kršne i junačke konavljane. te im pričao o gosparima negdašnjeg Dubrovnika uz čuturu domaćeg rumenjaka i siniju pogače, poučavajuć svoju unučad u svakom do- hru i poštenju, mješte svega ovoga — ponovno kažem : ako ovakovo iseljavanje proslijedi k& do sada — do- čekat ćemo gdje će kod tih ognjišta ili crne vrane i divlje sovetine gnijezda savijati i ljute zmije klupka plestit, ili mješte toga tu slušati uhogrdeću ,puljišku i švapsku riječ, pa potomci nek odabiru, jer prije se je iseljavala sama mladost, muškarci, a eto 'od sada na žalost i muško i žensko i staro i mlado i zdravo i nezdravo i nejako i iznemoglo, u jednu riječ: sve bez razlike. Eto sada žalibože vidimo gdje i du- brovački vrijedni majstori svoje dućane napuštaju i alate prodavaju, te sve jedan za drugim počeše prtljati put daleke Amerike, vodeć sa sobom i ženu i djecu, što hoće reći da se ne misle više ikada vratiti u svoj rodni i mili kraj. Ali se ovim manje čudimo, jer ih tjera odavle velika konkurencija, koju nadasve osjećaju naši kamenari i zidarski poduzetnici od nesnosne i ogromne puljiške utakmice i najezde. Na posljetku pitam: predvigja li kogod grdne i užasne posljedice ovog iseljavanja? Odvraća li kogod zablugjeni naš narod? Opisuje li mu kogod poteškoće, nezgode i krvavi i naporni neprestani r&d koji ga ta- mo čeka u tugjoj zemlji, ako neće da skapa? Jeli kogod predočio onim, koji imaju namjeru iselit se, o- nu žalostnu vijest koja je žicom bila javljena prošlog mjeseca: da su vlasti u New Yorku zaustavile nekoliko stotina iseljenika ? Dosta je samo i pomisliti u kakovoj neprilici dotičnici imaju bit .... Visoka, koja bi bila pozvana da doskoči i naje- nergičnije stane na put ovom iseljavanju, mješte svega toga Ona hvaća narod za grkljan, jer ako radi nero- dice i siromaštva ne može da odma isplati poreze ili ine takse, eto mu odmah u pohode činovnika i teklića da mu plijene i stave na dražbu što mu drago, pa ma- kar i jedinog vola ili kravu, bilo i pod koju neznatnu cijenu, najmanje ih briga za to, samo nek se pokrije dotična svota a narodu bilo kako bilo! A gdje je i ona narodna kosa: klauzola?! Gdje su još druge njezine »blagodati“ ?. .. .. 1! Al da! Ne sjećam se da neka- ne bolje ide u račun da se nasele Peljizi i Švabe, bar nek nijesu Slaveni! Razumijemo se ...! Šiško Dubravković. — zaspe Je Luda sebičnost. Čudnovato je, kako su svi narodi ove monarkije, osim Nijemaca i Magjara prama vladi slabi i nemoćni ! Pa i Magjari i Nijemci su samo za to jaki, jer su uz nju, jer ju oni sačinjavaju. Ali sve ostalo — upravo je igračkom u rukama vlade. A najčudnije je to, da ta vlada rabi uvijek jedan te isti i svakomu djetetu po- zuati sustav, ,divide et impera!“ Pu ipak — svi proti tom sustavu viču a ipak mu idu na lijepak. I u novije doba možemo zabilježiti veliku akciju vlade u*tom pravcu! Ta ije akcija baš svestrana. Niti joj se obično ni ne vide, ali se za to posljedice — osjećaju. Lanjske godine došlo je do vrlo napetih od- nošaja izmegju Magjara i Beča, govorilo se o krizi du- alizma. Došlo je do pokreta u Banovini, kod čega se nijesu preko očekivanja vlade — Srbi ,osvetili“ Hr- vatima. Došlo je do jednodušnosti južnih Slavena. Ka- snije je došlo do češke opstrukcije, počeli se javljati preokreti u Dalmaciji, Poljaci se takogjer mrštili ! Sve ovo je bečku vladu moralo osobito zabrinuti. Bila je na mukama. Sve se okrenulo proti njoj! Ali o- na se i opet snašla. Ponajprije se Magjari nekako sti- šali, pa Hrvati, pa je uspjelo otstraniti pogibelj 'novo- ga kursa u Dalmaciji, pa se izvuklo proti Česima $. 14., pa sada putuje Koerber u Galiciju, da pokaže ka- ko se on brine za Poljake i tako izolira češku opstruk- ciju. Na najboljem je putu da odbije i južne Slavene od Čeha. Odbio je pogibelj od delegacija itd. Može bi- ti baš zadovoljan! Uspjeva na sve strane. A već se lani mislilo na oveće koncesije 'i Ma- zjarima i Česima, a bogme je i Handel uvidio da ne će bez njih ni u Dalmaciji moći da vlada. Pa ipak — sada se sve bacilo opet u koš. Pogibelj složne protu- vladine akcije je uminala i sada je njima odlanulo. Če- sima se groze, Poljake miluju, Magjarima popuštaju u jezičnoj strani, samo da većina pristane na obnovu tr- govačke sveze na temelju $. 14. Hrvate jumiruja sa par milijuna i ,blagim“ Pejačevićem. Dalmaciju sa mr- vicom mrvice ,reciprociteta“. Bosni mijemjaju poglava- re koji — otklanjaju službene čestitke i dočeke | Ta- lijanima obečavaju ovo i ono. A sve to pokazivanje ,do- broga lica“ ide samo za time da — u stvari ostane sve pri starom, da se učvrsti centralizam, da se poveže uz vladu zastupstvo i narode, da se pripremi put reakci- ji, da se pokaže ljudima kako bez vlade i proti vladi ne može nitko ništa. A kako je to sve moguće, kako je moguće da se utrne iskra još i prije nego upali barut, koga ima sve više i koji je sve više suh?! Kako je to čudo us- pjelo baš ovom birokratskom ministarstvu, to čudo ko- ga nijesu parlamentarne vlade prije njega mogle da postignu?! Kako se uza sve ove neprilike na svim li- nijama održaje kroz tako dugo vrijeme ova vlada i ne samo održaje — nego lijepo širi u sjedalu?! Reći će se i za to, jer ta vlada ima povjerenje krune. Jeli ili nije tako, nećemo raspravljati, samo ćemo spomenuti, da ta vlada ima još veće povjeranje ili barem potporu — izravnu ili neizravnu — u narodima, u nama ! Jest, ta vlada je nama, kakovi smo danas, dobro došla, ona nam je potrebna, ona je naša slika i prilika. Jakost te vlade i sastoji baš u tome, što je činovnička. Ta- kova činovnička vlada jedino može i umije da sa svom rafinerijom u sto oblika primijeni ono tako jednostavno načelo ,divide et impera“. A mi svi ju u tome pomažemo, jer živimo u op- sjeni, da ćemo kod toga i mi naći svoj račun! Jest to je ono što daje ovoj vladi snagu, uporište. Svaka stranka i strančica, svaki narod i narodić misli, da će on na račun drugih moći nešto postići. A vlada ga u toj opsjeni uzdržava i pričinja se, kao da će za pro: tuuslugu stisnuti i jedno i oba oka. Ona potajno doz- voljava da se prekrši ili mimoigje zakon i normelan razvoj, ona uči ljude upoznavati elasticitet zakona, ona ih priučava onako ,u četiri oka“ i neizravno na paragraf 14! I sav smisao toga nesretnoga paragrafa ili još više, njegove primjene, sva državnička filozofija, ili bolje reći njegov ,moral“ dao bi se označiti od prilike ovako: viši interesi, državne neoigodive potrebe su nad usta- vom! I kada dogju u sukob te potrebe sa ustavnim načelom — onda one moraju da budn jače! Ovo je načelo toga paragrafa! Ali ova vlada je praksu udesila tako, da izgleda kao da stranke zlorabljuju ustav, ona ih na to svojom taktikom baš i nagoni — pa da ih on- da pred publikom prikaže djecom i omalovaži. Ovo je u velikom parlamentarnom životu. Po pokrajinama pa- ko i iza kulisa provodi se ova praksa ovako: Viši in- teres, bilo države, bilo javnoga reda, bilo dotične na- rodnosti i stranke — zahtjeva da se ,iznimno“ mimo- igje zakon i ravnopravnost, da se ,zatvori oko“. Ali za to treba da svak bude vladi zabvalan! Tako se i čini. 1 stranke i narodi onda idu na li- jepak i demoralizuju se sve viće i više, Ovo im daska. Uvijek pomišljaju: danas mene progoni, ali sutra te o- ne druge. pa je uvijek dobro čuvati ovaj sistem — $. 14 u velikom i u malom! Kad ne bi toga bilo, ne bi bilo trgovanja. A danas je načelo trgovanja i konku- rencije, izigravanja i kratkovidne sebičnosti u modi. Ova katkovidna sebičnost je najveća potpora vladina, s njom ona računa, nju nieti i s njom uspijeva — u- vijek i svagdje, u velikom i u malom. A svi mi smo kao oni kratkovidni sebičnjaci koji vole svaki kaos, sve u nadi da će u njem što ugrabiti. Pa ako izgube mno- go i premnogo, ako su i orobljeni — uvijek se nada- ju mogućnosti, da će i oni moći nešto iznijeti. Ovo je današnje stanje u velikim i malim, u dr- žavnim, narodnim, pokrajinskim i stranačkim stvarima. Ovo je ona kramarska sebičnost, koja nas je sve oku- žila! I dok nje bude bit će i ovakove vlade i ovako- vog sustava i kaosa i — propadanja neprestanog. Dok se ne budu svi uvjerili, da imade i višje sebičnosti, ko- ja se odriče malih koristi za velike, dokle se ne bu- demo bar do nekle moralino disciplinovali, dotle neće biti ni prave ustavnosti mi napredka, niti ćemo ikada doći u normalno stanje. Dotle je uzalud govoriti 0 pra- vu i pravici, dotle je uzalud opsjenjivati sebe i narod. Preko Litave gospoduje sistem nasilja, ovdje pako si- stem korupcije. Ovaj sistem je daleko pogubniji, jer ubija moralnu snagu. Za to i jeste pitanje budućnosti POD L1$ TAK. Na rastanku... I. Zur jedan s bogom sami, da mene sada prati, Ko uzdah naše sreće, što eto će da svene? I zar to zadnjeg puta, ja gledam pram ti zlati I usnice ko ruža i svete tvoje zjene? Zar jedan s bogom sami? — Pa zar se meni krati I njegovat i ljubit, a s duše umorene, Zar uzdah teški mora, da život meni trati I vrh ljubavi žarke, da teške padnu mrene? Ja volim poć bez riječi — al tvoju sliku lane U mome srcu jakom i tužnom u uzdahu Ponjet ću svuda, svuda kud noga mi se krene. Pa onda kada noćea s nebeskog visa pane U ružičoom sanduku cjelivat ću te plahu: 1 usaice ko ruža i svete tvoje zjene. ". Da ja ću ;o6 bez riječi — a ti ćeš zurit sama Daleko u pućinu — kud drago pošlo tvoje I šaptati ćeš nešto, ko buncajući s plama Ljubavi, štono puni sve, cijelo arce tvoje. Pa otići ćes lako -- i zaboravi čama Polako iz tvog srca sbrisat će ime moje, Ko kiša, štono slova sa tvrdog briše kama; A drugi sretnik koji, nudit će srce svoje. Pa kada jednom draga kroz mrak se sjetiš mene Suza će možda jedna niz lice pasti drago Jedina suza za mnom, što krije srce blago. Al to će biti zadnja, znaj, tužne uspomene, Ko vjetar kada listak po groblju zadnji nosi A ja ću snivat negdje o zlatnoj tvojoj kosi. Segodlav. M s ERA A s» ug e] Gumplowicz i Hrvati U br. 26. ,Crv. Hrv.“ čitam u rubrici ,Prosvjeta“, da je glasoviti učenjak Gumplowicz u svojoj raspravi : Le origini storiche dei Serbie dei Croati“ dokazivao da je naše staro Dozvolite g. Breasjce tiledeča opasku na gornju Odgovara istini da on u spomenutoj raspravi, objelodunjenoj prije u ,Rivista italiana di Šociologis* piše (str. 414.) da su Goti pripomogli k stva na- šega naroda. No on tu svoju tvrdnju temelji jedino (2. 900) na riječima tome Areidjakona: ,Croati v “ Na tu netočnost, kao - i na mnoge druge nalazeće se u toj raspravi, ja sam odgovorio spomenutomu njaku sa ,Appunti Polemici“, u kojima sam nastojao da ga razuvjerim u va načinu mijenja. Mislim da sam i u tomu uspio, kako mogu raza- brati iz pisma toga glasovitoga učenjaka, što mi je dne 1 : travnja pr. god. pi (iraca. z Sa štovanjem Lećevica, 2/7. 1904. Lo- | m: Pod az — a—- e i austrijskih naroda pitanje .njihovog, a i općeg moralnog podignuća i pročišćenja ! Sedmični pregled. U Ugarskoj se opet uzvrpoljili — radi Hrvatske. Nakon Kovačevića, govorio je Khuen, pa Polony, pa Banfy, koji je rekao, da se javlja šovinistički duh kod Hrvata i okrivljivao Khuena, pa onda je govorio opet Khuen i branio se, onda opet Banfy, pa tako naprijed. Sve se uzvrpoljilo! Nadalje se sastavlja koalicija proti Tiszi, Banfy organizuje nadalje svoju novu stranku, prijeti se na sve strane. Kovačevića dakako svi hvale — a naši Hrvati se zadovoljavaju time, da ga — oma- lovažuju. Preče su im stranačke komedije! Istrago. Nešto so čuje, kao da bi uistinu, nakon Kovačevićevoga govora, zaredale opet istrage radi lanj- skih dogagjaja i to baš — u Austriji, naročito po Dal- maciji. Magjarima ne ide u glavu odakle novac za revoluciju u Hrvatskoj!“ Jadni misle, da se bez pod- mi enja i novaca nemože ni naš narod više dići u obranu svojih prava! U Banovini opet komedije ! Megjustranački odbor za financ. nagodu je prvi svoj korak učinio proti — Novom Listu“, I sada su na jednom opet složni i obzoraši i čisti! Koliko će to trajati? Na Srbe niko i ne misli — a ipak složan rad s njima, bar u tom pi- tanju, najviše bi uplašio vladu! Krunjenje kralja Petra I. obavit će se u rujnu o. g. i to u Žiči. Ostale svečanosti će se obaviti u Beogradu. Čujemo, da će 1 iz Hrvatske tom, zgodom doći u Beograd više posjetnika Hrvata. Francusko poslaništvo kod Vatikana kao da će se ukinuti. U odboru komore je barem brisan proračun za poslaništvo. A opet kao da bi Vatikan htio ukinuti i svoju parišku nuncijaturu. Klofačev put Aziju. Petrogradsko ,Novoe Vremja“ donosi telegrafsku vijest iz Moskve da je tamo stigao poznati češki zastupnik i političar Klofač. Otale putu- je Klofač u istočnu Aziju, gdje mamjerava pohoditi Vladivostok i upoznati se s amurskim krajevima. Osim toga je svrha Klofačeva puta, da podpomaže i reguliše naseljivanje Čeha u istočnoj Aziji. Dalje je Klofač uzeo sebi za zadaću još i to, da obavještava Čehe o pravom stanju na bojištu, budući da austrijsko-njemačka štam- pa namjerno izvrće ratne vijesti na štetu Rusije. Rat. Situacija se polagano ali sigurno mijenja na korist Rusa a na štetu Japanaca. Rusi su se opirali na — vrijeme. za to je i Kuropatkin govorio: strpljenja treba! Japanci su se opirali na nagle kretnje! Vidi se da je račun Rusa bolji. Ponajprije je Kuropatkin u 5 mjeseci sabrao potrebnu vojsku, koje, kako se čini, iz nepoznatih uzroka, nije na početku rata na Istoku ni bilo. On je dočekao megjutim i perijodu kišovitoga vre- men&. Uspjelo mu je razvući liniju Japanaca na veli- kom prostoru i napokon spriječiti sjedinjenje raznih ja- panskih armada. Port-Arthur se još uvijek drži, japan- sko brodovlje je pretrpilo barem toliko gubitaka koli- ko i rusko — ako ne više. Ali k tome pridolazi još i potrošak snage ustrajnosti kod brodova, strojeva i mom- čadi na japanskoj strani, jer to brodovlje je nepresta- no u akciji. Ovoga gubitka nema na ruskoj strani. Na dalje i vladivostočka mornarica je uspjela oteščati pre- voz četa i pojačanja, a Kamimura nema valjanih bro- dova. Togo pako ih treba za Port-Arthur. Javlja se na- dalje, da Kuropatkinu dolaze neprestano pojačanja. U Rusiji se provodi neprestano mobilizacija. Ovo je situacija, a posljedice se već opažaju. Ja- panci se povlače iz klanaca i pozicija, koje su teškom mukom zauzeli. Konceatriraju svoju silu jedino na Port« Arthur, a dolazi vijest da će se opet povući iza Jalu Rijeke i poprimiti u Koreji defenzivu. Javlja se takogjer da je poslato željeznicom u Vladivostok i Niučvang na desetke podvodnih lagja ruskih. Javlja se i to da Skrydlov ide u Port Arthur ito po onoj torpiljarki (,Bukarov“) što je iz Port- Arthura došla u Niučvang. Ako je tako — onda to dokazuje dvoje: prvo, da Togo nije blokirao sve ulaze u Port-Arthur i drugo, da će Port-Arthursko brodovlje započeti življu akciju. Sve ovo su znaci važnoga preo- kreta i pokazuju kakav ć biti rezultat rata. Evo na- ših vijesti koje smo primili tekom sedmice: TOKIO, 4. jula, u 4:30 ura po podne, — Vladivo- stočko brodovlje umaklo je u petak japanskom admi- ralu Kamimuru, , TOKIO, 4. jula, u 480 ura po podne. — Togo javlja, da je u ponedjeljak po noći potopio kraj ula- ska u luku Port-Artursku jedan ruski brod od straže koji je izgledao kao velika ubojna lagja, i jedan ra- razorač, PETROGRAD. 6. jula, u 2:45 ura po podne, —- Sa- el | hesov javlja dne 3 0. m. da se u okolici Sinjana nalazi do 50.000 Japanaca i da drže zapremljenu prvašnju poziciju na Dalinklancu. LONDON, 5. juna, u 2:45 ura po podne. — Raj- terovoj agenciji javljaju 8 0. m. iz Liaojanga: Pošto su operacije na bojnom polju dovršene radi kiša, Ku- ropatkin se vratio u Haičeng. Vijceš: a su Rusi opet zauzeli Dalin-Klanac preuranjena je; ni Ja; ni Ru- si ne mogoše se približiti ovome klancu si lom, jer po duboku blatu nomoguće je pokretati topove. PETROGRAD, 6. jula, u 4.10 ura po podne. — Ruska brzojavna agencija javlja iz Liaojanga dne 5 o, ržaje se uporno glas, da se Vladivostočko bro- dovlje danas sukobilo sjeverno od Gensana sa japan skim brodovljem, te je došlo do žestoke borbe, koja se je svršila u korist Rusi, PETROGRAD, 6. juna, u 4:10 ura po podne, — Oku-ova armada povlači se, očito & namjerom, da se koncentrira za okolo Port.Arthura. Na pozicijama oko Kinčua vuku se teški topovi. PETROGRAD, 7. jun, u 8:50 ura po podne. — Ruska telegrafska agencija javlja iz Liaojanga 6. 0. m. Japanci su pokušali opkoliti našu vojsku na jednom i na drugom krilu, ali moradoše odvstaviti od svoje namjere, jer Kuropatkin zgodnim manevruma zauze - sE .- ri 9 a a adio strategički povoljan "položaj, koji mu je davao mogu- ćnost, da pojedine neprijateljske vojne korove duž unu- trašnje operacione lineje odjelito napadne. Nužda da izbjegnu ovu opasnost prinudila je Japance da povuku svoja krila na jug i ma istok. LONDON, 7. jula, u 3:50 ura po podne. — ,Daily Tolegraf* dobija vijest iz Liaojanga, da se od dva dana bije žestok boj 25 milja daleko od Liaojanga. TJENCIN, 7. jula, u 8:50 ura po podne. — Po jednom Rajterovoj vijesti četiri japanske torpednjače pokušaše u nedjelju ući u luku Port-Arthursku, dvije od njih biše potopljene. : TOKIO, 8. Jula u 5:10 po podne. — Japanska krstašica ,Kaimon“ nabasala je dne 5. o. mj. kod Ta- lienvanskoga zaljeva na minu i potonula. Tri časnika i 19 momaka potopilo se. PETROGRAD, 8. Jula u 5:10 po podne. — Ad- miral Skrydlov brzojavlja dne 5. 0. mj.: Flotilja torpi- ljarka koja je bila odaslana da rekognoscira Gensan ustanovila je, da se tamo ne nalazi ni jedna neprija- teljska lagja. Odjeljenje krstaša pod zapovjedništvom vice-admirala Bezobrazova sastalo je dne I. 0. mj. u korejanskom morskom tjesnacu sedam ja anskih ratnih lagja. Bezobrazov drži, da su potopljene dvije neprija- teljske torpiljarke. LONDON, 8. jula u 7.45 ura na večer. — Iz To- kia javljaju, da je na minu u Talienwanskom zaljevu dne 5 o. mj. nabasao drveni krstaš ,Kaimon“ od 1367 tona, te potonuo, a s njime 2 časnika i 19 momaka, o- stala 208 su spašena. PETROGRAD, 8. jula u 7.45 ura na večer. — Car ide 9 o, mj. u Pensu, Simbirsk, Samaru i Kazan, da inspicira 5. i 6. sibirski zbor, koji putuju na ratište. Ovi zborovi imadu 64.000 momaka i 180 topova. PETROGRAD, 8. jula u 7.45 ura ma večer. — Brzojav Skrydlova caru potvrgjuje, da je flotilja tor. piljarka bila na rekognosciranju Gensana i tamo poto- pila nekoliko manjih prevoznih lagja i jedan parobrod, zapalila granatama kazerme, napala engleski parobrod »Chellenham“ sa željezničkim materijalom i odvela ga u Vladivostok, Bezobrazov još javlja da su potopljene dvije japanske torpiljarske. LONDON, 8, jula u 7.45 ura na večer. — Ruski brod dobrovoljaca , Petrograd“ službeno odpućen za Vladivostok prošao je Suečki kanal bez da lje uzeo u- gljena. Ustanovljeno je, da imade na njemu Markoniev brzojav bez žica i 240 mornara preko redovitoga broja. Domaće vijesti. »Pučke knjigo“. Iduće sedmice izaći će dalnja 2 sveska ovih pučkih knjiga, Okasnili smo za to, jer smo utjeli ustanoviti nakladu. Do sada smo se uvjerili, da gaklada mora dosegauti 10.000 primjeraka, što u isti- uu znači zanimanje. Dogotavljaju se ova dva sveska: Zašto sam Hrvat“ i ,Kad će ustati Kraljević Marko“, i u štampu će ovih dana dalnja dva sveska, tako da e još ovoga mjeseca biti razaslano u narod u svemu i svezaka svega u kojih 50 hiljada komada. Molimo govjerenike, da nam uplate za primljeno i jave broj dalnjih naručaba. Na zahtjev šal emo na ogled. : Marjanović izdavatelj. U Pali biti će do malo općinski izbori. Ovoga pu- ta odlučiše i Hrvati da samostalno glasuju. U Puli i- made: dobar broj Hrvata i drugih Slavena, a k puljskoj općini spadaju takogjer neke okolne seoske općine, ko- je su čisto hrvatske. ; Girilovo i se Običaj je bio u Dalmaciji, da se na blagdan sv. Čirila i Metoda pjevaju svečane mise glagoljačke. Za nekoje gradove, kao Split i Šibe- nik, trebalo je zadnjih godina imati dozvolu od kurije rimske, koja ju je, za vrijeme Lava XIII, davala. Rim- ska je kurija ove godine odbila molbu općina spljitske i šibeuske za dozvolu obdržavanja svečane glagolske mise na blagdan Sv. Ćirila i Metoda, obrazlagajući mo- tivacijom; ,da se izuzetci ne opetuju periodično“. Odlu- ka je bila primljena s najvećim ogorčenjem. Šibenski ,Sokol“ priregjuje dne 10. 0. mj. javnu vježbu, za koju se čine lijepe pripreme. Hrvatski djaci u Boču za reciprocitet hrv. sveu- čilišta. Na redovitoj mjesečnoj skupštini ,Zvonimira“ bilo je na dnevnom redu i sveučilištno pitanje. Slove- nac Cacupuder izjavljuje, da se Slovenci pridružuju resoluciji, tražeći potpuni reciprocitet za sve Jugosla- vene. Srbin Kobasica naglašuje, da Srbi iz Dalmacije traže ono isto, što i Hrvati. Želio bi, da primljena re- solucija bude samo za Hrvate“ a da se sazove skupšti- - na svih Slavena, koja bi se bavila pitanjem reciproci- teta hrv. sveučilišta. Capuder se slaže s njime. Tu skupštinu bi imao da sazove ,Zvonimir“, a članovi bi imali da agitiraju medju Slavenima, da ih se što vise sakupi. Ovaj je predlog bio primljen. Groznica u Župi. Prošaste nedjelje bio je pozvan | gragjevni odbor za uregjenje Kaboginih jama radi do- govora sa mjernikom g. Vulpe, Nije bilo suglasja: g. mjernik je kazao da ima nalog iz Zadra nasuti dubo- ku jamu, a odbor da pošto sa 6000 nije moguće nasu- ti, sve da se naspu plitka mjesta koja su uzrok gros- nice, Jamučno neće biti od nijedne koristi nasipanja što * [se učinu su 6000 K, jer komarci će so leći u jamama koje ostanu nenasute. S toga molimo Visoku Vladu da no čini stvari napola i da nedopuštaje da Kaboga stva- ra nove baruštine. — Jedan od žrtava. Pišu nam iz Blata 2. 6. mj.: ,U ovoj općini vi- jeće je već od mnogo godina ustanovilo mjesto od opć. tajnika sa berivom od 200 K, te je i za g. 1904. tu svotu predračunalo. Danom 16/6. usljed umirovljenja, dotadašnji tajnik N. Domichieli iselio se iz Blata a u- praviteljstvo da ne zakrknu poslovi, postavilo je privre- proti zakonu namjestilo privremeno tajnika, zakon ne dopušta upraviteljstvu ni tajnika, ni uopće nikoga, privremeno namjestiti, već da puštiti, da onako stoji, dok vijeće ne odluči, i