> sema zvm > zeti sve pogodnosti!“ Ovako kliče — ne bilo kakav po magjarima u ugarskoj izabrani odrod; nego zastupnik, delegat banovine Hrvatske! Kliče u isto doba kada Pe- jačević* govori o reformama, kada se magjaroni spre- maju da ,saniraju (!)“ nagodbene povrede. Što da čovjek na to kaže? Jeli smo ljudi ili smo marva? Kakova je to pasmina?! Kako se može nači jedna takova zvjer megju nama, ili što je još gore, kako se usugjuje ovako govoriti? Ne pitajte ! Znamo kako! On sam spominje kako je opozicijonalno, pravaško zastupstvo grada Karlovca išlo lani, z&a vrijeme pokreta pokloniti se Khuenu ,na očinskoj brizi za grad“. A mogao se je pozvati još i na to, da je lani cijela oporba (t. j. njeno prestavniš- tvo) — šutila za onih krvavih dana. Mogao je reći još i to, da se kasnije — mjesto raditi za narod — po- klaše u Zlataru i Samoboru, te po zagrebačkim ulicama sami oporbenjaci. Mogao je reći još i to, da lani nije se ni jednomu magjaronu — pa ni njemu niti vlas otr- gla — akoprem je bila ,revolucija“. Ali u toj čudnoj revolaciji“ je padao goloruk narod, a magjaroni se — šetali. Mogao je reći, da su oporbenjaci tu nedavno pri- znali patriotizam magjaronima i t. d. Eto zato se on usugjuje tako govoriti jer zna, da mu u Zagrebu neće nitko ništa učiniti. I neće! Niti popljuvati ga neće, a kamo li što gore! On će se še- tati i dobiti će svoju plaću! A mi u Dalmaciji? Eto — kako govore sada oni magjaroni, koji su prije par mjeseci govorili da bi ra- do poradili oko sjedinjenja, kad bi se Dalmatinci na njih obratili ! Sada, kad su sigurni, kad se ne boje vi- še, kad je prošla bura — ovako govore! Znadu da ih neće nitko srušiti — jer opozicija ima drugih posala, jer se treba svagjati ili ,slagati“, jer ne priznaje na- godbe, jer, jer, jer — mi svi zajedno nijesmo ljudi. Ali ne samo oni u Banovini, nego i mi ovdje! Što će- mo mi na ovu podlu denuncijaciju Kovačevića? Ništa ! Što možemo! Isti narod, ista dizorijentacija i ovdje! Možda će se u saboru povesti o tom riječ — i basta! Kakova smo mi to raca od ljudi? . Rusko-japanski rat. I opet se sve senzacijonalne vijesti o ruskim po- razima svagjaju na pravu mjeru. Megjutim Kuropatkin ide k jugu, a da li će uspjeti nakane Japanaca, da mu dogju iza legja — to je drugo i veliko pitanje. A čini se, da ni Togovi uspjesi nijesu veliki, kad Port-Arthur dobiva redovito hranu i kad se njegove torpediniere lijepo šeću ćak do Niučvanga! I Skrydlov lijepo pravi izlete“, a da ga niko ne smeta. Kakovi će biti istom izleti baltičke flote! Već i Engleski stručnjaci govore o konačnoj pobjedi Rusa, a japanski bivši ministar u Parizu natuca o ubitačnosti rata i o miru. S druge se pako strane čuje za nezadovoljstvo Japanaca proti A- merici i Engleskoj, koje ih novčano izrabljuju. Napokon se sve više i više uvidja čije je maslo ovaj rat. Prena- šamo za to ovaj zanimivi članak iz češkoga američko- ga socijalističkoga lista ,Pravednost“, što izlazi u Či- kagu, koji je donio ovu vijest: Melville H. Stone, glavni direktor spojene štam- pe, držao že na 400 članova društva industri- jalaca za državu Illionis, 23. maja, govor o vojnom pi tanju. Izjavio je, da je tampa uzrokom sa- dašnjem ratu. O u nijesu htjeli rata. & i ve- ćina japanskih diplomata htjela je mir. — Ali engl štampa tako dugo je raspaljivala Japance, dok god stran- ka mira nije došla u manjinu. su Japanci bili već u najvećoj mjeri razjareni, poslali su engleški novina- ri u Tokijo lažnu depešu, da je car opunomoćio vico- a jeva, da u njegovo ime objavi rat Ja- panu. Tu depešu otštampali su svi ja i listovi i posljedica je bila ta, da su Japanci objave ra- ta mučki udarili ma rusku flotu. Dalje je rekao, da Amerika mora ostati neutralna. A-što se tiče Rusije, to ona sagene simpatije američkog naroda, jer Ru- sija je uvijek bila njegov najvjerniji prijatelj i njoj sa- mo ima američki narod zahvaliti, što Unija za zi janskog rata nije bila uništena od Engleske i cuske. Bvo brzojava što nam štigoše ove sedmice: TOKIO, 26. Juna u 11:40 sati pr. p. — Togo javlja, da je u četvrtak rusko brodovlje izašlo iz Port- Arthura te da je jedna ubojna lagja tipa ,Peresvjeta“ potonula & jedna druga tipa ,Poltave“ i jedna krstarica tipa Dijane“ onesposobljene za boj. Japanci nijesu imali nikakve znatnije štete. Blokada cijeloga poluostrva Liaotong sad je više svršena činjenica. (I) PETROGRAD, 27 Juna u 6 sati po p. — Ruski telegrafski bureau javlja iz Liaojanga, da se druga ja- panska armija pod zapovijedi Oku-a povukla ma čita- voj liniji put juga. Regbi da Oku odustaje od namjere. da se združi s Kurokijem. Ruske čete zapremiše Liunečen. Dopisnik ,Birt Vjedomosti“ iz Liaojanga dojavlja vijest iz Port Arthura od 26. o. m., da je rusko bro- dovlje zapleteno u pomorski boj, a da opajednuće tvr- gjave nije potpuno. Ruske vojske stoje 14 vrsta ispred Port-Arthura. Hrana im dolazi bez zapreke po moru. TOKIO. 97. Juna u 6 sati po p. — Oku javlja, da su Japanci imali u boju kod Telise 217 mrtvijeh i 946 ranjenih. TOKIO. 29. Juna u 920 sati na večer, — Pre- ma jednoj neslužbenoj ,Reutherovoj“ vijesti, koja još nije potvrgjena, Japanci su u subotu napali i zauzeli tri tvrgjave na jugo-istočnoj obranbenoj liniji Port-Ar- thura. TOKIO, dne 30. Juna u 6 sati ma večer, — Pri- godom zauzeća triju utvrda kod Port-Arthura izgubili su Rusi 40 mrtvih. Broj ranjenih nije pozaat. Japanci su izgubili & časnika i 100 momaka, što mrtvih, što ranjenih. Uz to su zarobili 2 topa. TIENTSIN. 30. Juna u 6 sati na večer. -- Reu- terov ured javlja po čuvenju vijest, da su jučer Rusi 95 vrsta istočno od Haitšoenga pretrpili poraz. Uslijed uagloga napredovanja Japanaca povukli su se Rusi kod Tašitšao-a prama sjeveru, jer su se bojali da im Ja- panci ne presjeku put. LONDON. 80. Juna u 6 sati na vočer, — Ovdje- šnje novine javljaju, da je 20. 0. mj. bila kod Kaipin- ga žestoka bitka, a 26. 0. mj. da su Japanci zaposjeli Kaiping. (Da nije to kao onomadne sa zauzećem Liso- jana ?! TOKIO. 30. Juna u 6 sati ua večer, — Ruska Vladivostočka eskadra pojavila se je danas pred Gen- sanom, te je napala na grad. Dne 1, Jula u 6 sati na večer, LONDON. ,Standard“ i ,Daily Telegraph* prvi iz Tientsina a drugi iz Tokija imaju suglasnu vijest, da je 25. pr. mj. bio kod Kaipinga žestoki boj, koji se je svršio time, da su Japanci zauzeli grad. TOKIO, Brzojav iz Gensana javlja, da se je 80. pr. mj. pojavilo . Vladivostočko brodovlje pred lukom, te napalo grad LONDON. Japansko poslaništvo javlja, da mu je saopćio konzul u Gensanu, da je u jutro 30. pr. mj. osvanulo pred gradom 6 ruskih torpiljarka te su ispa- lile 200 hitaca na japanski grad. Uz to su potopile je- dan parobrod i jednu jedrenjaču. Na to su se povra- tile k svome brodovlju, koje se je nalazilo izyan luke. LONDON. ,Times“ javlja iz Tokia, da su Japan- ei osvojili tri izvanjske utvrde na polovici puta izme- gju Dalnji-a i Port-Arthura. LONDON. ,Reutherov ured“ javlja iz Niučvanga dne 29. pr. mj. da je iz Port-Arthura prispio tamo ruski razorač torpeda , Bukarov“, te proizveo u pučanstvu veliku uzrujanost. Časnici na toj lagji izjavljuju, da je izvješće Toga o zadnjoj bitci pred Port-Arthurom i u poražu brodovlja ruskoga dne 23. pr. mj. pretjerano. Isto tako da su skroz neistinite glasine o potopljenju ili oštećenju ruskih ratnih lagja. LONDON. ,Reutherov ured“ javlja iz Petrograda dne 29. o mj. da je u Kronštadskom arsenalu usljed eksplozije planuo velik požar, od koga je izgorio dio arsenala i kemičkoga laboratorija. Sumnja se, da je va- tra podmetnuta. LONDON. ,Reutherov ured“ javlja iz Liaojanga dne 29. pr. mj. da su si Japanci silom prokrčili put kroz Motienski klanac, te uznapredovali na putu pra- ma Liaojangu. Japanci da kane presjeći ruske veze sjeverno od Liaojanga, dočim Kuropatkin operira sa cjelokupnom silom kod Haičoena. TOKIO. Službeno se saopćuje iz Gensana, da je u luku ušlo 6 ruskih torpiljarka, koje su potopile je- dan parobrod i jednu jedrenjaču, pucale za tim na giad, te zajedno sa tri ruska ratna broda, koja su ih čekala pred lukom, isčezle. U gradu su lako oštećena 2 topa i ranjena 2 vojnika. Šteta je na zgradama malena. TOKIO. Iz Takušana izvješćuju o zaposjednuću Feušuilinga, da su Rusi pokazali tvrdokornu otpornost sve dok su bili opkoljeni, nakon čega je dobro učvrš- ćen i sa utvrdama i zaprijekama od žica zaštićen Feu- šuiling od Japanaca zauzet. Na cesti je magjeno 90 palih rusa, a zarobljeno je 6 časnika i 82 momka. Ja- panci su izgubili 170 momaka. Domaće vijesti. Svečanost razvijanja barjaka hrv. pjev. društva »Hrvoje“ u Mostaru. Odbor je razaslao okružnicu iz koje vadimo ovo: U bugjenju hrvatske svijesti u na- šoj miloj Bosni i Hercegovini najvažniju su ulogu igrala naša pjevačka društva, koja su milozvukom hrvatske pjesme budilice trgnuli narod iz stoljetnog sna, da u- eška | stane, da bude svoj na svome, da bude Hrvat! Pje- vačka društva u Herceg-Bosni bijahu pravi rasadnik hrvatske misli, bijahu ognjište hrvatskih ideja za do- brobit našeg naroda, bijahu središte, gdje se sakupljahu svi, što hrvatski misle i osjećaju. A najstariji borac, prvi, koji je razvio zastavu borbe za sveto hrvatsko ime bijaše naš ,Hrvoje“, koji je prije šesnaest godina na obali mutne Neretve ispod krševitog Veleža zapjqvao gromornu pjesmu : japka zore sviće U kolo ae, braćo, i te, Sad je Hrvat u svom svoj! I evo naš ,Hrvoje“, koji je kroz punih šestnaest godina visoko dizao nepobjedni hrvatski barjak borbe, želi, da ove godine tu borbu okruni svečanim razvija- njem hrvatske trobojnice, želi, da se svi Hrvati iz svih hrvatskih zemalja nagju na okupu u krševitom Mostaru i da se poklone svetoj hrvatskoj zastavi, da pod njom učine sveti zavjet, da će vijekom biti ljudi, biti Hrvati, biti svoji na svom | Svečanost će biti dne 13., 14. i 15. avgusta o. g. Moli se, da se najdalje do 15. jula t. g. prijavi sudje- lovanje. Raspored svečanosti je ovaj: Prvi dan. Dne 18. avgusta: 1. Po podne dolazak i doček gostiju Doček na kolodvoru. Povorka u društvene prostorije. Namje- štanje gostiju u stanove. 2. U 6 sati po podne sastanak svih pjevača u hrvatskom kazalištu doma ,Bratovštine“ na zajednički pokus pjesama: ,Himna Svačiću“ i ,Hr- vatskoj zastavi“. 3. U 7 i p0 sati na večer serenada kumi visokorodnoj gospogji Angji udovi Fišić, pokro- vitelju društva presvijetlom gospodinu biskupu Fra Paškalu Buconjiću i oblasti. Nakon serenade sastanak gostiju i zabava po volji u hrvatskom kazalištu doma Bratovštine“. Drugi dan. Dne 14. avgusta : 1, U 8 sati u jutro svečana misa za Hrvate katoličke vjere u žup- noj crkvi. Za vrijeme sv. mise pjevat će društvo ,Hr- voje“, 2. U 9 i po sati u jutro svečano razvijanje za- stave na okrugu ,Stefanijinog šetališta“. Na svečanost polaze sva društva alfabetskim redom ispred društvenog doma Crkvenom ulicom i Pijeskom do na okrug. Nakon svečanog čina povorka svih društava prati ,Hrvojevu* zastavu preko novog mosta Glavnom ulicom, te preko starog mosta u društveni dom. 3. U 1 sat po podne svečani banket u restauraciji svratišta ,Nerelvo“. 4. U 6 sati po podne zajednički pokus pjesme Himna Sva- čiću“ svih pjevača u hrvatskom kazalištu doma ,Bra- tovštine“. 6. U 8 i po sati u večer kazalištna predsta- Nova sodska palača u Sadra. Jerijaja nam ls Ža. dra, da će počamši od 26. prij. mjeseca uredi zadarski i baš prizivni sud, pokrajinski sud i ko- tarski sud te državno nadodvjetništvo i državno odvjet- ništvo uredovati u novoj sudskoj državnoj palači, koja je istoga dana bila svečano otvorena. Is Pisvičina nam pišu, dne 26/6. 1904. Skoro u .Poljodjelskom Vjesniku“ razgogoljao se je ovamošnji njegov šeriba, pišuć osobito o Amerikanskoj lozi i rasadnicim iste. Piše u 19. br, ,P. V.“ od ove godine, da megju nama kolaju razne glasine protiv Amerikan- skoj lozi i gojenju iste; kao ma primjer da neuspjeva u našim zemljama, da joj nevalja plod, da malo žive i t. d. Sve ovo što piše šeriba ,P. Vjestnika“ pod obrazinom ,novica“, jest neistinito, jer u opče toga se ne kaže, van nasuprot svak govori u prilog istoj i mno: gi nastoju da dobiju rasadnik, rad čega do sada mno» go posjednika, manji i viši poslalo je svoje molbe na dotičnu vlast, za da bi jim se udjelilo Amerikanske loze, a takogjer ih se još mnogo sprema da zatražu isto. Sve ovo dokaziva da naš težak hoće da se even- tualno opskrbi i organizira proti prijetečem porazu od nesretne filoksece koja eto, ako i ne naglo napreduje uzduž Dalmacije. Ako u blizini časnog ,novice“ imade ljudi koji možda i mislu onako o Amerikanskoj lozi i filokseri, tomu se pak i nije za: čudit, jer svaka novost ma ko- liko dobra i korisna bila teško se kod težaka u počet» ku prima, a osobito kod onih koji misle, da mora sve na staru teći. Što piše dični ,novica“ o tom, da se kod nas kaže da Amerikanska loza kod nas slabo uspjeva, da joj nevalja plod, i t. d., to je besmisleno, jer kako se može reći da će slabo uspjevat kad do danas u tom nemamo nekakovog praktičnog iskustva, jer ju još*vodi u Općini nije niko sadio? Kako da naši težaci reču da joj nevalja plod, kad istog neznaju kakav je, i kad vino od istog nijesu možda nigda ni kušali? Ovoliko samo zato, da nam se nebi reklo da smo svi, izim poznatog novice“, još u XV. vijeku ostali. — Stari. G. M. Jerinić nam s obzirom na nedavne polemi- ke u našem listu šalje iz Beča ove retke, datirane 21/6. o. g. Pročitao sam odgovor koji je dao na moja pita- nja g. Cvjetković, njekadašnji tajnik ,Zvonimira“. Ko- liko god odgovor bio smiješan, kad se g. Cvjetković hoće sa mnom da prepire, jeli ili nije bilo pronevjere- nja u Zvonimiru“, ipak ta sama prepirka g. Cvjetko- vića dokazuje da je u blagajni ponestalo bilo novaca. To je nepobitni istiniti fakt. Taj sam fakt ja kritizirao, i da se nebi sličnih slučajeva unaprijed dogagjalo predla- gah njeke reforme u ,Zvonimiru“, Moj po tomu ispra- vak potvrgjuje sam tajnik društva, a kad taj ispravak potvrgjuje, onda ne može da bude istina da sam ja u tomu poslu htio ocrniti ugledne članove , Zvonimira“, kako što se je to tvrdilo. Nego danas su se Bogu hva- la u ,Zvonimira“ promjenuli odnošaji. Poštenoga danas nema u ,Zvonimiru* člana koji bi tvrdio da sam ja išta o njegovim članovima lagao, a čujem da mnogi kažu da sam njihovu trulež blago sudio. ,Zvonimira“ nijesam ja nikako uvrijedio, & ako ljud“ koji se bojahu moje kritike ne htjedoše me do jučer primiti u druš- tvo tobože radi otvorenih ljaga, eto današnji ljudi koji se ne plaše poštene kritike, ne samo da sw me na si- nošnji Starčevićev komers pozvali i time mi bez ikakva častna suda dali najbolju zadovoljštinu. Ti ljudi želeći da čistih prsta predadu do godine novomu odboru druš- tvenu blagajnu, poprimiše moj savjet, te se uhvam kad ovo crta bude tiskano da će oni već pristupiti poštar- skoj štedionici kao članovi i tako osigurati društvenu blagajnu od daljnih neurednosti. Ne želim dalje debate sa ,Zvonimirom“, meni će biti veoma milo, uspije li urediti i pročistiti ,Zvonimira“. Ovdje se megjutim naj- ljepše zahvaljujem današnjem odboru društva ,Zvoni- mir“, koji me blagohotno sam i bes moje molbe pozvao na Starčevićev komers, i tim odbio sve one pod- vale koje su mnogi pokušali bili da na me svale. Ta- kogjer im se zahvaljujem i s drugog razloga, što su m iza namjenjene mi napitnice dali prigode da sam po prvi put izmegju bečkoga hrvatskoga djaštva u javnos- ti mogao reći njekoliko riječi u izvanokviraškom duhu. Pišu nam iz Doli kod Stona. Ugledni g. Uredniče. Čitali smo u zadnjem broju Vašeg cijenjenog lista ja- dikovanje naših Hodiljana radi te blažene škole. Da se ne bi pak mislilo da svud drugdje naokolo med i mli- jeko u tom poslu teče, molimo Vas ustupite nam sa- mih deset crta, a da se i naša čuje. Već od četiri go- dine otrag, sa strane školskih vlasti, odobrena je bila toliko potrebita škola i za naše selo, Ne samo, nego g. Mihanović svojom darežljivošću došao je u susret | manifakturnom robom. Dječaci od Zagreba dalje putu- Mardessich, . Pišu nam : Imali smo origodu da dobavimo jednu od kutija, | što raznosi na prodaju rečena tilijanaška tvrtka, i mo- žemo kazati, da ne vrijedi ništa. Prvo jer nijemo mo- gli nikako otvorit kutiju, a da ne izgnusnimo vas stol; a kad smo napokon ju otvorili, našli smo u i 3 srgjele, za koja se plaća 80 novčića, a ne Zato ih preporučamo slavnoj publici, kao robu domaću. Parobrod Slavonia“ otputovao je na 26. o. mj. sa 105 putnika iz Trsta za New-York. OGLASIa22 a nje da će se dana 7% dojd. mjeseca ođ 5 do 7 ura po podne u ,Hrvatskoj Čitaonici“ u Stonu, držati dražba za zakup gradnje jednog društvenog Doma, u približ- noj vrijednosti od 12.000 kruna. Ko se želi natjecati moći će pregledati nacrt, tre- -- bovnik i odnosne uvjete gori označenog dana, ili i dan prije u ,Hrvatskoj Čitaonici“ u Stonu. Ston, 29. Juna 1904. A. kap. Gučić — Dr. P. pl. Bizzaro-Ohmučević A. Mlinarić — A, Bandur. Traži se naučnik za trgovinu. Ubavijesti daje uprava lista. Gradska kronika. Imendan, U utorak večer, prigodom imendana načelniku, gospodinu D.ru Peru Čingriji, otsvirala je Hrvatska Opć. Glazba“ birani program pred općin- skom zgradom, iza čega je obašla gradom udarajući. — Megju mnogobrojne čestitke pridružujemo i mi naše, už želju da nam za dugo godina sijedi starina bude na upravi rodne mu i p.eljubljene grude, za koju se u svakoj prigodi za dobrobit zauzimlje i budno pazi svaki dubrovački amanet, svaku svetinju pragjedova nam. U to ime kličemo: Živio! Ustoličenje. U prošastu srijedu, na Petrov dam, bilo je obavljeno & Ssrajevu posvećenje za pomoćnog biskupa velč. Dum Vice Palanka za Spljet. Parastos za Zmajovana. Sutra u 11 sati pr. pod. priregjuju sva mjesna srpska društva svečani parastos u pravoslavnoj crkvi za upokoj Zmaj Jovana Jovanoviće: Vojni zapovjednici. U subotu po podne stigao je u grad u službene pohode vojnički zapovjednik a Dal- maciji g. Dragutin Horsetsky pl. Hornthal, — U utorak u jutro stigao je iz Kotora general-major Ivanossich pl. Kiistenfeld, zapovjednik 4.te Brigade. t Ivan Nop. Hein, U subotu po bio je sprovod Ivanu Nep, Hein-u, umirovljenom sudbenom upravitelju, Pokojnik je pripadao autonomaškoj stranci, ali ga je u gradu svak dobro hotio radi dobrote. Po- čivao u miru! Hvalevrijedno. G. Antun Miletić fotograf darovao je Hrvatskom Pjevačkom Društvu ,Gunoulić“ dvije ve- like krasne fotografije blagoslova barjaka istog društva. Fotografiije su izragjene uprav vještački kako umije g. Miletić. Na lijepom daru uprava mu srdačno zahvaljuje. O smrti g. Ivana Nep. Heina, udijelio je g. Ilija Miletić za fond bolesnih radnika ,Hrvatske Radničke Zadruge“ K 8, na čemu uprava najsrdačnije zahvaljuje. pre: sjednika dubrovačke trgovačko-obrtničke komore, a Jo- sipa Fažinića za presjednikova zamjenika za tek, god. tome, darovavši i stan za školu. Kad su pak starješine mojo časa izdahnulo. našle, da ta zgrada ne odgovara zakonskim propisima, g. Mihanović odmah uspe 6000 Kr., da se zgrada nova | po propisu zgradi. Ali kako onda, tako i danas. Novci leže negdje na banki, a mi bez knjige i škole, & što je još žalosnije selo Ketezi, gdje je takogjer odobrena škola, hvala našoj općini, šalje nekoliko djece na školu u Hercegovinu. Ako išta, općini mora ležati na srcu | - napredak svojih općinara, a da ovi ne zaostaju za mno- 4 gim drugim puno manjim okološnim općinama. Molimo za to našu općinu da otrese prah sa spisa, koji se na- šom školom bave, a da tako udovolji dužnosti svojoj a potrebi našoj. Hrv. Puška knjižica uČilipima nam javlja: Pošto početkom doj. mj. slijediti će svečani otvor hrvat, pučke knjižnice u Čilipima (Komarli) to se umoljavaju ona gospoda i rodoljubi koji su bili zamoljeni i koji slu- čajno nijesu, al ih patriotična dužnost na to pozivlje, me govorilo i p jer i sada se vidi gdje ćeraju kosliće i jagnjiće kroz glavna vrata Dogano i to preko ,Place*, i ako imadu druga i naručnija vrata prema ulažu u , Pitamo c. k. Vlast: hoće li te teć jednom ovo zapriječiti? Eh! . . da ustanu stori ubrovčani ....... ! 3Q4 | E : : i da pospješe dostavom kojiga ili novčanih prinosa pot-|8v. Ivana. Sve je to lijepo i skladno, i okolici udarali + | Naprijed za pučku prosvjetu. Hrvatsko drustvo sa namještanje saučnika i po- moćnika u obrt i trgovinu u Zagrebu obavješćuje sve sadružnice, povjerenike, kao i prijatelje ovoga huma- nitarnoga poduzeća da prigodom svršetka školske go- dine prijave društvu što više dječaka sposobnih za obrt i trgovinu, — Isti dječaci moraju imati navršenu 139. neprekoračenu 17 godinu. Društvo raspolaže sa više mjesta pekara, mesara, kobasičara, klobučara, sobosli kara, tapetara, limara, kovača, postolara, lončara, ko- nobara, te u manjem broju trgovaca sa mješovitom i ali . ele d Anda sudom > je više puta prouzrokovala kakovih demonstracija: 1 gereda. Svakome je poznata ona svojedobna demosstracija ci- jelog Dubrovnika god. 1695, kada je ondašnje tallje- naška muzika otavirala pomeauta i i Gradcu, ali bilo bi y providi shodao, da ne dogodi štogod neuredna. Svak ko ima sdrava ra. zuma osudit će ovo izazivanje talijanaše. Sasvim tim onu večer niko talijanatima nije ništa tekao niti ih opomenuo, nego je svak mirno podalo uvrijedu. All ako se to sustavno počme opetovati?) Glasba*. Do sada smo vilo puta sabilježili hvale o napretku , Hrvatske Opć. Glasbe“, jestit, jer su (od prekomjerne soli) grče nego slčea.