljivanje. Zanima nas sada u prvom redu p tanje vin- ske klauzole. I u istinu je ono važno, jer je uz ine i ovo uzrok osiromašivanju. Ali pitanje iselji- vanja je jošte strašnije od sviju drugih. Istina je i to, da siromaštvo najviše goni naš narod na ise- ljivanje. Ali opet moramo priznati da dimensije, koje je ono preuzelo, upućuju nas i na to, da istra- žimo i druge uzroke. Jedan od ovih uzroka je svakako neka vrst manije, koja je obuzela svijet. Sele se i oni, koji ne bi trebali. Seljenje je po- stala neka vrst spekulacije, ali ta spekulacija je vilo riskautna i uspije od sto sločajeva samo u pet do šest. I kada bi maš marod upotrebio za svoje gospodarsko pridigouće kod kuće samo dio oue energije i uložio samo nešto od onoga rada, što ga u tugjem svijetu izvršuje, ne može se reći, da se ne bi bar donjekle pridigao. Ovi manija iseljivanja podržavana je po & geutima, ps iseljenim rogjacima i po primjerima bogatstva kod mekojih starijih ,smerikana“, Ali prilike su sada druge i sreće imade manje, spe- kulacija imade manje izgleda. Ali i bez obzira na sve ovo moramo da se z brinemo radi ogromne štete kuja prijeti nama ovdje radi pomapijkanja radne snage. Ne treba poći nego do Župe, pa ćemo čuti kako se ljudi tuže, da nema ko da radi. A bez radne domaće snage nemože biti ni govora o pravom podigouću gospodarske snage Dalmacije, kada bi se o tom i počelo ozbiljno i sustavno ra- diti. Seljenje je zahvatilo cijeli maš narod, zahva- tilo je osobito našu okolicu i Hercegovinu i ne pomažu nikakove mjere vlasti, Samo preko ov- dješnje agencije — kako kažu — ide w Ameriku avake sedmice popriječno oko dvije stotine iseljenika! Ali upravo je nevjerojatno to, da ni vlada ne uzima obzir na ovo gromadno iseljivanje. Ovih dana je javilo ,Jediastvo“, da je kod stavnje na otoku braču maljkalo 500 obvezavika — bili su u Americi. A uvažimo li, da se ti mladi ljudi ne mogu u opće u najviše slučejeva vratiti — jer neće da pretrpe kaznu i služe u vojništvu, onda nam istom postaje jasno, da su te sile izgubljene i za narod i za — državu. Koliko štetuje time mornarica ! Ili zar je na korist vrijednosti morna- rice, da se pražnina popuni sa novacima, koji nisu nikada mora ni tigjeli?! Ovo je takodjer primjer lakoumnosti 1 kratkovidnosti države. Prijeka bi potreba bio zakon, kojim se dozvoljava iseljenici- ma vojnim obvezanicima povratak. Povratak se mora olakotiti, a ne oteščavati. Nadalje se mora posvetiti više brige ovoj jadnoj zemlji i narodu, da može kod kuće naći zarade. Ali što je najpreče, ako se već iseljivanje ne može spriječiti, moralo bi ga se urediti. Ali ne onako kako je to učinila Ugarska vlada — o čemu govorimo na drugome mjestu — nego zgodnim iseljevičkim uredima. Javnost bi se pako morala malko više tvorno zanimati za to usadno pitanje, a ne krstiti samo roke i jadikovati. | predavanjima i novinama i kujigama bi se moralo narod odvraćati od iseljiva- nja u koliko je manija i u koliko proizlazi iz krivih pojmova. A u koliko je posljedica nevolje moralo PODLIŠTAK TRESIĆ-PAVIČIĆ: Valovi misli i čuvstava. Pjesme. Mnogo se u nas govori o Tresiću, a i piše mno- go; nu kad bi u kasnije doba kogod htjeo napisati po- vjest današnje naše književnosti i crpio za to kritički sud o Tresiću u onomu što se savremeno o njemu na- pisalo, zapalo bi.ga za stalno jedno od zadnjih mjesla u književnosti, dočim ja tvrdo vjerujem, da će Tresić, ne sustane li pred zaprekama žute zavisti i otrovne mržnje postati alemom književnosti naše. Tresić ne prima zasluženu platu od naše kritike, jer kako kaže o njemu vrli Dr. Stjepan Miletić ,kod nas je na žalost prešlo već nekako u običaj, da se i umjetnička djela prosugjuju s ličnog stanovišta. Privatni život piščev, pak njegov odnos prema pojedinim ličnostima, ili ća prema političkoj stranci kod nas su suviše često je dino mjerodavni i za prosudjivanje njegova književnog ili umjetničkog rada, dok bi za pravo taj kriterij imao da leži samo u unutarnjoj pjesničkoj vrijednosti sa- moga djela“. Je li taj trpki plod bezglavog omalova- živanja i napadanja bez štetnog utjecaja na duševni organizam Tresićev? Bogu hvala do sad rekbi da nije i u tomu je junak. Ćuti u sebi svu jakost da se opre, kad nije do sad u kut stoput pero bacio. Slavohlepan je kažu mnogi, a ja naprotiv velim ponosan je i imade pravo, jer imade rašta. Ponos nije nikakav porok, ništa zamjerna, ono stoji u suglasju sa etičkim idejama; to je u duši svakog čovjeka ukorje- njeno, nepomućeno zadovoljstvo, koje nastaje kad omje - bi se pitanje regulirati i ljude upućivati da sele u Slavoniju i Bosnu. Pa i naši zastupnici bi mo- rali posvetiti svestranu brigu tom pitanju u isto tolikoj mjeri u kolikoj ju posvećuju ostalim pita- njima, jer bi moglo naskoro doći do užasne krize. Radnik poskupljuje, a privrednih vrela nena. Usljed toga ovu skupoću osjeći.'u oni, koji trebaju radni- ka za najpreče poslove žiiota. Ovo ih osiromašuje još više ili pako gospodarstvo zapinje a ova činje nica dovodi do novoga nazadka, do novih kompli- kacija. Prva posljedica je to, da ulazi tugja kon- kureacija, n. pr, Talijanska A ako se počme što raditi oko eksploatranja narodnoga bagatstva Dal- macije — u pomanjkanju domaće radne snage po- plaviti će nas tugjinci i stajati ćemo pred pita njem useljivanja i tugje invazije. A onda će biti jadna i politika, a još jadnija Hrvatska bez Hrvata! Red je dakle da se prenemo i poradimo svim sretstvima da se popravi što se popraviti dade. Da se stvar prouči teoretski i liječi praktički i kod vlade i kod naroda samoga. rmza= a .. x“ Na tugji račun... Pod kraj prošle sedmice i početkom ove stajala je cijela javnost pod dojmom štrajka hrvatsko-ugarskih željeznica. 60.000 željezničkih namještenika uskratilo se je od službe i obustavljen je bio kroz punih pet dana promet po svema. Neizmjerna je svota, koju je time izgubila država, a i pojedinci. Posljedice štrajka je osjetila austrijska pola, a i cijela srednja Europa I otštete, koje će država morati platiti strankama biti će bez sumnje velike. Pa ipak, baš ona javnost, koja je najviše trpila od obustave prometa, simpatizovala je sa štajkašima. Zanimiv je dapače i taj fakat, da je javnost u Banovini, koja imade da najviše trpi od že- ljezničke magjarske politike i željezničkih magjarskih činovnika, simpatizovala sa štrajkašima. A zanimivo je to. da su magiarski željezničari zatražili. da ih se premjesti iz Hrvatske u Ugarsku jer da oni smatraju svoj položaj u Hrvatskoj inferijornim. Ovaj zahtjev je dosta nejasan, jer mi znamo, da su baš ti činovnici pašovali po našim željeznicama. Ali moramo znati i to, da se je Hrvatska smatrala nekom ,kolonijom kaz- ne radi“, a magjarski činovnici su bili osamljeni usred našega naroda i mrženi, a jedina naknada, koju im je vlast dala bila je u tome, što su smjeli širili silom magjarsku ideju. Ako smatraju ovo inferijornim — onda imadu posvema pravo. I možda će biti nakon ovoga pokreta manje uslužni vlastodršcima svojim. Mi bi mo- gli samo željeti, da se njihova želja 0 premještenju što prije ispuni i da dogju na njihovo mjesto naši sinovi. Ali još je zanimivije to, da je ovaj štrajk poka- zao svu jednostranost magjarske politike, koja je skroz na skroz šovinistička, a zanemaruje svaki socijalni za- datak. Već je odavna poznato, da je magjarska poli- tika u temelju svome posvema nenaravna. Nenaravna je onda kada hoće da magjarska manjina stvori na ra- čun drugih narodnosti jedinstvenu magjarsku državu. Nenaravna je kada iz zemlje gotovo posve agrarne stvara isključivo industrijalnu. Nenaravna, kada hoće da iz kopnene zemlje stvori pomorsku trgovačku vlast, Već je odavna poznato, da se u širim, a osobito u poljo- ri svoju radnu snagu, koju to ugodno ćastvo kriepi za daljni rad; bez tog čustva ne bi bilo ni rada, jer ono je čovjeku okrepa, ono plata. Treba dakle razlikovati ponos od slavohlepja, pa i kod Tresića. Može li se on zbilja ponositi svojim radom ? Djela njegova probijaju tijesne granice naše i do stranog dopiru svijeta. Tresić je tako noletnog duha, jake i bujne mašte, širokog ho- rizonta, opširne erudicije, da ima sve uslove velikog piesnika. Da nijo napisao nego putopis »Po Moru“, za- služivao bi da ga se puno cijeni. Prošao pedalj mora i piše debelu knjižicu punu etičkih ideja, filozofskih razmatranja, rodoljubnog zanosa, a sve u vezu i iz- vagjano iz utisaka prirode. 1 bolji koji književnik ne bi bio ni pomislio za to u ruku pero uzeti, ali njegov snažai um svugdje i svačemu uzrok traži, bujna nje- gova mašta stvara svugdje slike. Nu ovime ne mislim pisati kakovu studiju o njemu i zahvatiti cio njegov dosadanji rad, već hoću da u kratkim potezima izne- sem utisak, kojeg sam primo čitajući gornje njegove pjesme što no ih ,Matica Hrvatska“ ov: godine izdala. ( prav da rečem to je knjiga pjesama, kojom je htjeo Dr, Tresić samo pokazati, da se duhom svojim znade visoko uzdignuti, da jaka čustva njegova znadu snažnom silom teći; da je orao, koji se vino nebu pod oblake, a ne sluvulj koji mirno u gaju pripijeva; da je rijeka, koja snažnom silom teče, ne potočić koji tiho žubori. To je oznaka maldane svijeh pjesama u ovoj knjizi. Ako ćeš nježnog ćustva on te upućuje na Gjule i sumbule i na Sutonske sonete. On je ovom knjigom klasik, duboki pozaavalac klasičnog metra, i to Horac ali ne Ovidije. lelasi svake subote. — | age djelskim slojevima Ugarske širi nezadovoljstvo sve više i više. U radništvu isto tako, a što je najbolji znak nenatavnosti, sada je probilo nezadovoljstvo i u — či- novništvu. Jer ovaj štrajk je jedini svoje vrsti. I do sada je bilo štrajkova, pa i željezničkih. Ali štrajkali su radnici. Ali ovdje vidimo kako vode cijeli pokret činovšici i to baš državni činovnici. A ovo socijalno nezađovoljstvo najbolje osvjetljuje magjarsku politiku i za one, koji su gluhi za narodnosno nezadovoljstvo. Ovo je najbolji dokaz kako se magjarska politika os- niva na izrabljivanju naroda i vlastitih službenika, kako se ona vodi uvjek na tugji račun. Na tugji račun 8 vodi kod kuće i vani. Sva javnost u austrijskoj poli već znade i javno prosvjeduje proti tome, da ugarska gospoda hoće da se dignu ma račun i ove pole, kao što su se digli na račun svih ostalih, pa i svega naroda u svojoj kući. Nametljivost te politike počima se vidjeti Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para retku, a ii | skaju po pogodbi i nz razmjeraa popust. Dopisi šalja se Uredništvu. Rukopisi Pojedini broj 20 para. | frankirsna pisma ne primaju se. i u ostalom svijetu. "To je politika nekolicine, politika odozgor, to nije narodna, nego umjetna, demagoška i teroristička politika. Sva ta politika je išla za time, da šoveni dobiju u ruke vlast, pa vode politiku odozgor, izrabljujući svoj položaj. Tako je bilo g. 1848., tako je i sada. Držav- noj vlasti se daje sve u ruke. Ona umjetno stvara in- dustriju, umjetno stvara narodnost, umjetno stvara gos- pode ući položaj u monarhiji, ona je monopolizovala, premerala, patriotizam i trgovinu. Hrvatska to najbol e ćuti, počima ćutiti i ova pola monarkije, a eto počimaju to ćutiti i vlastiti njeni službenici. Vlast je izrabljivala u svoje šovenske svrhe ne samo narode i zemlje na- mićući im nenaravna prometala (kao Hrvatskoj, & na- pose: Liki), nego i svoje činovnike, a da ih uz to nije kako treba ni plaćala. Željeznički činovnici i radnici imadu danas istu plaću kao pred trideset godina — akopvem je život poskupio — prilike su sasma promi- jenjeue. Vlast je povećala plaće — ali samo višim či- novnicima, a ovo je moralo ogorčiti niže, koji vrše najtežu službu. Ovo je takodjer tipično, Magjari sve što rade rade na korist nekolicine _privilegovanih, sve ON Ali, ovai umjetni, ovaj pesolidni, ovaj nepra- vedni sustav počeo je eto donositi _ylodove. Prije ili poslije morati će doći jaka reakcija odozdol. Broj ne- zadovoljnika je sve veći, a sama slažbena šovinistička magjarska ideja neće biti kadra, da to narodno i soci- jalno nezadovoljstvo spriječi u njegovom očitovanju pa da i sami Magjari uvide koliko je nedostojan i »infe- rijoran“ njihov položaj službenih ugnjetavača pravednosti. Par dana prije štrajka izdao je Vladar dozvolu da se prenesu u Ugarsku kosti Rakoczia, poznatog bu- tovnika. Ovo je isposlovala vlada, da utješi narod radi toga, što neće još sada dobiti narodne vojske. Ali i sa- mi Košutovci su izjavili, da se time neće dati opsjeni- ti. ,Ne trebamo mrtvih, trebamo živih“. A par dana iza toga što se je imao ,narod“ oduževiti — pokvare- no je veselje štrajkom. I nitko nije više pitao za Ra- kocija i njegove kosti. Moralni i materijalni izrabljiva- či doživjeli su udarac, koji mnogo znači. Vlada je bila zatečena. Pouzdano nije znala što da čini, dok se nije utekla sili i opet jednom nenaravnom srestvu. Kralje- vom zipovjedi pozvani su svi vojni obvezanici, koji su u službi željeznice, na ,vježbe“ i prisiljeni da vode vla- kove! Ovo je vrlo pogibeljan korak, jer na ovaj način se može napokon svakoga prisiliti, da sve radi. Na o- vaj način bi vlasti mogle za sve svoje islužbe pozvati narod u vojnike pa da — radi! Ovo očajno srestvo ta- njegova Lidija jest i Horacijeva Lidija. Pjesnički nje- gov duh obuhva“a cio sviet stari i novi pa te jednako vodi i pod kip Afrodite melske i pod onaj Marka Au- relija i do Sokrata i Aleksandra i na Elisijske poljane u Parizu i na grobište sv. Mihajla u Lapadu. Tresić je svestran. Pozna ćud, običaje, život, \jeru i grčkog i rimskog naroda i na njihovom zemljištu stoji čvrstom nogom nepomično. Sve pred sobom inscenira, u društvu je sa Sofoklom i Horacom, pa u ovog posljednjeg uza- imlje metar, služi se sa svima Vrstaina asklepijadske strofe i tako skladno taj teški ritam upriličuje, da ti ge čini da čitaš Horaca. Budući vjera ima glavnu ulogu u ljadskom životu, tako i pjesme njegove, kojih motivi uzeti su iz stare dobe, prožeti su vjerom u odnosno božanstvo; tako da ne izostaje ni Zeus ni Jupiter, ni Bra'ima ni Svevid. Svu mitologiju raznih naroda veoma dobro pozna. Tresić ima smisao za život, za uzvišene ideale, ali toga 'ne nalazi u današnjem društva, neka nujnost zahvati mu dušu, nu ipak ne klone, ne pušta ge, trza se da se riješi njezinih okova, traži pomoći, utjehe u nadnaravnosti, u pravde, koja i nad čovjekom vlada, njoj se obraća i tu postaje filozof kršćanski. Možda nije uvijek pjesnik, ali onda je filozof, možda nije uvijek nadahnut, ali onda je umjetnik, Uz sve- stranu kulturu, pozna život ljuski u svim tančinama, dušu njegovu u svim nuansama. I za to su mu pjesme pune života i umjetničke ljepote. Ljubavlju svojom za- grijava cio šviet, ali mu najpače domovina na srcu leži. Nju ljubi svom snagom jake svoje duše, za nju žive, njoj na oltar i sebe žrtvuje, prezire zavidnike licumjer- Rietko razum ustupa mjesto ćustvu, ali i onda ce, janjičare i izlaže ih teškim šibama svoje pjesme i u tom možda naći ćeš malo pretjeranosti, gromoglanja, =--o | po za kogjer neće ostati bez posljedica. Štrajk _je doduše vršen, promet obustavljen i vlada će > £ = 2 š nat, koji je najbolji politike, dovesti konačno rodnosnoga pitanja. Sam narod će desauvirati svoju , rodnu“ politiku, a sa i lakše i na pravednijoj zbude, onda u istom snage službene magjarske zicija nas Hrvata. Ali moramo darsko narodno ojačanje provedemo jalnoj podlozi i da ne tici u nenaravnosti. I koliko je danas žak, nije beznadan. Oao što je protuprirodno se raspasti, a nama je da budemo budni i da mo snaći, te radimo i spremamo se, da narodne ideale, koji su za pravo najnaravnije votne potrebe. liki tise Hila; naše ži- — mima PO Za gospodarsko-financijalni pokret u Dalmaciji. . Kada se je sklapala prva nagodba izmegju Hrvat- ske i Ugarske, opravdavao je jedan zastupnik prepu- štanje financija u ruke Ugarske vlade ćemo mi imati posla sa novcima i Narod bi nas zamrzio, da pobiremo mi pustimo mi to Magjarima, pa neka njih grdi“. igaorancija i huda dobroćudnost što su sklapali nagodbu. Ali vremena st se i danas cijela Banovina k > š ih i Hi Pregovori kraljevinskih odbora nije došlo do rezultata. Nakon se nagodba produljuje — ne gjari ne daju magjaronima ni one mrvice. N bi bilo prekinuti u opće dalje pregovore i mostalnost financija. Što će biti nitko ne mjenica jeste, da čijela javnost danas znade cijalni položaj Hrvatske. A ovo više nego išta diže narodni otpor i ovo je najjači naravni osnov za rad oko viših narodnih ideala. Pitanje novca svatko razumije, jer je u svačijem interesu. A najosjetljivije jen tome će i zahtjev što veće državne ni populaziruje ujedno sa pitanjem financija i gospodar- uhvatiti najdublje korjenje. še i i i i ši f = šE l H i i nomno carinsko područje zahtjev združenja Dalmacije i Banovine. Pitanje željeznice pokazalo nam je, da kod votnih pitanja nemože šutiti ni jer vlastiti njeni pristaše prosvjeduju osnovi ugarske vlade. Isto tako će se da je i zahtjev financijalne u tomu mije Leopardi, već ljubav domovinska. Slika | uvijek je umjetnik i kolorita, vrstan. u menat kano da oživljuje hvata sliepo tvarne ii i lili ii | š i : : i s ž $ F i i i pjesmi Optimizam i u traži uzroke, pa kad dogje na jer razum ljuski ima svoje granice, sili. Nikad se ne strovaljuje u bezdno Vrhunaravnost vidi u suncu i cvietku, Nikad se ne da, da ga zahvati jito zrno, već vedre duše gvieta u carstvo ideala. Ljepota gova života. 1 kao što on sam odmora i za teške borbe tako ovoj knjizi, pošto se je izmorio filozofskim mislima, nalazi zelene oaze, Hrki : iii Hui 22.2 Hi gs ses z +...