o SIR RAOS O QA i — I su ilnjicu kraljevskog izbora, Petar I. svečano m Žica južno A Kraljevo. 7atikan je prosvjedovao kod vlasti proti posjetu ta. Talijanoi su poegbeooal privatno sa meima im talijanske universe u Trka bez 1nog uspjeha. Izbori u Epannsbej. U administrativnim izborima «rajini ministerijalni republikanci su pobijedili u zradu u 360 departmenta i okružja. Svjetska izložba u St. Louisu se otvorila u j ih sjedinje- šku: računa se, da će troškovi premašiti 260 mili- i kruna. Domaće vijesti. Uspomena Zrinskih | Na zrinsko- inkopanski dan je ove godine naša mladež i u Za- <bu i Beču i druguda obdržavala skupštine i stvara- rezolucije. U Zagrvbu su uspomenu proslavili i , čisti“ .nsprednjaci“ svaki o sebi. Iz Beča mladež traži pre- os kostiju naših mučenika, a što je glavno, zast. Bian- ini je interpelirao Koerbera o prenosu kostiju, o tom a li je istina da su kosti otstranjene iz grobnice i hoće li e otstraniti nadgrobna ploča sa sramotnim napisom. Za prenos kostiju Zrinskog i Frankopana. Iz Beč- kog novog mjesta poslana je nar. zast, u Beču ova re- zolucija: Hrvatski zastupnici! Hrvatski djaci, obrtnici i radnici sakupljeni na grobu mučenika i boraca za ujedinjenje Hrvatske Zrinskog i Frankopana stavljaju vam ma srce, 1. da vjerni ideji dvaju najvećih hrvat- skih sinova izvojštite sjedinjenje rascjepkane hrvatske domovine; 2. da se sveti ostanci mučenika Petra Zrin- skoga i Krste Frankopana kao i članova obitelji Petra Zrinskoga što prije prenesu u domovinu, za koju da- doše svoj život. Bečko Novo mjesto, 30. travnja 1904. Za prisutne: Kolarić, Staiduhar, Prpić. Biskupi i glagolica. ,Agramer Tagblatt“ javlja, da su se ovog tjedna imali sastati u Zagrebu na kon- ferencu do 15 biskupa iz Hrvatske, Dalmacije, Bosne, Istre i Trsta. Konferenca se je imala baviti uregjenjem pitanja o glagolici, te će u tom pogledu hrvatski epi- skopat izraziti rimskoj stolici svoje mnijenje. Učiteljstvo Biankiniu, Interpelovio je zastupnik Biankini u carevinskom vijeću o sankciji glasovanih za- kona za povišenje učiteljskih beriva. Učitelji iz Zadra i Šibenika izraziše mu brzojavno svoju zahvalnost. »Glasnik Matice Dalmatinške“, Odbor ,Matice Dalmatinske“ odlučio je, da će u glavnoj godišnjoj skupštini predložiti, da se i madalje, unatoč deficitu, izdaje ,glasnik“. Uredjivat će ga, kako čujemo, knji- ževnik Katalinić Jeretov. Bi žalostno bilo, da je i ,Gla- snik“ otišao, kuda odoše ,Nada“ i Vijenac“. A sad je sto do publike i do kniževnika, da održe na visini ovu jedinu hrvatsku književnu smotru. . Pišu nam s Orebića: Na 80. pr. mj. obdržavane su u našoj župskoj crkvi zadušijice za neumrle hrvat- ske mučenike, Zrinjskog i Frankopana. Ali čujte, pa se divite probugjenoj hrvatskoj svijesti naše čeljadi. Prije svega imate znati, da na uašim kitnjastim Orebi- ćima cvatu dva hrvatska društva: stara Narodna (u najnovije vrijeme ,Hrvatska“) Sloga“ i mladi stekliški »Hrv. Napredak“. I ova se naša lijepa društva dadoše lijepo mnogobrojno zastupati pri zadušnicama za hr- vatske mučenike, Od stare ,Sloge“ prisustvovahu dva člana od uprave i tri redovita; dok mladi »Hrv. Na- predak“ učini komodnije — on se niti ne odazva. Kras- ni spol bijaše zastupan po kćeri g. Paschini, preveja- nog iredentiste, dok je hrvatske dame zastupala gospo- gia Raffaelli, autonomašica! Preveć smiješno, gospodo, Iz Sarajeva nam šalje ugledan musliman ove ret- ke, kome prepuštamo odgovornost : »Nekih dana čitam u lista ,Dabrovniku“ članak pod naslovom »Otvoreno pismo“, Razmatrajući potanko o tom što mlada ge. akademićčari pišu, zainteresira me, da tu stvar ispitam kako je tekla i po mogućnosti ću :je ovdje razjasniti. Kada je ono nadbiskup primamio Salu Sivriju sa njezinom neviuom dječicom, taj slučaj ogorči srce svakog muslimana, te i naš Azabagić, glavar isla. ma u B. i H., ne može na srcu trpiti tu tešku ranu, već se odluči, pa proti propagandi poduzme neke ko- rake. U toj uzrujanosti naredi nekoj ulemi grada Sa- rajeva, da se imaju odregjene noći njegovu pozivu o- dazvati u kući člana mu Korkuta, Pozvani se odazovu, & ti su gradonačelnik Škaljo, vrhovne šerij. sudije Ha- fizovići i Hadžiefendić, direktor šer. sud. škole Šarac i ulema medžlis Dizdar i Korkut. Pošto su lijepo po sjedali, raspalili nargile i cigare, a uz to se i crne kave napili, poče načelnik govoriti : Gospodo, danas sam čito n ,Obzoru“ izjavu proti Islama. Ova stvar ae može ovako opstojati, nego trebamo neke ko- rake poduzeti, da spriječimo tu bijedu katoličke pro- pagande, budemo li šutili & nas nema ništa, a to da molimo vladu, da bi nam vjeru i opstanak u B. i H, zakonom štitila, & ne uspijemo li u svojoj tražbini jed: nostavno položiti vladi mandate za daljnje službovanje“, Na to Reis reče: ,Baš za to sam Vas ovdje i skupio, Azabagiću, da se čaršilije spremaju pitati sijaset ilmiju, je li džaizu ovakim slučajevima stajati ovdje. To pita- nje ga vrlo zbuni, te nakon kratke šutnje odgovori : Ja im me bi mogao fetve izdat“. Reisov odgovor svih za- brinu, dok Hadžiefendić reče: nKad je tako nema mje- sta, da mandate dajemo, već jednostavno iselimo se“. Za tim se pročuje novi glas od čovjeka, koji je u kraju sobe sjedio turivši glavu u ramena, a rukom se gladeći po licu. ,Ja niti se selim, a niti ću se hvaćati u ova- kove stvari, dok se god djeca ne budu po putu oti- mala“. Ne čudim se takom odgovoru, kukavica je, sla- ba i ti kada ja u Boga, te u tom velikom stra- hu, bojeći se da ne izgubi vladine plaće, čudo kako kamo [ga nije kap pogodila, Ribić odobravao je predlog Had- žiefendića i dokazivao da je opstanak Islama u B. i H. u opasnosti. Spaho je sve šutio, a mislio, kako da se izvuče iz ove stvari na fin način, a uz to da i neke druge osobe odvrati. Istina, nije na džaba u Sarajevu rečena poslovica megju narodom za vrijeme afere ,I Spaho je naš, ali mu ne vjerujte do kraja baš“. Hafi- zović i Dizdar zahtjevali su što se tiče iseljenja, nek bude svak sebi muftija. Prije no su se razišli nerede Reisovu tajniku, da načini ugovor za konvenciju, koji je sličan citiranju dopisa g.g. akademičara i sutra po- novni sastanak u šerij. sud. školi, Idimo k šerij. sud. školi, da vidimo tamošnju fi- lozofiju, koji će kojeg prevariti, i što će odrediti. Po običaju skupe se, zapale cigare, i proču se srkanje vru- ćeg crvenog šerbeta. Narede da se molba i ugovor pro- čita, u kom bi uvršteno još da imadu pensije koji već uživaju, a i oni kojim bi možda vlada u to vrijeme podijelila, ostaviti, o čem &g. akademičari ništa ne pišu, To je neke vrlo rastužilo, te počeše kombinirati, šta da učine. Dakle ni u ovoj sjednici ništa dobrog, već opet da se sutra zavuku u Špilj, i da se ugovor pre- piše u onoliko žpimjeraka, koliko ih je vijećalo. Kad sutra dan svanu, skupiše se da stvar kraju privedu. Dugo bi bilo da opetujem pri sastanku njihov običaj već pregjimo na stvar. Primiše svaki svoj prepis ugo- vora, pročitaju ga, te sad nastaju ženski razgovori, huka i buka izmegju njih, razliježu se razni glasovi, jedni viču: ja nedam svoje pensije, drugi: ja imam najveće pravo od vas sviju na pensija, a treći: šta će moja djeca? Dočim Hulusi paša Šarac i Hadžiefendić šutili sa, dok su ovi u vatri trabunjili, pošto vidiše, da je u njih egoizam, a ne patriotičnost, da se i oni u nesreću ne bi srušili, požališe svoje plaće. Taj su ugo- vor sasma odbili, a molbu, koju su napravili, da ju taj dan vladi podnesu, potpisaše i dadoše jedan drugom tobožnju riječ, u slučaju nepovoljna odgovora, te ako ih vlada ne zapriječi i dalje tražiti ne uzimajući obzir na polaganje mandata. Iza toga šutavac Spaho izjavi se da neće više u tu stvar. Bacimo pogled sad pred Dairu, ima se šta vidit; sve fijaker do fijakera, a pogju se iz Špilje izvlačit dugi čurci, velike ahmedije, reko bi vala ovi ljudi ni mravu na šteti, a kamo li cijelom svijetu. Posjedaše u fijakere dva, a dva po časti, koju bez zasluge uživaju. Ovaj dogagjaj gledalo je mnoštvo ehalije, na kojoj si mogo opaziti veliko veselje, što su se i ovi probudili. Za nekoliko časaka oto ih pred učaru, gdje mu Aza- bagić predade molbu. Kučara primi i oštrim okom pre leti preko sure (reda) naših slabića, govoreći im: Vi znate da o tom Svlada radi i za tim se brine a taj slučaj spada u kompetenciju samo g. H. Reisef i članova ulema medžlisa, pa donekle načelniku grada Sarajeva H. Nezir ef. Škalji i upravitelju autonomne zem. vakuf uprave Huulsi paši, (Zar je to autonomna vakuf. uprava, koja ne smije ni jedan spis adaktirati, dok vladin povjerenik ne potpiše), a Vi ostali ste nei- zravno vladini činovnici, ako imate što možete se obra- viti na H. Reis et, i njemu svoje želje priopćiti, to je od Vas demonstracija“. Premda je ovaj govor i pogled Kučare zadao veliki strah našim mučenicima, ipak su se snašli, i po koju progovorili. Škalji, pošto je done- kle priznavato pravo tražbine, šutio je, a tako je i Hulusi paši priznano pravo, ali je nešto opet govorio. Hafizović nastavi govorit: ,Pošto malodobna djeca spa daju nadtutorstvenoj oblasti, a ja budući vrhovni šerij. sudac, mislim, da imam pravo“. Za tim naš hvalevri- jedni gosp. Hafiz Sulejman ef. Šarac poče oštrim gla- som govoriti: ,Preuzvišeni gosp., ja nijesam došao kao činovnik, već kao Sulejman Šarac; mi islami za vjeru ginemo“, Od ostalih jedan je gluh i nijem, a drugi drščećim glasom veli: ,Ja nijesam došo s ovozicijom iz Sarača ulice, već svojim pretpostavljenim, kojeg mi je i Vis. zem. vlada odredila, mislim, da nije demonstra- cija i da nijesam pogriješio,“ Najskrajnji stajao je R. Njegov govor, kad čitatelji budu čitali, vidiće što vla- da želi postići s našim mladim šerijatlijuma, kakvu im budućnost i naobrazbu želi, & taj govor je: ,Da me nije B. Reis be natiro, ne bi ja ni došo“. Kad su ota- len izašli, jedni gotovo što ne plaču, ali da se liše ma- ke sutra dan krijući jedan od drugoga nekoji odu Kućari pa se is,ričaju, koji su zatajiću. Pa kako tada tako i da- nas stoji, nu taki su svi poslovi našeg vjerskog po- glavara u B. i H, ovo mu je prvo poduzeće, kako je reisom postao, i to jedna repa svega ljeta i ona cr- viva“. Zaista su svi krivi, ponajviše Reis, njegovi čla- novi i oni, koji su dobili pravo za tražbinu, što šute. Sramota Azabagiću, za te i tvoje članove, što ću vam i ovo istaknuti. Kada ste zašli po B. i H. pak vidili. kako naš narod svete islamske vjere, svoje propise vr- ši, pa džaba vam i to, kada i u koji sibjanmekteb ste »Ko ne ra- bili, to je grozno, da tako jedan valija postupa sa svo- jim narodom. Zadnji put kad je punomoćnik otišao, na- prosto ga izgna iz sobe, govoreći: ,Idi s Bogom“. O- vaj mu reče: ,Nijesam marva da tako postupate sa mnom, dajte mi pismenu odluku, pak ća dalje svoje pravo tražiti“. Zaista teško je gluhu šaptati, a ćoravu namigavat, ja i našu vladu moliti, Bože moj, kada će već jednom u B. i H. zavladati pravda? Braćo akademičari ! Velite u svom pismu za ovu stvar da će pridoniti svaku žrtvu profesori šerij. sud. škole i muftije. U tom se varate, eto gore šam reko o profesorima i njihovu karakteru, a malo gore su naše muftije. Vidimo u čem se sastoji cijeli njihov rad. Pu zaista imaju posla, jer nije šala, valja se svaki dan najesti, uz to ako ima kakav smiješan sobta s njim se pošaliti, ostale sohte poslati kuda na rad, a odu li kućama nastaje za muftije nova briga, šta će koji do nijeti i od koliko će oba kubure biti, Dogje li im ko tražit fetvu, izvalivši se u čošetu sobe a nogu preko noge, uzmu čitab u ruke, te listaj tamo amo dok ri- ješe to pitanje, sigurno ne biše se toliko mučili, da nije krune po srijedi. U zadnje vrijeme stekoše novu zadaću, a ta je: skupe oko sebe svoje salanlize, te ih pitaju, što se megju opozicijom govori, a onda za te razgovore dozna naskoro i vlada . . . . Skorih dana pronesoše se glasovi ovdje, da će se novi pokret _po- dignuti, pokretači radit će u sporazumu s Džabićom i uputit se u Berlin, da tamo zatraže ponovno pročitanje berlinskog ugovora, i zamoliti, da se u buduće radi u B. i H. po tom ugovoru. Bože. da se ostvari i sretno im bilo ! Za sad ovoliko sam mogao pisati, u buduće na- stojati ću da iznesem na javnost svaki nezakoniti po- stupak naše vlade, a uz to ću vazda slijediti svoju braću akademičare, dokle budu radili za dobrobit Isla- ma, od njih tražit savjeta i materijalno po mogućnosti podupirat ih. Završujući ovi dopis, pozivam svu gornju gospodu, ako sam šta piso, što u istini bilo nije, da to dokažu i opravdaju. — Muhibbi Sadik. Brzojavne vijesti o rusko-japanskom ratu PETROGRAD, 1. svibnja u7-40 sati na većer. — Do 28. prošloga mjeseca prešlo je više japanskih odje- ljenja rijeku Jalu. Dne 25. pr, mj. došlo je do sukoba izmegju 1500 Japanaca i ruskih lovaca, Na ruskoj je strani što ranjeno, što mrtvo 19 momaka. Čini se, da su Japanci tom zgodom pretrpili znatnih gubitaka. Dae 26, pr. mj. ponovno se sukobiše Kasi i Japanci Ruske čete zadržavaju svoju poziciju na desnoj obali rije- ke Jalu. LONDON, 1. svibnja u 7:40 sati na večer. — Pra- ma jednoj vijesti Reutherove agencije da je došlo na rijeci Jalu do velike bitke. Japanci da su odnijeli pot punu pobjedu. TOKIO, 2. svibnja, u 7 sati na večer. — Reuther javlja, da je prva japanska armija pod generalom Ku- roki izvojevala na 1. maja prijelaz preko Jalu rijeke. Pješadija potjerala je Ruse iz Kinlientschenga i sa vi- sova desne obale Iho. Japanci obigioše lijevo krilo rus- ke pozicije, Prisilite Ruse napustiti položaj. Sadašnji položaj Japanaca veoma jak. PETROGRAD (oficijelno), 2. svibnja, u 7 sati na večer. — Od četiri ure u jutro prvoga maja pucaju žestoko Japanci na pozicije kod Tiuzentsehena i Po- tienyatzy. Premoć Japanaca a topništvu i od topništva prouzrokuvani veliki gubitci prisiliše generala Sašulića napustiti pololaj Tiuzentschen. U času šiljanja telegra- ma čete Sašulićeve povlače se u potpunom redu sa vi- sova Tiuzen, dok kod Potientyntzy borba traje. TOKIO, 3. svibnja u 7:40 sati na večer. — U bitei kod Kinlientšanga zaplijenili su Japanci 28 ruskih br- zometnih topova, te mnogo pušaka i municije. Gabitci su bili na obim stranama veliki, te iznose na japan- skoj strani 700 a na ruskoj 800 glava. PETROGRAD, 3. svibnja u 7:40 sati na večer. — Ovdje se pronosi glas, da su prošle noći Japanci opet došli pred Port-Arthur sa lagjama požarnicama i sa torpiljarkama da polože pred lukom mine. Osam ova- kovih požarnica i dvije torpednjače da su probušene i potopljene. Službene potvrde još nema. PORT-ARTHUR, 4. svibnja u 7 sati na večer, — U noći 2. o. mj. preduzeše Japanci ponovno napadaj na Port-Arthur s požarnim brodovima, koji je od Rusa bio odbijen, Deset požarnih brodova i dvije torpiljarke bile su potopljene. S ruske strane nema gubitaka, s ja- panske oko 30 ljudi. PFTROGRAD, 4. svibnja u 7 sati na večer. — Depeša Kuropatkinova o boju 1. 0. m. potvrgjuje u bitnosti već poznate vijesti kao i da su ostavili topove triju baterija uslijed gubitka većim dijelom momčadi poslužnika i konja. Zapovjednik jedaneste pukovnije i dva zapovjednika bataljona ubijeni, devet zapovjednika kumpanija dvaneste pukovnije ubijeni ili ranjeni. U bo- nicu u Toenghwangtschoengu do sada dovedeno 800 ranjenika, izmegju njih 14 časnika. Gubitci Japanaca veoma teški. Po iskazu sudionika u boju vidjelo se je 8000 do 4000 lješina. PETROGRAD, 5. svibnja u 7 sati na večer. — Prema službenom izvještaju generala Kaštalinskoga iz- gubili su Rusi u bitci kod Kinlienčenga oko 2000 voj- nika, te oko 40 časnika. Gubitci Japanaca su ogromni, LONDON, 65. svibnja u 7 sati na večer. — Li stovi ,Dailychronicle“ i ,Dail + imadu vijest iz Tokia, da je ulaz u luku Port-Arthura u istinu zatvoren. TOKIO, 6. svibnja u 7 sati na večer. — Službe. no se javlja, da su jučer započeli Japanci iskrcavanje na Liaotungu. Mjesto iskrcavanja i broj četa drži se tajnim. TOKIO, 6. svibnja u 7 sati na večer. — General Kuroki izvjelćuje vladu, da se je u nodjelju dok su se Rusi povlačili, napao jedan veliki ruski odio manji ru- ski odio, koga je pogriješno držao da je japanski. Pri tome je manji odio imao 11 mrtvih i 70 ranjenih. ČIFU, 6 svibnja u 7 sati na večer. — Japanci su počeli jučer na istočnoj obali poluotoka Liaotuag nasuprot Eliotovim otocima iskrcavati svoje čete, Hrvatska Pučka Štedionica registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom u Dubrovnika Otvara u smislu pravila upis ih dijelova u PRO ALO. Svaki poslovni dio iznosi 104 krune, koje se u- Rini 4 sole 90-00 pie od M Pri upisu se 1 upisnine i 60 part za člansku knjižicu. Na koncu će se četvrte godine kolo likvidovati i članovima povratiti uplaćeni dijelovi sa odnosnom dobiti. Upisi se u u zadružno; vnici u ulici iii Mun: sao dućane x F. Kova- čevića. , 28. Travnja 1 5 mami ta Dubrovni va. . Gradska kronika. Osobne vijesti. Prispio je u grad školski nadzor- nik g. Zavadlal, da pregleda srednje škole. — Prošle subote bio je na prolasku za Mletke knjažević Mirko sa suprugom kneginjicom i sinčićem. — Prošlog petka bio je ovdje general major Emil Ivanossich pl. Kusten- feld, zapovjednik 4.te Brigade u Kotoru. — U četvrtak stigao je u službene pohode zapovjednik Ženija general- feldzeugmeister Gustav grof pl. Geldern-Egmond. — G. Dragutin Horsetzky Edler pl. Hornthal, vojnički za- povjednik u Dalmaciji, koji je ove sedmice bio ovdje, na 1. 0. mj. imenovan je Feldzeugmeister-om. Hrvatska Pučka Štedionica. Pozivu za upis po- slovnih dijelova u I. kolo ,Hrvatske Pučke Štedionice“ naše se je gragjanstvo brojno odazvalo. Do jučer je u zadružnu svezu pristupilo 247 članova, koji su upi- sali ukupno 576 poslovnih dijelova. — Uprava štedionice moli onu gospodu, koja nijesu slučajno još primila pozive za upis poslovnih dijelova, da joj to ne upišu u grijeh. To će se biti valjda do- godilo pometnjom raznašača. Mole se s toga da izvole jednako pristupiti u člansku svezu. Svečanost nu Gružu. U utorak, prigodom sveča- nosti sv, Križa, bila je u Gružu obavljena lijepa sve- čanost i rasvjeta, koju je razveseljavala ,Hrvatska Opć. Glazba“ sa biranim programom. Pri povratku u veče u 9 sati glazba je obašla gradom udarajući. »Jedinstvo“ javlja, da je e. kr. poglavar u Du- brovniku, namjesništveni savjetnik g. Šimun Nasso, za- tražio mirovinu. Tugjinoi. Iz Hvara tuže se u »Hrv. Kruni“, da ondje dvije talijanice, majka i kći, slobodno po mjestu prodavaju bijednom neznalom narodu patvorono prste- nje i ine nakite, bez da ih iko opominje i žmeta. I u nas u gradu su nekoliko vremena stanovale pomenute i gonile takovu prevarnu trgovinu, a ne znamo je li im kogod stanuo na put. Ovom zgodom napominjemo, da se češće vidi na grupe Puljizi gdje u naš grad dolaze, a nekojih i bez zanimanja, gdje se šeću, te pitamo: nad- gleda li im kogod jesu li im putne karte, kao i pasoši i drugo u redu? Rodilo se! Lanjske godine mjeseca Avgašsta bijahu došli u naš grad magjarski kadeti iz Budimpešte, te, radi njihova drskog ponašanja pri sviranju hrvatske općinske glazbe kao i pri šetnji na »Gracu“, naša mla- dež bila ih je upozorila na uljudnost i priredila im de- monstraciju, o čemu je bilo govora u mjesnim i pokra- jinskim novinama. Odma iza toga naša mladež bila je pozvana od e. k. kot. Poglavarstva te osugjena po 14 dana zatvora, naravno sa svemoćnom Bachovom paten- tom! Uslijed utoka na c. k. Namjesništvo, koji su stali u Zadru dok su se riješili punih $ (slovom: devet) mjeseca, (a s toga i mećemo gornji naslov) ; te odgo- vor devetmje&sečni glasi da im se ,kazan zatvora preobraćuje u globu“, i to desetorici na 20 kruni a dvojici na 30 kruna globe. Eto najboljeg dokaza kako se brzo“ riješavaju utoci, koji bi gdjekad mogli biti Jikantniji. Tako su se ,brzo“ riješili, da je jedau od pomenutih i u Americi, a jedan i preminuo, A ne va- lja zaboraviti da je, malo dana prije ovdješnje demon- stracije, magjarska mladež bila zviždala i pravila biku preko sviranja carevke u Budimpešti u prisutnosti Nj. Veličanstva, i nije za to nigdje bila ni pozvana a kamo li kažnjena. Takodjer jedan od gore pomenutih oglobljen je na 30 krun4, i ako nije onu noć niti znao za rečenu demonstraciju, a kamo li učestvovao. Blažena BTavno- pravnost“ ! ! »Hrvatska Općinska Glazba“ večeras će u 74% sati svirati pred ,Lužom“, Plovitbena pruga Dubrovnik-Oboti. Dne 6. o. mj. ušao je u promet ljetni plovitbeni raspored dubrovačke pruge Dubrovnik-Oboti od prošaste godine. Svakog petka odlazak je u 4 sata po pod., a prispjeva u Oboti subotom u 8 sati jutra. A u nast! , Jedinstvo“ javlja, da je već kupljeno u Spljetu zemljište za gradnju c. k. Suda, što je do- bro, ali na ovo primjećujemo : a u nas?! Što je o mjes- nim tamnicama, i-s onim obećanjima, gosp. ra? A o zgradi mjesnog c. k. Suda ne treba ni da go- vorimo, jer svak zna u kakovom je ,dobrom“ (I) sta- nju, e, rijet bi kada ugješ u pomenutu zgradu, ko da se nalaziš u kakovim starodrevnim katakombama. Društva , Gundulić“ u Dubrovniku na duhove dne 22. i 28. Maja 1904.: U nedjelju dne 29. Maja u jutro doček gostiju. — Poslije podne: U 7 sati obilazi glazba gradom. — U 7%, sati glazbe izvagja program pred Gundulićevim spomenikom. Rasvjeta i bacanje u- mjetnih vatara. — Iza svršenog programa upućuje se povorka sa bakljama uz sudjelovanje glazbe i pjevačkog društva ,Gundulić“ do stana kumice časne g.gje gro- fice Jele ud. Caboga i kuma časnog gosp. viteza Bog- dana Vlaha. Pred stanom kumice i kuma zasvira glazba & pjev. društ. zapjeva, odavle pak vraća se povorka glazbom. U ponedjelnik dne 928. maja u jutro. — U 6 sati obilazi glazba gradom svirajući na uranak. — U 74/, sati sakupljaju se društva u prostorijama , Hrvatske