Br. 30. U DUBROVNIKU, 23 Jula 1904 (RVEMA tI Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i eri inu s poštom: pa godinu 10 kruni, na po godine 56 kruna. Za inosemstvo: štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište, C. i k. ,sloga“ u Cavtatu. Objelodanjujemo ovdje nekoje podatke stigle nam iz Cavtata o pojavu svakako zanimivom i važnom, na koji treba za vremena upozoriti, da ne nastane — u nas inače toliko čestih i štetnih — hotičnih ili neho- tičnih pomutnja. Evo najprije podataka : , Pisac poznate brošure , Poziv Dalmacije“, bio je nedavno imenovan našim kotarskim sucem. Odma se počeo razbacati svo- jim teorijam o balkanizmu pod dinastijom Azburgo- vaca. —- Ministri, namjesnici it.d. to da su igračke u ru- kama bečkog dvora. — I za to da se treba držat ovoga. On da se bio razgovarao na dvoru sa vrlo uplivnom osobom i uvjeren je da nam tamo žele svako dobro, ali zato se i od nas traži lojalnost. Obzirom na sadaš- nje odnošaje na Balkanu dvor da želi, da se osobito sada na jugu monarkije osnuje jaka slavenska stranka, vijerna dinastiji. — To dvor ne može da postigne od sadašnjih narodnih prvaka. Čingrija, Borčić, Vuković it.d. bili su od Vlade izrabljeni dok su za nešto valjali, a sada ih kao limunovu koru odbacila, jer ih više ne može upotrebiti, s toga da su oni iz očaja stupili u opoziciju, — Za provedbu bečkih želja valja stvoriti nov>, vrijedne, okretne i pametne ljude. Sada naš na- rod trebuje takovih vogja, koji uživaju i potpuno po- 10 kruna i po- ju je dao pozvati gg. Namjesnika, Nardelli-a i Gerče- ra iz Zadra, a iz Dubrovnika Kot. Poglavara, Načel- nika Čingriju, Presjednika Suda Ivellio i mnoge druge, sa izrazitom primjedbom da će se večera držati u dvo- rani urešenom slikom Kraljevom i hrvatskim i srpskim zastavama. — O toj je večeri reklo ,Jedinstvo“ da se je u Cavtatu odigrala komedija , Večera u Cavtatu“ od auktora tragedije ,Petra Svačić“, a ,Narodni List* je donio dopis iz Dubrovnika »Sloga u Cavtatu ad usum Delphini“. Naravno, sa tom večerom nije polučio ništa dru- go nego da su mu se mnogi izrugali, ali on ipak nije sustao, već slijedi i dalje, da sve preudesuje i — sudi. Njegovim se presudam svijet ruga, a veći mu ih dio starija vlast ukida. Ali mnogo puta izgledaju i pristrane, skovane ad hoc, u političke svrhe. Misleći i dan i noć o politici, malo se i bavi pa- ragrafima pa tako mješte razloga, govori velikih ludosti. Onomadne u jednoj parnici neki je svjedok svjedočio u smislu nepoćudnu za jednu stranku, na što je ova prosvjedovala, govoreć da će protivno dokazat sa dru- gim svjedočanstvima. A tvoj ti Bogdan ne budi lijen, već strpaj u buturnicu i jednoga i drugoga, prvoga pod sumnjom kriva svjedočanstva, a drugoga pod sumnjom potvore. — Naravno da je stariji sud naredio da se Pojedini br 20 para. | frankirana pisma ne primaju se. pronicav: najprije u Općinsko Vijeće, gdje bi kao facto- j tum radio za poslaništva u Zadar i u Beč“. vodi ,o dvoru“ dašto da se kontrolirati ne dadu — ali moramo biti ipak na čistu barem sa ovim faktim: Hr- vati i Srbi su se klali, a ,e. k. policija“ je nastojalg u tome, da pomaže ili bolje izrabljuje sad jedne sad jetu“. Došao sabor u Zadru. Navješten je ,novi kurs“. U čemu se je sastojao? U emancipaciji od vlade i pri- to sloga, ali s kojom je — na čas barem — s - k desete ruke. Kolala i anonimna pisamca. Zašto tolika Godina XIV. RVAISKA Izlazi syake šli. | Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske* u Dubrovniku gdje su utužljivi, Za izia- ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti- skaju po pogodbi i uz razmjerau popust, Dopisi salju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- Taj je manevar u oči općinskih izbora sasvim |stala potreba, da im se podigne posebna zgrada, u ko- oj da ih se prikladno čuva, pristojno prikaziva i u- dobno proučava, mi smo se na vas pouzdano obratili, Ovo su — opetujemo — vrlo čudni pojavi. Svak|da nam pomognete i pri tom narodnom poslu, a vi nas znade, da smo mi zagovarači bratskih i poštenih od-|odmah razumjeste i tako, vašom i božjom pomoći, uošaja izmegju Hrvata i Srba, ali baš za to treba ovakovu posta zametak ,Prvog muzeja hrvatskih spomenika“ u »€. i kr. slogu“ uzeti dobro pod pasku. Svi oni na-|sred kraljevskoga Knina-grada. I muzej hrvatski bi iz- vanrednom slavom i velikim saučešćem naroda svečano otvoren na dan sv. Bartula 1893. godine, Da se našem narodu i tugjem učenom svijetu prikažu uspjesi blagoslovjenog rada našeg društva, kao druge. Naš ,stari kurs“ išao je na lijepak toj politici.| ozeblu sunca, kao životu svjetlosti, trebalo mti je po- U to došao lanjski pokret. Naši zastupnici išli na naj-|sebnog samostalnog glasila, u kojem bi se naši staro- lojalniji način moliti za braću svoga kralja — milost.|davni otkriveni spomenici prikazivali i tumačili našem Zatvoriše im vratari pred nosom vrata. Pred svoga|narodu na utjehu i ponos a tugjem svijetu, da upoz- vladara ne mogaše, pa se obratiše ,civilizovanom svi- navši se sa znamenovanjem prosvjetnog rada starih Hrvata, nauči štovati i cijeniti opravdane kulturne tež- nje Hrvata sadašnjih. Kada se i za to na vas obratismo, bliženju sviju stranaka, naročito Hrvata i Srba. Bila je|shvatiste, pa odobriste- naš naum i sa svih strana hr- vatskoga svijeta pritekoste nam pripravni u pomoć, politika“ — bankrotirala, I nastala je u »€. kr. uredi-| tako da se je osnova ostvarila i naše glasilo ,,Staro- ma“ velika zabrinutost. Počelo se je rovariti preko|hrvatska Prosvjeta“ poče izlaziti 1895. godine. Najznamenitijem i najvećem spomeniku hrvatske zabrinutost? Ta i službeno se govori o nekoj ,slozi“,[slobode, slave i bogatu najsvetijim uspomenama iz Dr. Mišetić, veljaše krijepkim glasom: vjerenje naroda i dvora. O Konavljanima cijeni da su ludi i gjubre, dakle terrain plodan za njegovu misiju, a o našoj općini kaže da je to veliki zagnjojeni čir potkožnjak, kojega treba operirati. Ali ne samo u Konavlima već i u cijeloj Dal- maciji sve je gnjilo, sve boležljivo i trahlo. Cijeli druš- tveni život u političkom pravcu treba porušiti, uništiti i na ruševinam podići novu, zdravu narodnu ideju. Ovo sn od prilike ideje našega lld Bogdana a sada da ga vidimo kako operise. Malo dana iza dolaska u Cavtat išao je u fraku u pohode po Cavtatu. Počeo je sa e. k. Oružnicima a svršio kod brodovlasnika Račića. Pošto djela treba da odgovore teoriji, postojeća društva u Cavtatu. hrvatsko i internaci jonalno ću stvari srpsko), počeo je da potkopava, jer cijeni da ih valja porušiti, a na ruševinam njihovim podizati novo, po najnovijem kalupu. — Od vlasnika kuće internacijonalne »Vile“ kušao je unajmiti prostorije gdje je društvo isto smješteno, u madi da će i društva nestati kad ne bude imalo zgodne lokale; a proti hrvatskom društvu »Zora“ sastavio je i dao potpisati od ,nekih“ denun- ciju, da organizuje s Konavljanima izlete u Cavtat, koji idu za tim da se Cavtat i Konavle zavadi i pokolje. Da ova denuncija ne progje omalovažena, dao ju je priopćiti brzojavno i e. k. Namjesništvu. Podjenuta je pak te izašla i gadna optužba pro- tiva Cavtatskoj općini, da se na Općini prosiplje novac, krade it.d. it.d., uslijed koje je odaslanik Zemaljskog Odbora banuo nedavno na Općinu i pregledao račune i blagajnu, pa se sam čudio kako je ovamo tako zlih ljudi, koji su tolike sramotne stvari znali iz temelja izmisliti, Prigodom promocije u X. čin sudbenog kanceliste, Ant, Bratića, organizovao je Ild Bogdan večeru, na ko ljudi odma pušte, hoće pošto po to mogu bit i srbi i pristoje. že pomoći. nije siguran da se i njemu danas-sutra isto dogodi, samo ako to njemu radi stanovitih svrha šune u glavu. Progjimo sada na zadnju besmislicu, koja se sada odi- grava u Cavtatu i u Konavlima. Svoju omiljelu ideju ,c. i kr. slogu srba i hrvata“ Zamislio novo društvo po ovim načelima: Članovi i katolici i pravoslavni i muslimani. Društvena zastava bokun srpske i boukun hrvatske troboje skupa sašveno. U društvenoj dvorani treba da je Kraljeva slika i pro- peće. Društveni jezik jest hrvatski ili srpski i bugarski, a talijanski će jezik kao jedini naš kolturni jezik uživati sva prava i pogodnosti koja mu kao takovom U komitatu za prikuplianje članova sve su sami činovnici: kao toboži hrvat sam Ild Bogdanov, sudac; kao srbi pristav Negrini i kancelist Bratić, kao pre- stavnici jedinog kulturnog jezika priglednik Nacchich i kancelist Condanaro. Bugara čini se da nema u komi- tatu. C. kr. Sud i Porezni Ured pretvoreni su u agen- ture za prikupljanje članovi, što se čini najviše pri- godno, kad stranke dolaze pred sudca da im sudi, ili da plati porez. — A bit će da koji i upade u stupicu. Bogdan je silno slavohlepan i teži da postane ve- lik čovjek, da se o nj mu govori, Pod zaštitom crno- žutog barjaka misli da može, što inače ne bi smio. Inače je'on svoje vrsti štreber najpogibeljnije vrsti. U svojim službenim izvještajima prikazuje cavtaćane pune truleži i preporuča mjere kako da se ta trulež liječi, — Očito je da teži da se tim putem ulaže Beču i Zadru, eda mu ovi povjere misiju otkupitelja, a opet da se narodu prikaže moćnim gospodinom koji mu mo- ali megjutim ma ovaj način čovjek da provede. hrvati i bugari, a po vjeri mogu bit i svježe! Za starinarsko društvo u Kninu. ali bez većih novčanih srestava ne smije da se odluči ta i Khuen je neprestano naglasivao, kako je on u ma-| sugljednih doba, slavnoj tvrgjavi kninskoj, prijetila je gjaronskoj stranci ostvario ,ideal te sloge“. Ali kakav pogibelj, da padne u privatne ruke i bude ili sbrisan ideal s kakovim elementima! Za to smo i mi rekli, da|ga lica zemlje, ili barem da ostane za uvjek nepristu- ima sloga kakovu vlada hoće a ima opet sloga, kakovu| pan rodoljubnim hodočasnicima hrvatskim. Kud će suza narod hoće. Prva je za vladu, druga proti njoj. Za to|neg na oko? Tvrgjava se je mogla samo novcem da se oni zabrinuli, pa su ušutkavali ,stari kurs“. Sjetimo/otkupi. Rodoljubna dužnost i tada nas uputi na vas, se još fakta, da je F.Z.M. Bech došao amo i govorio[i mi na vaša srca pokucasmo zanosom i nadom. Dični je, da se došao uvjeriti, jeli smo još uvijek lojalni! Al eto ti opet ,c. k. sloge“ u Cavtatu. Je li to svojemu, posegoste u svoje kese i svojim novcem po- mudrolija Ild Bogdana, ili je zbilja početak akcije s vi- | mogoste otkupiti onaj davni spomenik. I sad je knin- šega? Teško je reći, ali u svakom slučaju treba biti|ska tvrgjava sa svim pri na oprezu. Ima balkanizam austrijski, balkanizam ,Dran- »Hrvatskog starinarskoga društva“, vlasništvom svega ka“ i balkanizam narodni, balkanizam Balkana! Imade|naroda hrvatskoga. Naše društvo se je razvilo i uko- životinja, koje poprimaju boju lista, cvijeta ili drveta | rijenilo, poslovi mu se razgranali pa na kome živu — da ih se ne opazi i ne smeta u nji-(trebe povećale, troškovi narasli. Njegov cilj mu nameće hovom izgrizavanju lista i cvijeta i*umištavanju drveta. dužnost, da nastavi izdavanje svoje ,Starohrvatske Nepravedno bi bilo za to reći — kako to nekoji čine Prosvjete“, da uzdržava veliku kninsku tvrgjavu i ot- — da treba pustititi, da lišće drveta požuvi — jer da|krivene druge spomenike, da raširi muzejalnu zgradu ima lišće zelenu boju radi tih životinja! Treba paziti|da namjesti u muzeju posebna čuvara, da oko sčbe, i otstranjivati te životinje, da lisće ostane zeleno okupi nove suradnike istraživatelje, da sustavnije i pot- rodoljubi hrvatski, vi i tada osvjetluste obraz narodu odati ji iša piunje, nego do sada, izvodi starinarska iskopavanja na mnogim mjestima, gdje se nada sjajnim uspjesima, započimati. A ko će društvu pomoći, da tolike Priopćujemo ovaj rodoljubni poziv društva: Kad se |podvige, spojene s tolikim troškom? Ko li će namak- pred osamnaest godina počelo otkrivati, u ovom središtu [nuti srestva, da se društvena kola pospješnije naprijed sad davne, a jednom krepke i mlade hrvatske države. pomiču i da ne skrenu u stramputice nerada, apatije brojne spomenike bujnog prosvjetnog života starih Hr- vata, te se rodila misao, da bi se ovdje sastalo druš. stvenim ciljevima, koji su daleko zataknuti, a treba tvo, sa zadatkom, da takove spomenike i dalje otko-[ih doseći, ako ćemo da nam narod bude mogao u pros- pava, čuva, pretražuje i objelodanjuje, i mi se na vas vjeti koracati uspored sa drugim kulturnim narodima i obratili za pomoć i saučešće — vi ste naš poziv shvatili [ stati o rame sa ostalom naprednom slavenskom bra- i njemu se odazvali. Društvo se osnovalo 1886. godine. Kad je malo nakon toga, usprkos mnogobrojnih zaprijeka i poteškoća, ustrajcim i marljivim radom sa- kupljeno toliko hrvatskih davnih spomenika. da je na- i nemarnosti prama svojim velikim narodnim i znan- ćom? Nitko drugi neće nego svijesni rodoljubi hrvatski. Rodoljubi su starinarsko društvo osnovali, muzej 'sa- gradili, ,Starohrvatsku Prosvjetu“ pokrenuli, iskopa- vanja poduprli, kninsku tvrgiavu otkupili. pa ,oni će i Proslava posvete barjaka hrv. pjev. društva »GUNDULIĆ“. VII. Po govoru sijedi vrhovni svećenik po hrvatskom obredniku nazva Božiji blagoslov vrhu barjaka, istoga oškropi vodom i tamnjanom okadi. Barjak se u tili čas navuče na štap, te započe zatucavanje zlatnih čavala ovijem redom: Prvi pokucne čavao mitronosni protonotar Mato Pišta, izrekavši ove riječi: Ne boji se tko pravu ima vjeru u Bogu višnjem gori. (»Osman« XI, 163-64). Za njime blagorodna g.gja kuma Jele grofica Caboga, govoreći : Svjetlo sunce sini, sini, U vedrinah od istoka Tjeraj mjesec k' noćnoj tmini Dan da svane s' tvoga oka. (»Osman« [Il. 185-88), Ista sva ganuta reče još: »Osobita mi je čast u ovaj veseli i sveti dan, da sam pozvana kako kumica ovoga barjaka Pjevačkog Društva »Gundulića«, koje sla- vi ime i uspomenu velikog našeg pjesnika Gjiva Gundulića! Molim Svemogućega Boga i Svetoga Vlaha da blagoslovom kako u ovaj dan, tako i unaprijed budu usrećili ovo društvo i naš mili Dubrovnik«. Pak zamjenik g. kuma Vlaha vit. Bogdana, blagorodni vitez Roko Po naravi oganj žeže A ljepota smamlja i travi; A brštan se grli i veže S dubom svacijem u Dubravi. (Dubravka). Mladđenačkim zanosom zatuče čavao načelntk gradski g. Dr. Pero Čingrija, rekavši: . »Nu Dubrovnik sred pokoja Ki od slobode krunu steče, S mita od ziata, s prijetnje od boja Od vjere se ne poreče«. (»Osman« VIll. 556-509). Onda dični društveni predsjednik g. Kristo proi. Krile, koji ptozbori: »O lijepa, o draga, o sladka slobodo, - Dare u kom sva blaga višnji nam Bog je do, Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi Ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti.« (Dubravka). Za njime čestiti Dr. Rihtarić, uz poklik : »U ime Saveza svih pjevačkih društava«. Zatim i predsjednik Odbora kanonik A. Liepopili.oslovi : »U jedinstvu u ljubavi . Nek nam draži dan izlazi«. (Dubravka). Tad predstavnik »Hrvatske Dubrovačke Čitaonice« g. V. Stjep- čević, rekavši: »Sa srećom !« Pristupa vojničkom odvažnosti predsjednik mjestne »Česke Be- sede« g. A. Plaček, c. i k. nadporučnik u miru, i kaže: Bud stražcem v&rnym svćho n4roda, spoj n4s všecky, nikdy nerozdvoj! On s mjesta, a na mjesto predstavnik »Hrvatske Općinske Glaz- «, značajni i poznati rodoljub g. Antun Miletić, koji veli: : »Šuplje riječi vjetar nosi, . Djela se ištu pri potrebi«. (+Osman« XIII. 255-56). Onda redom alfabetičkim ova društva: 1, »Dvojnica« — Bjelovar »Hrvatske pjesme glas Mora braćo združit nas.« 2. »Jadranska Vila« — Sušak (g. Andro Mitrović): Pjesmom k srdcu Srcem k slobodi. 3. »Hrvoje« — Mostar (g..A. Jukić): + Nek zastava složi naša srdca bratska, Da uskrsne opet slobodna Hrvatska. 4. Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« — Zagreb (Dr. Javand): Tko pjeva hrvatske pjesme, Ne misli rođu zla. 54) +, 5. Hrvatsko trgovačko društvo »Merkur« — Zagreb: Vodio nas pjesmom k slobodi! 6. Hrvatsko pjevačko društvo »Preradović« — Djakovo (Dr. Žiga Spitzer): Budimo pjesmom rodu svijest. 7, Pievačko društvo »Majevica« — Donja Tuzla: U jedinstvu naš je spas Pjesma će sjedinit nas. 8. Hrvatsko pjevačko društvo »Trebević« — Sarajevo (g. Niko Ostojić): > »Kolo sreće u okoli vrteći se ne prestaje« Dao Bog da hrvatski narod dočeka što prije svoj preokret. 9. Hrvatsko pjev. društvo »Slavulj« — Trebinje (g. K. Žeravica): U znak čvrste i nepokolebive vijemosti, u ime Boga i hrvatstva svetu zastavu prikujem. Š 10. Hrvatsko pjev. društvo »Slavulj« iz Trebinja hvalevrijedno, na što mu duboka naša zahvala, osim čavlom, okiti naš barjak i krasnom vrpcom, koja će ga dičiti kroz godine i vijekove, i tom pri- godom, predstavnik iskaza : ' »Ovim otačbeničkim znakom ljubavi i bratske sloge veže se tre- binjski »Slavulj« vijernome svom drugu »Gunduliću«. 11. »Hrvatski Sokol« — Zadar (Dr. Petar Klaić): Zdravo barjače! Vijaj se ponosno!' 12, Hrv. pjev. društvo »Vijenac« — Požega (g. Fabian): Pjesmom za dom i rod. 13. Hrv. pjev. društvo »Zvonimir« — Spljet (g. Ivo Šoljan) : Spljetsko muzikalno društvo »Zvonimir«, ovaj vidljivi biljeg bar- jaku »Gundulića«, kako n razdruživi simbol bratske uzajamnosti. Ži- vio nerazdruživi simbol bratske uzajamnosti! 14. »Hrvatska Radnička Zadruga« — Dubrovnik (g. Abel Kukuljica): Nek se slože grla bratska Živjela hrvatska! «Hrvatskom pjesmom boljoj budućnosti (slijedi) i po- i 15, Hrvatsko pjevačko društvo »Zora« — Cavtat (g Ljubo Medini): a a PE Suzana AAE DORA E mmm pot razapne nacentmks> i. < sai acta Aiškio— lin # iona IH200.i