nim brojem radnik& i da je izolirana od Europe. Sto se prvog tiče, tomu je kriva ekonorina kriza, koja je poklopi la zemlju. Vinska klauzola, filoksera, konkurencija ulja španjolskog i talijanskog dovedoše zemlju do bijednog sta- nja i njezini podanici primorani su na selitbu, da uzmoga" živjeti. Gdje se je do nazad 10 godina moglo vidjeti plodnu zemlju, danas se vide kuće zapuštene, a vino- gradi i ; olja neobradjeni. Osobito otok Brač prikazuje frapantnu sliku te dezolacije. Od svojih 22.000 stanov- nika toliko ih se je izselilo, da su ove godine na voja- čenju falila 472 momka. Ovaj izseljenički pokret mogao bilse zaustaviti, kad bi se počele otvarati tvornice i u Dalmaciji, kad bi se na taj način dalo rada onima, koje nevolja goni u sviet. A radina ruka u Dalmaciji jako je prikladna za industrijalne zahtjeve. Od davnine, pa i danas seljanka u Dalmaciji čć lan i vunu za kućnu potrebu, ona izradjuje s mnogo ukusa, a da nema ni pojma o narisu ili boji, krasne narodne mošnje. Ne bi dakle u Dalmaciji falilo za industrijaluoa poduzeća ra- dine ruke, ni sa gledišta kvantiteta ni kvaliteta. Ako je pak Dalmacija izolirana od Evrope, jedna moćna vlast, koju svak znade, pa nije nuždno spominjati ju. Ipak ima nade, da će se i pitanje željeznice Kuin-Novi primaći svomu kraju. ,Društvo za ekonomne interese Dalmacije u Beču“, koje mu je ma glavi grof Harrach. odlučilo je, da iznese ovo velevažno pitanje na dnevni red i da ga ne skine, dok ne budn povoljno riešeno, Predavač je završio ovom vrlo pogodjenom slikom? Vi ste bez snmnje sa zadovoljstvom čuli za raztitak Šibenika u zadnje vrieme. Ali to zadovoljstvo pre- tvorit će se u zabrinutost, kod doznadete, da se nad tim tvormicama viju tudje zastave, talijanska na velikoj tvornici hidroelektričnoj, talijanska i njemačka ma spre: mištima ugliena, a njemačka na velikim izvoznim skla- diština drvlja. Ako želite vidjeti i zastavu austrijsku, treba da se okrenute prama staroj i slavnoj fregadi Schwarzenberg“, koja je usidrena u luci, te služi i danas k& kasarna našim vriednim mornarima“ !... U kontrastu ove slike prikazuje se, kd u fotografiji, au- strijska uprava Dalrhacije. Uvažimo li sve ovo onda ćemo se uvjeriti, da je Da'macija najveći — mrtvi kapital što ga ima na da- leko i široko. Ako već nije moguće, da ga svega sami eksploatiramo, morali bi se požuriti. da barem glavna poduzeća za budućnost osiguramo sebi, jer će strani kapital dovući za sobom i strani duh i strane radnike. Lijepa Dalmacija će biti obećana zemlja, ona će biti bo- gata, ali bi se moglo dogoditi, da ne bude više naša. Jedna prispodoba. Javljaju. da će hrvatsko radničko društvo Sloga“ u Prčanju u Boci prirediti dne 7. Kolovoza o. g. sve- čani blagoslov društvenoga barjaka. Svečanost će po- trajati dva dana. Ovo je u kratko doba već četviti svečani blagoslov barjaka, a čujemo da se sprema još nekoliko ovakovih svečanosti u drugim mjestima. Nije nam ni na kraj pameti, da prigovorimo. Priznati ćemo, da se i ovakovim svečanostima uspali nešto svijesti hr vatske, ali opet moramo opaziti još nešto: kod svih ovakovih svečanosti ode mnogo novaca i izgovori se više riječi nego li se šta pozitivnoga postigne. Dovelo se je u savez ove posvete sa nečijim trećim ;rstima, jer se obdržaju baš na onim mjestima gdje imade i Srba. Nije tako. Bit će, da je to više neka vrst su- gestije, kad počme jedan nastave i drugi. Pogrješka je samo u tome, što se misli, da se time u istinu nešto postizava, a parada ostane parada, žep prazan — i lijepa uspomena. Pogledajmo sada kako rade Srbi, proti kojima da su tobož ove svečanosti naperene: oni šute, ne razvijaju barjaka, ne govore mnogo, ne troše novac za parade. Oni šire knjige u narod, oni osnivaju zem- ljoradničke zadruge, podupiru u obrtima mladiće, daju potpore djacima, kupuju zemljišta i ne puštaju iz ruke ono što imadu, Oni osnivaju štedovne zadruge. A sada recimo po duši: što je bolje, što je solidnije, * što je uspješnije? Pa ako priznamo, da je njihova metoda u svakom pogledu bolja, onda je čudno što se nekoji ljute, ako im se kaže, da nije dosta buditi svijest pa- radama i trošenjem novca, da nije glavno razviti barjak hrvatski, nego da treba za isti, za stari, za lijepi cilj promiieniti metodu, da treba novce prikupljati. svijesti dati jaku osnovku, hrvatstvu snagu i sadržaj. Kad je ono lani proglašen ,novi kurs“ i kad je došlo do nekog izmirenja ponadali smo se, da će to biti u istinu nova era. Za što? Rekli smo to više puta i opetujemo: prava narodna sloga je ono čega se vla- da boji. Ova znade, da pred tom slogom mora popu- stiti samo aro bude ta sloga trajna i ako se ni jedna strana ne dade više ni u kojem pogledu od vlade izra- biti. Vlada je jaka uz taktiku ,divide et impera“. To priznaje svak. ,Ali — kažu nekoji — baš ,srpstvo“ je maslo te politike, baš ,srpstvom“ je naš narod po- cijepau |“ Ovo je istina u toliko, da nam ta pocijepa nost škodi. Ali što de. sada činimo? Čovjek zdravih moždana neće moći u istinu vjerovati, da ćemo pomoću vlade zatrijeti srpstvo, & u svrhu, da onda opet sruši- mo vladu Pametan čovjek neće vjerovati u to, da će mo srbe pobrvatiti time ako ih grdimo i ako ih nije čemo. Ako ih mi ne priznamo, onda smo samo načela jedinstva hrvatskog naroda istakli, ali u praksi. ali prama trećemu stojimo vrlo slabo, jer tu imade ljudi koji se zovu Srbi i neće da budu s nama sako ih ni ječemo. Za to iz gornje prewiše slijedi baš mirno po- liika novoga kursa“, ta politika je zahtjev ralika lizma, a ne vladinovsiva, ona je srestvo za provagjanje narodne radikalne taktike. Predbacivalo se je, da je taj ,novi kurs“ samo opsjenio ljude, da smo samo pomogli Srbima, a od- mogli sebi, da su prestale borbe, a zavladalo mrtvilo, U koliko bi tako bilo — ne bi bila sama sloga kriva. nego mi sumi, Mi smo već u ovome listu više puta re- kli, da borba unutarnja sile samo troši i što bude ta borba jača to budemo m! prama većemu slabiji. Wi smo rekli, da umjesto borbe neka postane — utakmica u rađa, Ziak neka za sebe, jedan pored drugoga radi da se jača i da napreduje. Primirje se uvijek i svagilje upotrebljava za prikupljanje snage, za ojsičanje, za spre: manje, za rad. A u nas? Upotrijebilo se je za — ne- rad kao da sloga smeta radu. Ako su pako drugi radili u to vrijeme — nekoji su naši bil jalni, kao bespo- slica što je jalan radiši. Pa sve je počelo opet željeti borbe — da se prikrije slabi rad. A ko je nas priječio da radimo? Ali — to smetalo bi bilo u istinu, ako dr- žimo, da se sav rad sastoji u osvješćivanju govorima, slavama, razvijanju barjaka, negaciji, radikalizmu riječi. Ovakav ,rad“ bi u istinu mutio slogu. Ali ovakovog ,rada“ ne možemo vigjeti baš u Srba. Oni nas time dakle nijesu izazivali. A koga smeta njihov pozitivni rad ragje da je pro da i on za nas i svoj narod nešto sličnoga učini — nego da svaljuje krivnju na ,novi kurs“, te željno saziva ona stara vremena bratoubilačke borbe. Nama je glavno pitanje odnošaj prama vladi i pi- tanje sjedinjenja. Čim su Srbi prihvatili u načela sje- dinjenje, imalo se je trijeznošću i intenzivnošću naše- ga rada, takta u našem ponašanju prinukati ih, da pu ste i zadnju rezorvu, te bi se bili bezuvjetno izjavili za sjedinjenje. A što nas onda dijeli? Čega da se on da bojimo, kad bi prihvatili i novu metoda našeg unu- trnjeg ojačavanja, a napustili parade? Kada bi mi dr- žali u ruci naše tlo, socijalno bili na visini, ekonomski se jačali, pomagali narod, a ostali Hrvatima kao što smo i bili — tko nam onda što može. Ne mogu Srbi, ne mogu Talijaci da nas iskorjene i potisnu, a za tim ne bi ni mogli ići, a složnima s njima ne može ništa mi vlada. Eto. ovo su naše krivnje, naše pogrješke. Pogrje- ške u odgoju i u mišljenju i u shvaćanju zdrave poli: tike. Mi smo malko naivni i malko nagli i malko od- više plašljivi, uz premalo samopouzdanja i one trajne dnevne energije. Pa za što da to i ne priznamo? Pri- znanje je put k popravku. Čujemo često i to, kako se govori, da je tih pri- znanja u novije doba pilo s naše strane i odviše. Mož da se je zašlo amo tamo predaleko. Ali i tome smo mi krivi. kad neće naši ljudi da shvate mig, nego im _tre- ba baš šakam u oko, a treba i glasno i preglašno go- voriti. Eto Srbi nijesu takovi. Oni to sve brzo shva- te i megju sobom urede. U svojim izjavama su bili o prezni i rezervirani u velike. Ali najposlije — mi bi ih mogli bili skladom i taktom i iz te rezerve izvući, a obi bi bih i izašli, da nije u nas umjesto provagjanja ,no- voga kursa“. došlo i opet do — krize, do nesporazu- maka. bockalica. neshvaćanja itd. A napokon što se je amo tamo priznalo slabosti naše — to nije zlo. U po- lemikama se to može doduše upotrijebiti — ali šta je napokon polemika ? Zar mi još uvijek mislimo, da se u polemici sastoji politika, da polemika uopće koga u- vjerava ? U ostalom i protivnik će se uvijek više ,po- bojati onoga. koji iskreno | otkrije slabosti u svrhu da ih izliječi nego slijepea i prikrivača. Pritajene rane ši- re se brže i slabe tijelo, isprane se izliječe. A nijedna novinska polemika ueće liječenje spriječiti, ako imade samo velje i smisla za liječenje. Eto ovako stojmo i gledajmo da još i više prispo- dabljamo naše držanje sa držanjem drugih, pa da se jednom iskopamo iz predsuda bojazni, da izagjemo iz krize, uredimo naše stvari, budemo mi svi Hrvati na čistome barem sa glavnim pravcem neše politike, u e- likim stvarima složni, da mjesto borbe prigriimo utak- micu, mjesto parade rad, mjesto trošenja privredu. I onda će i barjaci nešto više značiti nego znače, , .. . Domaće vijesti. Izjava. Pošto je skupština klubova narodne i pra- vaške stranke u Spljetu dne 23. t. m. većinom zaklju- čila, da se proglasi kandidatom g. Dr. Dulbića, i po- što postoji bojazan, da bi mogao prodrieti kandidat autonomaša, to molim sve s;oje pristaše, koji mi lju- bezno ponudiše kandidaturu za carevinsko vijeće u sre- zu gradova Zadar, Šibenik, Hvar, Starigrad i Korčula, da glasuju za kandidata hrvatskih stranaka, Molim ih, da pri glavnom pitanju, o pobjedi hrvatstva proti auto- nomaštvu, zaborave na sve razloge, koji ih sklonuše, da istaknu moju kandidaturu, kao i na sve motive, koji su proti mojoj kandidaturi bili istaknuti, pa i na sile koje moj izbor osujetiše. Neka odmazdu i zadovoljštinu prepuste najboljem sudcu vremenu, a sada neka vrše hrvatsku dužnost. Zahvaljujuć svima najtoplije na iskazanom mi po vjerenju, izjavljujem da kandidaturu od sebe odlučno odklanjam. Sutivan na Braču, dne 25/7. 1904. Dr. A. Trosić Pavičić, Pišu nam iz Konavala. Prigodom blagdana sv. Ne- djelje na Grudi, uprava željeznice odredila je posebni vlak od Cavtata do Zelenike, dok za svetkovinu bl. Go spe od Snijega u Cavtatu, koja pada dne 7. kolovoza nije odredila nikakav posebni vlak, premda taj dan po- trebnije je, pošto se zgrne u Cavtat mnogo više naroda nego li na Grudu. To je opća želja, pa molimo željez: pičku upravu da nam udovolji. Ovim putem red nam je upozoriti istu upravu da nove tablice ,Pazite na vlak“ ramjesti nam samo u hrvatskom jeziku, pošto u nas nema ni Švaba ni Talijanaca. — Nekoliko Ko navljanina O. St. Grabowski nam šalje odgovor g. Glitičku u njihovoj polemici. Ali ovo neka bude zadnja 0 toj stvari, Opaske. koje sam počinio g. Henriku Glicku u mom komentaru o njegovom članku o ,Dubrovačkoj Trilogiji“ u Poljskoj, rasrdile su ga tako, da je u svom odgovoru meni upotrebio sve, što bi moglo mene uniš tii u moralno literarnom smislu. Sa g. H. G. nijesam ja mislio nikad. niti sada ne mislim polemizirati, jer takova polemika sram samo može donesti svakomu čo- vjeku, koji pošteno i ozbiljno misli. Ali ovih nekoliko riječi moram spomenuti, kao razloge, zašto neću više na nikakve napadaje sa strane g H. G. odgovarati: 1. Gosp. H, G. nije odgovorio niti na jedno pitanje, ili prigovor, koji sam njemu učinio. Vrlo spret no opet ostavio je na strani glavnu stvar. koja je bla redmetom miegovog članka i mojega ispravka. najme »Trilogiju*_ Vojnovića i brzo uhvatio se uoje studi,e o Gijalskome. osobitu poglavlja o ,Borisiuviću“, koje je izašlo tek u zadnje doba, početkom ov. mj, dakle po: slje prvog članka g. M. G. i opet s, Trilogijom“ nema nikakve sveze. Svi dakle ovi napadaji ne mjenjaju gla- vaog smisla, da je g. H. G. govorio o predmetu, ko- jega nije znao i koji nije niti izišao štampom. 2. Gosp. H. Gl. polemizira nepošteno. Nije sta- lo mu ni najmanje do temeljnoga sadržaja i misli, ne- go hvata pojedine moje izraze i riječi i na temelju nji- hovom gradi cijele zgrade svojih prigovora i strogo- kritičkih“ osuda. Na ovaj naćin prestavlja sasma kri- vo moje misli, u takovom svjetlu i značenju, koje naj: bolje njegovoj tendencij: odgovara. (n. pr. temeljna idea ,Trilogije“, doba mistična kod Gjalskoga, shvaća: nje, Borislavića etc.) 8. Gosp. H. G. polemizira na način držki, koji ne zna štovati tugje, ma bilo i krivo mnjenje, usugiu- je se dapače donašati u polemiku i sve moguće argu- mente privatne i osobne, što opet ne spada u stvarnu i ozbiljnu, ma kako strogu kritičku osudu. Gosp. H.G. doveo je cijelu &armadu ljudi, koji ne stoje u nikakvoj svezi s cijelom ovom stvari. Doveo i g. Magiera, samo da mene s njime usporedi na moj naravno minus, — poziva se na svjedoke gg. Benešića i Musulina, gg. Za- lesku i D' Abancourt, koji ne zn m, jeli bi rado pri- mili ovu neobičnu čast, — ne daje napokon mira si- romahu redakt. Krechowieckomu i njegovomu ,Przewo- dmiku“, samo za to, jer se on usudio štampati moju radnja. A zašto to sve g. H, Gliiče? valjda za to, da se mene čim više uništi. Vjerujte meni, — ovaj način polemike posramljuje i škodi samo piscu samomu. Smi- ješan on je isto tako, kako bi bili smiješni moji na- padaji na. ,Nadu“, koja jes isto tako kao ,Preewodnik“ časopis podupiran od vlade, dapače izdavan od austrij- skoga činovnika! Nije se g. H. G. ostavio niti mojih političkih i socijalnih načela, zavirio i u moje literarno naobraže- nje, dapaće i u moje privatne odnošaje, koliko sam naj- me izvan Krakova informiran o dogogjajima u mom gradu, sve je to vrlo lijepo, makar i strašuo ružno pri- kazano, ali odkada sve ovo g. H. G. tako dobro po- znaje? A glavno, jeli opet ovo spada u ozbiljau pole- miku i jeli je to ova stvarna, ozbiljna kritika g. H.G.? Meni se čini da nije, zato i neću više odgo- varati i kvariti sebi krasnih ferija u još krasnijuj hrvatskoj zemlji, baš zemlji Vojnovića, Kozarca, Gjal- skoga i drugih, o kojoj mi je g. H. G. toliko pripovi- jedao. Svršio sam. U Crkvenici, 25. Vil. 1904. Tad. St. Grabowski. Nijemština u Kninu. Neprestano se čuju tužbe protiv njemčarenja kod e k. Kotarskog Poglavarstva u Kninu, tako da su, kako čujemo, stranke i zanimanici odlučili zasvirati u dru: e diple. jer je već što no riječ i vrapcima očit i poznat ovaj novi bečki befehil u starom germanskom kaputu! Pitamo : hoće li već jed nom prestati ovo? Zar su gospoda u Kninu izgubila busolu te misle da smo u kakvom Berlinu?! Polagano gospodo, samo nemojte se opariti o to kestenje! Abiturijentski sastanak hrvatskih i slovenskih a- biturijenata biti će u Ljubljani 6. i 7. kolovoza. Ra- spored je sastanka slijedeći: 5.0ga po p. u o'/, sati doček hrvatskih i slovenskih abiturijenata na kolodvo- ru u Ljubljani. 6.oga u 8 sati u jutro sastanak privre- menog odbora. Od 9-12 pr. p. i od 4-8 po p. kongres abiturijenata sa referatima o naprednim, prosvjetnim i socijalnim težnjama djaštva uz slobodnu debut, Na ve- ćer komers i koncert. 7.oga u jutro u 7 izlet na Bled (vožuja Ljubljaua-Lesce (Bled) stoji 3 K i 70 fil.) Ilidže. Primili smo iskaz gostiju ovoga kupališta. pa možemo zabilježiti, da u malo vrijeme od početka sezone pa do 1. jula posjetilo ovo kupalište do 300 osoba i to iz sviju krajeva. Ovo su samo stalni lječi- lišni gosti. A u isto vrijeme je prolaznih gostiju bilo ništa manje nego 65.000. Iz Lopuda nam pišu 298/011. \eć je više pula u ovome listu bilo pisano, kako pisma i listovi zakaš njuju na poštama. Pak da i još jednom spomenemo ta bezočanstva i opomenuo g. A. I. u Gružu da ne zadr- žava kod sebe uvijek ,Novi List“, ,Crv. Hrv.“, jer da ga (imamo) želimo i mi pročitati, čim prije, Počmimo sa ponedjenikom: U ponedjenik dolazi ,N. L.“ od su- bote i nedjelje — g. A. I. želi znati kako Japanci odr- žavaju ,sjajne“ pobjede, i ostavi zadaji broj kod sebe. U srijedu dolazi ,N. L.“ od ponedjelka i utorka — a on čini isto tako, jer u Gružu nema prilike za proči- tati ga — jer ko ga prima odmah ga dogje uzeti — i tako našega ostavi za svoje gospostvo, U petak do- lazi ,N. L.“ od srijede i četvrtka, a naš ti gospar pri- drži onaj od četvrtka, da vidi kako Enugleška napre daje u sukobu s Rusijom — pak se veseli. U subotu dogje jedan istisak, i tako nam ga mora da pošalje pa pročitao 1li ne. 1 tako ti naš g. A, I. dobiva gjabe sve vijesti sa ratišta. ,Piccolo“ neće da čiti, jer je vi dio i on, da je po njemu ,Port Arthur“ pao 15 puta dakle da laže, Molimo dakle g. A. I. da se profita na koji drugi način za vijesti -- dokle pogje u Kotor, U negjelju po podne stigoše nam braća Hrvati iz Dubrovnika na naš ubavi otočić Lopud, koji se svako mu omih. čim stupi na nj. Dogjoše s harmonijom hrv. općins. glazbe, koju je doveo njezin presjednik g. An: tun Zec iz Dubrovnika — na čemu mu najtoplije za: hvaljujemo. Iza kako su se prošetali po otoku i obašli ,Villa-Mayneri-a*_i o ladili usta & lopudskijem sirom i razveselili se glazbom, otputovaše praćeni i pozlrav- ljeni silesijom naroda. Ovgje bi mogli štošta progovo- riti našoj hrvatsko-talijanskoj općini ali možda drugi put. Na 22/ VII. usidrio se je u lopudsku luku dolazeć iz Dubrovnika yacht e. k. ratne moraarice Lilly“ pod za- povjedništvom Nj. Pr. g. podadmirala B. pl. Sawbuochi sa pratnjom. Pošto su so opskrbili živežem i malko se prošetali, otputovaše dne 23. u jutro na dock u Polu, Mornari su Hrvati iz Kraljevice i Crkvenice. Kažu da pudski Hrvat. Brzojavi o Jusko-japanskom ratu. PETROGRAD, 24. jula, 2 ure 50 m, p-. o Kuropatkin javla 92. 0, m, da su Japanci a 21. 0.))6 pog m zauzeli Siausyr, odakle su ponamještali predstraže duž lijeve obale rijeke Taiciho. su oni dobili ,ragatu“ s grofom Cabogom? — Lo- |R. PETROGRAD, 24. jula, 2 ure 50 m. pod p. — leski brod ,Ardova“ zaplijenjen je od jedao ga Eng "uskoga dobrovoljačkoga broda u Crvenom Moru. Lams - Hff je izjavio eugleskomu poslaniku, da dobrovoljačko brodovlje nije još dobilo uputstva. PETROGRAD, 25. jula, 3 ure 30 m. po p. — Pošto sadušnji harskter dobrovoljačkoga brodovlju nije “ dovoljno precizovan sa stanovišta megiunarodnoga pra- va, Rusija je odlučila da dobrovoljačkim brodovima odu - zme dopust da pregledaju i zapljenjuju tugje brodove. PORT-SAID, 25. jula, 3 ure 30 m. po p. — Pa- robrod ,Scandia“ pušten je danas na slobodu. Ruska vojska iskrcala se na kraj te će prvim parobrodom ot- putovati u Odesu. R TOKIO. 25. jula, 3 ure 30 m. po p. — (Rajte« rova vijest;. Vladivostočko brodovlje potopilo je jučer kod Icua engleski parobrod ,Knight“ koji je išao iz New Yorka za Jokohamu. Kapetan i mrnari prispjeli su jutrot s parobrodom ,Tsinau“ u Jokohamu. Evro- pejski putnici bili su zadržani od Rusa. TJENČIN, 25. jula, 3 ure 30 m. po p. — (Raj- terova vijest). Rusi su jučer, po naredbi Kuropatkino- voj, počeli ostavljati Niučvang. PETROGRAD, 26 jula u ure po p, — Ruska brzojavna agencija“ javlja iz Mukdena da je dne 24. o. mj. cio dan trajao žestoki boi. Kod Dašićao su Ru- si zadržali svoje pozicije. Doe 25. o. mj, borba Age stavljena. Rezultat još mije poznat. Sanitetski vlak sa 314 ranjenika prošao je kroz Mukden. Ranjenici su bili ranjeni kod Dašičao. LONDON, 26. jula u 4 ure po p. — Prama vi- iestima ovdješnjih listova bili su Rusi u boju kod Da- šičao dne 24. o. mj. sasma potućeni i sa njihovih vi- sova potjerani. Ruska snaga je iznašala 30.000 momaka. Gubitci su na obim stranama veliki. LONDON, 27. jula, 2 ure 45 m, po p. — Japan- ci su zauzeli na 26.0. m. u pet ura_po podne Niučvang. PETROGRAD, 27. jula, 2 ure 45 m. po p. — Ruska agencija dobija vijest iz Mugdena da su se Rusi na 25. 0. m. povukli u potpunu redu na visove sedam vrsta sjeverno od Dašičao. Na dogled Iukau krstari japansko brodovlje, koje prati 20 parobroda s vojskom. LONDON, 27. jula, 2 ure 45 m. po p. -— Paro- brod ,Formosa“ Peninsularne i Orientalne Lineje i pa- robrod ',Kalehas* iz Liverpoola bili su uhvaćeni od Rusa u Crvenom Moru. ,Formosa“ je bila opet puštena. PETROGRAD, 28. jula, u 2 ure po p. -: Kuro- »etkin javlja dne 26. jula, da su Japanci zauzeli dne 43 jula Dašičao, pošto su uzdržali slabu vatru topova i pušaka ruskih četa, koje su se povlačile. Dio Japan- ske iufanterije nastavio je mar$ naprijed prama sjeveru na velikoj cesti Dašičao-Haičoeng. TOKIO, 98. jula, u 2 sata po p. — ,Reuterov ured“ javlja, da gubitci Japanaca kod Dašičao iznose 800 momaka. TOKIO. 29. jula. u 450 po p. — Službeno ja- vlja Oku, da je japanska vojska prodrla proganjajući Ruse dne 25 0. mj. sjeverno od Dačičao. Rusi su se povukli prama sjeveru. Niučiatun je u plamenu. LONDON, 29. jula, u 450 po p. — Ovdješnji listovi donose vijest, da je počeo općeniti nasrtaj na Port.Arthur. PETROGRAD, 29. jula u 4:50 po p. — Aten- tat na ministra Plehwe počinjen je na mostu kod Var- sawskoga kolodvora. Počinio ga je jedan mladi čovjek koji je sjedio kod prozora jednoga restauranta, te ba- coi na kola bombu. Mimistru je odnesena glava. Usmr- ćen je i kočijaš sa konjima. Atentator je uhvaćen. Gradska kronika. Pr. 1/4/1 U Ime Njegova Veličanstva O. k. Osružni Sud u Dubrovniku kao nadležni sud u tis- karnim poslima te joć o priiealoga ce. k. Državnog Odvjet- uistva u Dubtevatka (Ss. 1/4/1) sudio je: I, Sa j članka pod caslovom ,C. i k, sloga u Cavtatu“ štampinog u 10m, 2.0m i 8.em stupcu prve strane časopisa Crvena Hrvatska“ br. 80, koji je izašao u Ši ku 23. Jula 19 4. pod uredu'štvom Milana Marjanovi » weći ,N egovim se presudam“ do riječi ,šune u glava“ i od ri- ječi ,C k. Sud“ de rječi ,d+ plati porez“ označuje se pre- stnpkom buvjenja pred-igjenim u $ $00 k. x. II, Potvrajuje se izvršena zaplijena i sabranjuje se dalje raspaćuvanje gore naznačenog članka a neregjuje se uništenje zaplijenjen h primjeraka kav i omib keji bi se upaprij jenili, ristava odnosnih tiskarskih ploća i obje odluke. aglozi, Naznačenim člankom nastoji se grditi odluke vlasti i po- ticati druge na prez r protiv istih vlasti ovnik, 26. Jula 1904. IVELLIO. Osobne vijesti, Ovih dana su boravili u Dubrov- niku g. Ivau Tišov, poznati hrvatski slikar iz Zagreba, te g. Dr. M. Dežman, književnik i liječnik. Došli su preko Bosne i Hercegovine, te obilaze Dalmacijom, prvi da snima slikarske skice, a drugi da proući prilike klimatićke. Dr. Dežman vanredno cijeni klimatičke pri- like Dubrovnika. Imenovanja i premjoštaji. Preč. Dn. Ivo kan. Fa- bris. imenovan je župaičkim upraviteljem na Pilama; Velić. Dr, Baldo Botta grackim pomoćnikom ; Mp. Dn. Danko Lepeš kapelanom u Stonu Malomu; My. Da. Ivo Markovina kapelanom u Topoloma, a Mp. O, Fulgen- cije Lopižić župničkim pomoćnikom na Kunu. Naš sugragjanin gosp. Gjuro Vidak, državni od- vjetnik u Šibeniku, premješten je u Dubrovnik, & gosp. Oskar Marcocehia, s naslovom i značajem pokr, sa- vjetnika, imenovan je državnim odvjetnikom u Šibeniku. — Privremeni učitelj mjesno gragjanske škole, g. Autun Mostalinić, imenovan je stalnim učiteljem iste, P a. Gosp. Miho Škvrce. sin naših pitomih Konavila, odvjetnički perov u Supetru, ho je pro- moviran u Gracu na čast doktora prava. Čestitamo! > Tacht ,Lily“. Dne 20. 0. m. na dolasku s Mljeta bio se je usidriv u Gruškoj luci yacht ,Laly“ 6. i kr. bojue moruarice, pod zapovjedništvom podadmirala Sainbucehi, Pir. Danas se vjenčava u Spljetu naš sugragjanin g. Josip Gaudini, 6. k. rski činovnik, sa sunpatić« uom g.tjicom Silvijom Valle, Čestitamo ! sli. ove Pod Lovrijoncom. Ovih dana očistila se je špilja pod Lovryeacum u Pilama, gdje se je bacalo sme« liste, te se je razrušto onaj mali zid, koji je da more dolazi te istu plaće. Ovo je bi- lo veoma uužuo. N se pak, da će se nasuti i o- ue kamenice za tubakarijom sad ne ašao se, brzda , Arpad“ kojeg je bilo nestalo, prigodom sveća- M e ude Vie MA te a jo osla te je suda opet zdrav na svome brodu. Frano Boscarioli, U srijedu u 6 sati o ueas Dren: moiualšeti ie dobi od 62 godine. je mnogo puta Pokojni bio osobitih pohvala i priznanja sa raznih strana radi