Br. 30.

 

U DUBROVNIKU, 23 Jula 1904

 

(RVEMA tI

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i
eri inu s poštom: pa godinu 10 kruni, na po godine 56 kruna. Za inosemstvo:
štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto

polugodište,

C. i k. ,sloga“ u Cavtatu.

Objelodanjujemo ovdje nekoje podatke stigle nam
iz Cavtata o pojavu svakako zanimivom i važnom, na
koji treba za vremena upozoriti, da ne nastane — u
nas inače toliko čestih i štetnih — hotičnih ili neho-
tičnih pomutnja. Evo najprije podataka : , Pisac poznate
brošure , Poziv Dalmacije“, bio je nedavno imenovan
našim kotarskim sucem. Odma se počeo razbacati svo-
jim teorijam o balkanizmu pod dinastijom Azburgo-
vaca. —- Ministri, namjesnici it.d. to da su igračke u ru-
kama bečkog dvora. — I za to da se treba držat ovoga.
On da se bio razgovarao na dvoru sa vrlo uplivnom
osobom i uvjeren je da nam tamo žele svako dobro,
ali zato se i od nas traži lojalnost. Obzirom na sadaš-
nje odnošaje na Balkanu dvor da želi, da se osobito
sada na jugu monarkije osnuje jaka slavenska stranka,
vijerna dinastiji. — To dvor ne može da postigne od
sadašnjih narodnih prvaka. Čingrija, Borčić, Vuković
it.d. bili su od Vlade izrabljeni dok su za nešto valjali,
a sada ih kao limunovu koru odbacila, jer ih više ne
može upotrebiti, s toga da su oni iz očaja stupili u
opoziciju, — Za provedbu bečkih želja valja stvoriti
nov>, vrijedne, okretne i pametne ljude. Sada naš na-
rod trebuje takovih vogja, koji uživaju i potpuno po-

10 kruna i po-

ju je dao pozvati gg. Namjesnika, Nardelli-a i Gerče-
ra iz Zadra, a iz Dubrovnika Kot. Poglavara, Načel-
nika Čingriju, Presjednika Suda Ivellio i mnoge druge,
sa izrazitom primjedbom da će se večera držati u dvo-
rani urešenom slikom Kraljevom i hrvatskim i srpskim
zastavama. — O toj je večeri reklo ,Jedinstvo“ da se
je u Cavtatu odigrala komedija , Večera u Cavtatu“
od auktora tragedije ,Petra Svačić“, a ,Narodni
List* je donio dopis iz Dubrovnika »Sloga u Cavtatu
ad usum Delphini“.

Naravno, sa tom večerom nije polučio ništa dru-
go nego da su mu se mnogi izrugali, ali on ipak nije
sustao, već slijedi i dalje, da sve preudesuje i — sudi.
Njegovim se presudam svijet ruga, a veći mu ih dio
starija vlast ukida. Ali mnogo puta izgledaju i pristrane,
skovane ad hoc, u političke svrhe.

Misleći i dan i noć o politici, malo se i bavi pa-
ragrafima pa tako mješte razloga, govori velikih ludosti.
Onomadne u jednoj parnici neki je svjedok svjedočio
u smislu nepoćudnu za jednu stranku, na što je ova
prosvjedovala, govoreć da će protivno dokazat sa dru-
gim svjedočanstvima. A tvoj ti Bogdan ne budi lijen,
već strpaj u buturnicu i jednoga i drugoga, prvoga pod
sumnjom kriva svjedočanstva, a drugoga pod sumnjom
potvore. — Naravno da je stariji sud naredio da se

Pojedini br 20 para. |

frankirana pisma ne primaju se.

pronicav: najprije u Općinsko Vijeće, gdje bi kao facto- j
tum radio za poslaništva u Zadar i u Beč“.

vodi ,o dvoru“ dašto da se kontrolirati ne dadu — ali
moramo biti ipak na čistu barem sa ovim faktim: Hr-
vati i Srbi su se klali, a ,e. k. policija“ je nastojalg
u tome, da pomaže ili bolje izrabljuje sad jedne sad

jetu“. Došao sabor u Zadru. Navješten je ,novi kurs“.
U čemu se je sastojao? U emancipaciji od vlade i pri-

 

to sloga, ali s kojom je — na čas barem — s - k

desete ruke. Kolala i anonimna pisamca. Zašto tolika

Godina XIV.

RVAISKA

Izlazi syake šli. | Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske* u Dubrovniku gdje su utužljivi, Za izia-
ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti-

skaju po pogodbi i uz razmjerau popust, Dopisi salju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, a ne-

Taj je manevar u oči općinskih izbora sasvim |stala potreba, da im se podigne posebna zgrada, u ko-

oj da ih se prikladno čuva, pristojno prikaziva i u-

dobno proučava, mi smo se na vas pouzdano obratili,

Ovo su — opetujemo — vrlo čudni pojavi. Svak|da nam pomognete i pri tom narodnom poslu, a vi nas
znade, da smo mi zagovarači bratskih i poštenih od-|odmah razumjeste i tako, vašom i božjom pomoći,
uošaja izmegju Hrvata i Srba, ali baš za to treba ovakovu posta zametak ,Prvog muzeja hrvatskih spomenika“ u
»€. i kr. slogu“ uzeti dobro pod pasku. Svi oni na-|sred kraljevskoga Knina-grada. I muzej hrvatski bi iz-
vanrednom slavom i velikim saučešćem naroda svečano
otvoren na dan sv. Bartula 1893. godine,

Da se našem narodu i tugjem učenom svijetu

prikažu uspjesi blagoslovjenog rada našeg društva, kao
druge. Naš ,stari kurs“ išao je na lijepak toj politici.| ozeblu sunca, kao životu svjetlosti, trebalo mti je po-
U to došao lanjski pokret. Naši zastupnici išli na naj-|sebnog samostalnog glasila, u kojem bi se naši staro-
lojalniji način moliti za braću svoga kralja — milost.|davni otkriveni spomenici prikazivali i tumačili našem
Zatvoriše im vratari pred nosom vrata. Pred svoga|narodu na utjehu i ponos a tugjem svijetu, da upoz-
vladara ne mogaše, pa se obratiše ,civilizovanom svi- navši se sa znamenovanjem prosvjetnog rada starih
Hrvata, nauči štovati i cijeniti opravdane kulturne tež-
nje Hrvata sadašnjih. Kada se i za to na vas obratismo,
bliženju sviju stranaka, naročito Hrvata i Srba. Bila je|shvatiste, pa odobriste- naš naum i sa svih strana hr-
vatskoga svijeta pritekoste nam pripravni u pomoć,
politika“ — bankrotirala, I nastala je u »€. kr. uredi-| tako da se je osnova ostvarila i naše glasilo ,,Staro-
ma“ velika zabrinutost. Počelo se je rovariti preko|hrvatska Prosvjeta“ poče izlaziti 1895. godine.

Najznamenitijem i najvećem spomeniku hrvatske

zabrinutost? Ta i službeno se govori o nekoj ,slozi“,[slobode, slave i bogatu najsvetijim uspomenama iz

Dr. Mišetić, veljaše krijepkim glasom:

vjerenje naroda i dvora.

O Konavljanima cijeni da su ludi i gjubre, dakle
terrain plodan za njegovu misiju, a o našoj općini kaže
da je to veliki zagnjojeni čir potkožnjak, kojega treba
operirati. Ali ne samo u Konavlima već i u cijeloj Dal-
maciji sve je gnjilo, sve boležljivo i trahlo. Cijeli druš-
tveni život u političkom pravcu treba porušiti, uništiti
i na ruševinam podići novu, zdravu narodnu ideju.

Ovo sn od prilike ideje našega lld Bogdana a
sada da ga vidimo kako operise.

Malo dana iza dolaska u Cavtat išao je u fraku
u pohode po Cavtatu. Počeo je sa e. k. Oružnicima a
svršio kod brodovlasnika Račića.

Pošto djela treba da odgovore teoriji, postojeća
društva u Cavtatu. hrvatsko i internaci jonalno ću stvari
srpsko), počeo je da potkopava, jer cijeni da ih valja
porušiti, a na ruševinam njihovim podizati novo, po
najnovijem kalupu. — Od vlasnika kuće internacijonalne
»Vile“ kušao je unajmiti prostorije gdje je društvo
isto smješteno, u madi da će i društva nestati kad ne
bude imalo zgodne lokale; a proti hrvatskom društvu
»Zora“ sastavio je i dao potpisati od ,nekih“ denun-
ciju, da organizuje s Konavljanima izlete u Cavtat, koji
idu za tim da se Cavtat i Konavle zavadi i pokolje.
Da ova denuncija ne progje omalovažena, dao ju je
priopćiti brzojavno i e. k. Namjesništvu.

Podjenuta je pak te izašla i gadna optužba pro-
tiva Cavtatskoj općini, da se na Općini prosiplje novac,
krade it.d. it.d., uslijed koje je odaslanik Zemaljskog
Odbora banuo nedavno na Općinu i pregledao račune
i blagajnu, pa se sam čudio kako je ovamo tako zlih
ljudi, koji su tolike sramotne stvari znali iz temelja
izmisliti,

Prigodom promocije u X. čin sudbenog kanceliste,
Ant, Bratića, organizovao je Ild Bogdan večeru, na ko

ljudi odma pušte,

hoće pošto po to

mogu bit i srbi i

pristoje.

 

že pomoći.

nije siguran da se i njemu danas-sutra isto dogodi,
samo ako to njemu radi stanovitih svrha šune u glavu.
Progjimo sada na zadnju besmislicu, koja se sada odi-
grava u Cavtatu i u Konavlima.

Svoju omiljelu ideju ,c. i kr. slogu srba i hrvata“

Zamislio novo društvo po ovim načelima: Članovi

i katolici i pravoslavni i muslimani. Društvena zastava
bokun srpske i boukun hrvatske troboje skupa sašveno.
U društvenoj dvorani treba da je Kraljeva slika i pro-
peće. Društveni jezik jest hrvatski ili srpski i bugarski,
a talijanski će jezik kao jedini naš kolturni jezik
uživati sva prava i pogodnosti koja mu kao takovom

U komitatu za prikuplianje članova sve su sami
činovnici: kao toboži hrvat sam Ild Bogdanov, sudac;
kao srbi pristav Negrini i kancelist Bratić, kao pre-
stavnici jedinog kulturnog jezika priglednik Nacchich i
kancelist Condanaro. Bugara čini se da nema u komi-
tatu. C. kr. Sud i Porezni Ured pretvoreni su u agen-
ture za prikupljanje članovi, što se čini najviše pri-
godno, kad stranke dolaze pred sudca da im sudi, ili
da plati porez. — A bit će da koji i upade u stupicu.
Bogdan je silno slavohlepan i teži da postane ve-
lik čovjek, da se o nj mu govori, Pod zaštitom crno-
žutog barjaka misli da može, što inače ne bi smio.

Inače je'on svoje vrsti štreber najpogibeljnije vrsti.
U svojim službenim izvještajima prikazuje cavtaćane
pune truleži i preporuča mjere kako da se ta trulež
liječi, — Očito je da teži da se tim putem ulaže Beču
i Zadru, eda mu ovi povjere misiju otkupitelja, a opet
da se narodu prikaže moćnim gospodinom koji mu mo-

ali megjutim ma ovaj način čovjek

 

da provede.

hrvati i bugari, a po vjeri mogu bit

i svježe!

 

Za starinarsko društvo u Kninu. ali bez većih novčanih srestava ne smije da se odluči

ta i Khuen je neprestano naglasivao, kako je on u ma-| sugljednih doba, slavnoj tvrgjavi kninskoj, prijetila je
gjaronskoj stranci ostvario ,ideal te sloge“. Ali kakav pogibelj, da padne u privatne ruke i bude ili sbrisan
ideal s kakovim elementima! Za to smo i mi rekli, da|ga lica zemlje, ili barem da ostane za uvjek nepristu-
ima sloga kakovu vlada hoće a ima opet sloga, kakovu| pan rodoljubnim hodočasnicima hrvatskim. Kud će suza
narod hoće. Prva je za vladu, druga proti njoj. Za to|neg na oko? Tvrgjava se je mogla samo novcem da
se oni zabrinuli, pa su ušutkavali ,stari kurs“. Sjetimo/otkupi. Rodoljubna dužnost i tada nas uputi na vas,
se još fakta, da je F.Z.M. Bech došao amo i govorio[i mi na vaša srca pokucasmo zanosom i nadom. Dični
je, da se došao uvjeriti, jeli smo još uvijek lojalni!
Al eto ti opet ,c. k. sloge“ u Cavtatu. Je li to svojemu, posegoste u svoje kese i svojim novcem po-
mudrolija Ild Bogdana, ili je zbilja početak akcije s vi- | mogoste otkupiti onaj davni spomenik. I sad je knin-
šega? Teško je reći, ali u svakom slučaju treba biti|ska tvrgjava sa svim pri
na oprezu. Ima balkanizam austrijski, balkanizam ,Dran- »Hrvatskog starinarskoga društva“, vlasništvom svega
ka“ i balkanizam narodni, balkanizam Balkana! Imade|naroda hrvatskoga. Naše društvo se je razvilo i uko-
životinja, koje poprimaju boju lista, cvijeta ili drveta | rijenilo, poslovi mu se razgranali pa
na kome živu — da ih se ne opazi i ne smeta u nji-(trebe povećale, troškovi narasli. Njegov cilj mu nameće
hovom izgrizavanju lista i cvijeta i*umištavanju drveta. dužnost, da nastavi izdavanje svoje ,Starohrvatske
Nepravedno bi bilo za to reći — kako to nekoji čine Prosvjete“, da uzdržava veliku kninsku tvrgjavu i ot-
— da treba pustititi, da lišće drveta požuvi — jer da|krivene druge spomenike, da raširi muzejalnu zgradu
ima lišće zelenu boju radi tih životinja! Treba paziti|da namjesti u muzeju posebna čuvara, da oko sčbe,
i otstranjivati te životinje, da lisće ostane zeleno okupi nove suradnike istraživatelje, da sustavnije i pot-

rodoljubi hrvatski, vi i tada osvjetluste obraz narodu

odati ji iša

piunje, nego do sada, izvodi starinarska iskopavanja
na mnogim mjestima, gdje se nada sjajnim uspjesima,

započimati. A ko će društvu pomoći, da tolike

Priopćujemo ovaj rodoljubni poziv društva: Kad se |podvige, spojene s tolikim troškom? Ko li će namak-
pred osamnaest godina počelo otkrivati, u ovom središtu [nuti srestva, da se društvena kola pospješnije naprijed
sad davne, a jednom krepke i mlade hrvatske države. pomiču i da ne skrenu u stramputice nerada, apatije
brojne spomenike bujnog prosvjetnog života starih Hr-
vata, te se rodila misao, da bi se ovdje sastalo druš. stvenim ciljevima, koji su daleko zataknuti, a treba
tvo, sa zadatkom, da takove spomenike i dalje otko-[ih doseći, ako ćemo da nam narod bude mogao u pros-
pava, čuva, pretražuje i objelodanjuje, i mi se na vas vjeti koracati uspored sa drugim kulturnim narodima i
obratili za pomoć i saučešće — vi ste naš poziv shvatili [ stati o rame sa ostalom naprednom slavenskom bra-
i njemu se odazvali. Društvo se osnovalo 1886. godine.
Kad je malo nakon toga, usprkos mnogobrojnih
zaprijeka i poteškoća, ustrajcim i marljivim radom sa-
kupljeno toliko hrvatskih davnih spomenika. da je na-

i nemarnosti prama svojim velikim narodnim i znan-

ćom? Nitko drugi neće nego svijesni rodoljubi hrvatski.
Rodoljubi su starinarsko društvo osnovali, muzej 'sa-
gradili, ,Starohrvatsku Prosvjetu“ pokrenuli, iskopa-
vanja poduprli, kninsku tvrgiavu otkupili. pa ,oni će i

 

 

Proslava posvete barjaka
hrv. pjev. društva »GUNDULIĆ“.
VII.

Po govoru sijedi vrhovni svećenik po hrvatskom obredniku nazva
Božiji blagoslov vrhu barjaka, istoga oškropi vodom i tamnjanom
okadi. Barjak se u tili čas navuče na štap, te započe zatucavanje
zlatnih čavala ovijem redom:

Prvi pokucne čavao mitronosni protonotar Mato Pišta, izrekavši
ove riječi:

Ne boji se tko pravu ima

vjeru u Bogu višnjem gori. (»Osman« XI, 163-64).
Za njime blagorodna g.gja kuma Jele grofica Caboga, govoreći :

Svjetlo sunce sini, sini,

U vedrinah od istoka

Tjeraj mjesec k' noćnoj tmini

Dan da svane s' tvoga oka. (»Osman« [Il. 185-88),

Ista sva ganuta reče još:

»Osobita mi je čast u ovaj veseli i sveti dan, da sam pozvana
kako kumica ovoga barjaka Pjevačkog Društva »Gundulića«, koje sla-
vi ime i uspomenu velikog našeg pjesnika Gjiva Gundulića! Molim
Svemogućega Boga i Svetoga Vlaha da blagoslovom kako u ovaj dan,
tako i unaprijed budu usrećili ovo društvo i naš mili Dubrovnik«.

Pak zamjenik g. kuma Vlaha vit. Bogdana, blagorodni vitez Roko

Po naravi oganj žeže
A ljepota smamlja i travi;
A brštan se grli i veže
S dubom svacijem u Dubravi. (Dubravka).
Mladđenačkim zanosom zatuče čavao načelntk gradski g. Dr. Pero
Čingrija, rekavši: .
»Nu Dubrovnik sred pokoja
Ki od slobode krunu steče,
S mita od ziata, s prijetnje od boja

 

Od vjere se ne poreče«. (»Osman« VIll. 556-509).

Onda dični društveni predsjednik g. Kristo proi. Krile, koji
ptozbori:
»O lijepa, o draga, o sladka slobodo, -
Dare u kom sva blaga višnji nam Bog je do,
Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
Ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti.« (Dubravka).
Za njime čestiti Dr. Rihtarić, uz poklik :
»U ime Saveza svih pjevačkih društava«.
Zatim i predsjednik Odbora kanonik A. Liepopili.oslovi :
»U jedinstvu u ljubavi
. Nek nam draži dan izlazi«. (Dubravka).
Tad predstavnik »Hrvatske Dubrovačke Čitaonice« g. V. Stjep-
čević, rekavši: »Sa srećom !«
Pristupa vojničkom odvažnosti predsjednik mjestne »Česke Be-
sede« g. A. Plaček, c. i k. nadporučnik u miru, i kaže:
Bud stražcem v&rnym svćho n4roda,
spoj n4s všecky, nikdy nerozdvoj!
On s mjesta, a na mjesto predstavnik »Hrvatske Općinske Glaz-
«, značajni i poznati rodoljub g. Antun Miletić, koji veli: :
»Šuplje riječi vjetar nosi, .
Djela se ištu pri potrebi«. (+Osman« XIII. 255-56).
Onda redom alfabetičkim ova društva:
1, »Dvojnica« — Bjelovar
»Hrvatske pjesme glas
Mora braćo združit nas.«
2. »Jadranska Vila« — Sušak (g. Andro Mitrović):
Pjesmom k srdcu
Srcem k slobodi.
3. »Hrvoje« — Mostar (g..A. Jukić):
+ Nek zastava složi naša srdca bratska,
Da uskrsne opet slobodna Hrvatska.
4. Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« — Zagreb (Dr. Javand):
Tko pjeva hrvatske pjesme,
Ne misli rođu zla. 54)

+,

 

5. Hrvatsko trgovačko društvo »Merkur« — Zagreb:
Vodio nas pjesmom k slobodi!
6. Hrvatsko pjevačko društvo »Preradović« — Djakovo (Dr. Žiga
Spitzer):
Budimo pjesmom rodu svijest.
7, Pievačko društvo »Majevica« — Donja Tuzla:
U jedinstvu naš je spas
Pjesma će sjedinit nas.
8. Hrvatsko pjevačko društvo »Trebević« — Sarajevo (g. Niko
Ostojić): >
»Kolo sreće u okoli vrteći se ne prestaje«
Dao Bog da hrvatski narod dočeka što prije svoj preokret.
9. Hrvatsko pjev. društvo »Slavulj« — Trebinje (g. K. Žeravica):
U znak čvrste i nepokolebive vijemosti, u ime Boga i hrvatstva
svetu zastavu prikujem. Š
10. Hrvatsko pjev. društvo »Slavulj« iz Trebinja hvalevrijedno,
na što mu duboka naša zahvala, osim čavlom, okiti naš barjak i
krasnom vrpcom, koja će ga dičiti kroz godine i vijekove, i tom pri-
godom, predstavnik iskaza : '
»Ovim otačbeničkim znakom ljubavi i bratske sloge veže se tre-
binjski »Slavulj« vijernome svom drugu »Gunduliću«.
11. »Hrvatski Sokol« — Zadar (Dr. Petar Klaić):
Zdravo barjače! Vijaj se ponosno!'
12, Hrv. pjev. društvo »Vijenac« — Požega (g. Fabian):
Pjesmom za dom i rod.
13. Hrv. pjev. društvo »Zvonimir« — Spljet (g. Ivo Šoljan) :
Spljetsko muzikalno društvo »Zvonimir«, ovaj vidljivi biljeg bar-
jaku »Gundulića«, kako n razdruživi simbol bratske uzajamnosti. Ži-
vio nerazdruživi simbol bratske uzajamnosti!
14. »Hrvatska Radnička Zadruga« — Dubrovnik (g. Abel Kukuljica):
Nek se slože grla bratska
Živjela hrvatska!

«Hrvatskom pjesmom boljoj budućnosti
(slijedi)

i po-

i

15, Hrvatsko pjevačko društvo »Zora« — Cavtat (g Ljubo Medini):

a
a PE
Suzana AAE DORA E mmm

pot

 

razapne nacentmks> i.

< sai acta Aiškio— lin # iona IH200.i