U DUBROVNIKU, 6. Augusta 1904. Godina XIV. |

RVEMA HR

a Cijena je listu m z Na sa donašanjem u kuću, sa Austro- Ugarsku, Bomu i Izlazi svake subote. Pretplata i oglasi plaćaju se upravi Crvene lirvatske“ u Dubrovniku gdje su ututljivi, Za izja-
O oi SRE NEE e kra. ae a ba o Por 5 kruni. Za inosemstvo: 10 kruna i po- ii ve, priopćera, zahvale plaća se 40 para po retku, & sa oglase 20 para. Oglasi koji se više pota ti-

. Ku ri st, mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | skaju po pogodbi i uz rasmjersu popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-
polagodićta. A: Pojedini broj 20 para. frankirsna pisma ne primaju se.

 

Ia e

    

J š

N akn a d ni i zb pravi omjer snage. Čim bude taj omijer za nas povolj- | vine, što je bilo u Boci ostalo, imala je da zahvali pro- nećemo moći ni maknuti. Danas već stradaju uslijed
Or. niji tim je u svakom pogledu naša pozicija bolja. Mli metu sa susjednom knjaževinom. Ali u novije doba taj |politike Magjarske Spljet, a uslijed politike Austrijske
ZR ovaj izbor imade još neko značenje. Prije su se u nas promet je uslijed neuregjenih prilika sve više i više li Dubrovnik i Kotor. Trat osvajaju Nijemci. Mi pako
Dne 8. 0. mj. vrši [se naknadni izbor zastupnika |borile dvije političke misli : autonomaška i unijonaška, | padao. dok nije u zadnje doba spao gotovo na ništicu. [se nemožemo ni krenuti. Ali ne samo to, nego mi više
za carevinsko vijeće umjesto pok. vit. Šupuka. Na ne- | misao autonomije Dalmacije i misso sjedinjenja sa Hr- Ovo nije samo potkopalo promet u Boci, nego je po- |ne možemo ni disati.
davnom dogovoru zaključile su strauka prava i  narod- | vatskom. Izjava dr. Salvia bila je u načelu odustajanje skupilo tamo i život Marva i stoka dobavljana iz Cr- Ne znamo kakovi su računi onih u Beču, ali mi i
na stranka kandidirati Dr. A. Dulibića iz Šibenika. Na- [od autonomizma. Ta izjava nije se opozvala. Danas |ne Gore sve je rijegja i skuplja radi velike carine. I |sa naše strane osjećamo svaki dan, da su po nas užasno :
kon nedavnog naknadnog izbora u Staromgradu i Hva- (dakle borba nije više (bar u načelu) politička, nego tako je osiromašena Boka spala još aiže. Uzaludu sve | štetni, upravo smrtonosni. Ne znamo zašto odbijaju
ru, pogovaralo se je o kandidaturi dra Tresića. 1 mi |borba za narodnosnu afirmaciju. Talijanaštvo je prije |interpelacije, sva pisanija 1 Austrijska vlada je gradila [Crow Goru, ali vidimo, da ona prelazi sve više u sferu
smo bili nešto spomenuli, što bi govorilo za tu kandi- | crpilo najveću svoju snagu od autonomaštva. Danas se utvrde i postavljala topove, ali spriječila promet. Iako (Italije, a ova da nas posvema zatvara, mimoilazi ili
daturu. Pouzdanici stranaka su odlučili drugačije. Da (ne može pozivati više na to. Preostaje mu nacijonalna tako potraje, cijela će Boka postati jakom utvrdom, ali (pritiska. Kome nije poznato kako je Italija svojedobno |
li je to bolje i korisnije ili ne, to će se kasnije istom | misao. A zar u istinu možemo smatrati sve ove — iće. |njeno pučanstvo će morati da se seli ili da skapava. | preko sebe navrnula zapadno-evropsku poštu, koja ide ;
viditi. Nakcn proglašenja kandidature izjavio je Dr. Tre- |koji se pišu sa ,ch* — Talijanima ? Ne, i mi ih mo- Pa šta će se onda dogoditi? Dogoditi će se ono, što se [na Istok, a prije ju prenosio Austr.-Lloyd? Isto tako '
sić, da za volju stvari ne prima ni u kojem slučaju [ramo opet dovesti svome narodu! Za time ima da sada |je dogodilo i što se dogagja u Pulju. Domaće pučan- (ona sada navrće k sebi najprije Crnogorsku, pa onda 4
kandidaturu u ovom izboru. Ovime je učinio ne samo [ide naš rad i naša agitacija, Ovaj izbor neće doduše |stvo poslaje nekim pukim prikrpom vojnih oblasti, ne- | Arbanašku trgovinu. Sve to još možda ne osjeća ostala
svoju patriotsku dužnost, nego je pokazao, da uza sve moći da razluči elemente. Ali on će pokazati, da li je |kom stafažom kasarne. Doseljuju se stranci, koji putu- | Dalmacija, a kamo li Beč, ali za to teško osjećamo mi Hi
njegovo zauzimanje za slogu Hrvata i Talijana znade, |omjer nacijonalne snage Hrvata i Talijanaša po nas (ju trbuhom za kruhom, uvriježi se tugjinština i Boka (u Boci, osjećamo i stradamo, a da ne znamo što ni
u ovume času, kada su naši talijanaši upeli, da se što | povoljan ili nepovoljan. Čim bude taj omjer povoljniji, (nam tako izmače iz ruku. Sav promet i sva zaslužba (kako ćemo, jer sa našom sudbinom ne možemo da
jače afirmiraju, da povače iz toga sve konsekvencije. |time će se na njih manje, a na nas više računati, A |će se polagano ograničiti na opskrbu vojske i ništa vi- [odlučujemo, dapače ne možemo da za našu sudbinu
Na ovaj način nije ovoga puta došlo do kako- |time dobiva ovaj izbor i veliko političko značenje. še. Ovo su izgledi za budućnost. Trgovačka pitanja sa | zainteresujemo ni one, koji odlučuju, & čini se, da ne
ve afere, kao ono u Šibeniku, nego izgleda da će u tom Ne radi se dakle nipošto samo 0 tom, da dobije- | Crnom Gorom se ne uregjuju, prije ili kasnije će se | vide ili neće da vide kuda njihov nemar vodi.
pogledu REV skladno. Ali nešto drugo je, na što |mo mandat. Nego se radi naprotiv o tome, da iskaže- |pristupiti uregjenju Kotora za ratnu luku i Kotor će — —vaasstopnm
se mora naše ljude upozoriti. Kada je lanjske godine |mo što veći broj glasova. Apatija i lakou nost s naše |biti jak, ali ekonomski neproduktivan i siromašan. Hi
dao Dr. Salvi na dalmatinskome saboru poznatu izjava, | strave mogla bi nam umanjiti prestiž u io svijeta Crna Gora pako nije danas ni bogata, niti su u Fuzija parobrodarskih društava.
nekoji su držali tu izjavu kao neku zamku, drugi su (i talijanaša, a time njih i opet učiniti autonomistima, |njoj ekonomske prilike bog znao kako razvijene. Ali O tome se je već dosta raspravljalo po našim li-
se možda ponadali, da će od sada naši talijanaši osta- |što danas pod silu ne mogu da budu, jer nemaju iz- polako se i :tamo spremaju na nekoja važnija ekonom- stovima Naročito je ,Nar. List“ donio množinu članaka
jati pasivni. I jedno i drugo nije bilo ispravno. 1 ako |gleda za uspjeh. Čim pokažemo veću snagu, tim šmo ska poduzeća. Osobito bi rudarska industrija mogla pro- | 0 lome pitanju, & osvrnula se je i ,Orv. Hrv.“ ma to
je možda ona izjava bila više stvar časovite impresije, | više kapacitirali i njih i tim ih više prisiljajemo. da cvasti, a dine govorimo o stočarstvu, koje bi se uz pitanje, zagovarajući fuziju kako ju želi i Ljubljanska
ili taktike, mi smo voljni uzeti ju sasma ozbiljno. Pai (ne budu proti nama, nego da barem u politici, u pi- racijonalao gospodarstvo moglo osobito razviti. Crna | banka.
u tom slučaju ona izjava nikako ne uključuje -- pasi- (tanju sjedinjenja, ne prave smetnje, ne daju izlike tre- Gora se sprema i na izgradnju željeznice. Ali što je Pitanje se pomiće — kako to pagovještaju upu-
vitet. Njome nijesu talijanaši najavili svoju bezuvjetnu ćima. da se sjedinjenju protive, i da možda i sami po: najvažnije, knjaz Nikita je odlučio proglasiti Bar crno- ćeni — po malo prama svome riješenju. Tek da se o-
kapitulaciju. Njome nijesu priznali, da ih nema. Napro- | rade s nama, Čim pokažemo mi bolji omjer, tim će oni gorskom trgovačkom lukom i to slobodnom lukom Ovo |teže radi procjene parobroda postojećih društava. Ako
tiv, oni su se njome afirmirali čim su stupili u zajed- | imati manje pretenzija, time smo mi za korak dalje. |je najveći udarac za Boku. Ovo je za nju smrtni uda- je tako, onda bi rado upozorili one, koji ulaze u kom-
tko od Hrvata fie izostane |rac. Sva sadanja i buduća trgovina navratiti će se u |binaciju fuzije, da ne prenapinju lak, da ne pukne. Jer

ničku akciju kao samostalan faktor. Oni su nešto na- Zato neka u istinu ni
tuknuli kao, da se ne vežu više uz autonomizam, nego |kod izbora. Svi neka dogju i glasuju, neodlučne neka |Bar, pomaknuti će se dakle prama jugu, bliže Albani- (se je već jednom sve razbilo na tome, pa ne bi bilo
u redu, da se i opet pothvat izjalovi.

da bi u političkoj borbi za sjedinjenje sudjelovali kao |privedu k nama, da pokažemo svoju snagu, da se afir- lji, gdje će se razviti i Skadar, i tako će doći u posve

 

TD rame IET

prosti vojnici — ali dašto uz uvjet garancije njihove na- | miramo kao kuće gazde, koji nikoga neće da gnječe, |drugu trgovačku sferu i to u Talijansku sferu. U ovome listu je već bilo dovoljno rečeno 0 po-
. Ovo treba dobro shvatiti. Naši su ove i- (ali koji ni od nikoga ne slušaju, i ne trebaju slušati Italija od nekoliko gleda na Albaniju, ona postaje trebi i o koristi ovakovoga društva, te o njegovoj važ-
zjave ovakove kakove su i prihvatili. 1 dobro su učini- | zapovjedi ! aii Ski na Balkanu interesirana, a Sve to uslijed porasta njeue | nosti ekonomskoj i narodnoj, kao što i o tom, da će

 

li. Priznali su talijanaše nekim faktorom, jer im je bi- — ita produktivne eneržije. U zadnje vrijeme se je industrija | nas bolja povezati uz glavenskit. braću i pružiti nam
lo u prvome redu do političkoga uspjeha. 1 mi mora- o : i trgovina u Italiji neobično razvila i ta mlada država (bolje sveze i bolje parobrode. 1 naši zastupnici su obe-
mo da ovo dobro shvatimo: u obrambenoj borbi pra- Boka 1 Crna Gora. je započela sa ekspansijom. Ona misli već na izvozna |(ali svojedobno podupirati fuziju uz nekoje uvjete, koje
ma trećemu svi složni! Ovo je postalo, s obzirom na tržišta, a preko Albanije može na istok. Nije tome du- (su postavili, a koji će biti valjda i uvaženi. Ovi uvjeti
talijanaše, još više moguće jer su oni napustili strogi Primamo i uvršćujemo : go. što se je govorilo o jednoj željeznici preko Albanije pružaju nam lijepu garanciju, da će biti bolje nego je
sutonomizam. U zadnje doba bilo je više puta u javnosti govo- jna Slum. Italija počima eto i u Crnoj Gori i u Dal- sa ta.

Ali sve ovo ni malo ne uključuje niti pasivitet (ra o odnošajima koji vladaju izmegju Austrije i Crne maciji. da stavlja u produktivni promet svoje kapitale Ali uza sve to neprestano se i u javnosti opetuju
talijanaša u pitanjima internima, niti naš nemar za ta [Gore, osobito o trgovačkim odnošajima. Izmegju oba- Eto od ono nekoliko radarskih poduzeća -. što su otvo- prigovori, bojazni i podmitanja tome poduzeću. Govori
pitanja. Talijanaši danas kod naknadnoga izbora ulaz2e |ju država nema trgovačkosa ugovora, pa je 0 tom in- |rena u Dalmaciji — kod većine je aposlen talijanski (se. tamo i sa stanovišta publike, kojoj da konkurencija

u borbu. Oni hoće da pokažu koliko ih imade. Ovo je |terpelirao i zastupnik vit. Vuković. 1u ovome listu | kapital. Eto nedavno je došao glas, da će i slapove Krke |ide u račun. I mi, koji to pišemo, smo publika i ni-
i Cetine izrabiti taj kapital. U Crnoj Gori već imaju | jesmo ni izravno ni neizravno interesovani u preduzeću,

i naravno svaki faktor toliko vrijedi koliko ima sna- je bilo govora o tom pitanju. Uslijed ovih neuregjenih
ge, koliko se afirmira. prilika najviše strada naša Boka Kotorska. Kao što sva- Talijani monopoi duhana. I tako to ide redom pa baš za to moramo se ogvrnuti na to pisanje.
Hrvati stoje proti njima. Što je naša dužnost? ki primorski grad ili luka dobiva neko značenje istom Sa sjevera dakle Nijemci, a sa zapada Talijani! U pretprošlome broju Jedinstva“ izašao je i opet

 

Dužno«t je naša, da se i mi afirmiramo što je više mo- |po svome zalegju, tako je i sa Bokom. Njeno je oso- | A mi ćemo se naći zatvoreni izmegju dva pravca, kao | članak o tome pitanju i veli se tamo, da je to zadnja.

guće, da pokažemo snagu našu, da pokažemo izborom !bito zalegje bila Crna Gora. Ono malo prometa i trgo- 'u klinu, u mrtvome polju osamljeni. zagragjeni da se Ali ta zadnja zvuči nekako kao kakav ultimatum, Veli

s

 

 

 

kroz deset godina odazivali svojoj dužnosti, čega radi su i dočekali | od Hotela, g. Robertu Odaku, koji kako dobar i čestit Hrvat u svemu

.
Proslava posvete barjaka ovaj veliki i slavni dan. Taj znak bio ostao da ih potiče na sve to i po svemu skupa sa uglednom "njegovom gospogjom učinio je pravo
višu marljivost i pregnuće, a mlagjim bio putokaz da se i oni jedan | čudo a da budemo posve zadovoljni mi, a nadasve ugledni i mili

“
hrv. pjev. društva ,GUNDULIĆ e dan domognu ovake slave, ovakog veselja. Burno pljeskanje odazva | naši gosti. Uprava i Odbor uz osobitu zahvalu hoće da ovo spomene,
IX. se predsjednikovu govoru, i na dugo se je klicalo domovini, »Save- | da njegovo častno ime ostane pridruženo ovoj velikoj našoj svečanosti. *
zu« i D.ru Riktariću. Kad nastane mir, g. Vlaho Turčinović kratkim | Orhestar zabavlja nas biranim komadima slavenskim, i stotine za sto-
ali krasnim govorom zahvali Upravi društvenoj, koja ih je nagradila | lima kad i kad pljeskali mu do mile volje. Tečna jela, pivom i ruj-
i počastila; »Savezu«, koji ih uzimlje u svoje zakrilje i D.ru Riktariću | nim vincem zadojena lećela niz grlo; netom bi odahnuo orhestar, živ
hamosti vašemu prijegoru i radnji, koje će umjetnost preko mojih kako slijedi : se ee gao je strane do birane pečenke. Tad ustane uto
ruku nakititi, da se ponosite vašim požrtvovnim radom, da se dičite ; »Stovana gospodo ' Bitka presjednik i nazdravi: Be ze
gdje god stupili izmegju mnogobrojne drugove svoje križem cijele U ime svih danas okićenih pjevača našega društva. častim se da »Ako igda, to bi danas želio imati prostranu pamet, kako sinje
domovine, da obodrite mlagje drugove vaše, da i oni ustraju na w- harno zahvalim uglednoj Upravi na daru, kojim je izradila da budemo naše more ; vedru, kako "modro naše nebo; nadahnutu, kako onu ve-
mjetnom polju ponašajuć se za vami, i da dočekuju i oni ovaki sretni okićeni. Na dalje iskrena hvala »Savezu«, koji je preko ruka gosp. likana čijim se slavnim imenom ponosi ovo društvo ; želio bi da mi
i veseli dan. Stupite k meni, odabranici, da u ime saveza okitiim vaše presjednika »Kola« blagoizvolio okititi naša prsa i ovaj znak, ovaj | u srcu bukti gorući plamen ljubavi kako bukti plamen na Vezuvu, a
prsi počasnim znakom, što vam sretno bilo«. današnji nakit, neka bude svima nama novi ostan hrvatstva, neka nas | da mi glas jekne kako potresni grom, kad imam nazdraviti miloj do-
Na to g. tajnik poimence pozove odabranike, koji su imali pri- sokoli i jača u našoj ljubavi prama dragoj nam domovini, neka nam | movini mojoj, miloj Hrvatskoj! Lijepa ti li si mila Hrvatska moja!,
miti počasni znak, i svakoga od njih veleuč. Dr. Riktarić okiti. Ti bude vodićem do žudjenog cilja. Današnji će nas nakit sjećat deset od Boga nadarena svijem ljepotama prirodnim, i dolom i gorom, i
vrli i zaslužni pjevači su bili: godina našeg truda, deset godina rada za svetu nam hrvatsku ideju, vjekom i morem, voćkam i cvijećem, mljekom i medom, a mađasve
1. Bogdan Luko. - 9. Ghetaldi pl. Ferdo. - 3. Ivaučić Jakob. sjećat će nas 1 da smo deset godina proveli u radu i trudu za mili junačkim tvojim sinovima, koji su kroz vijekove u tisuću ljutih borba
4. Ivančić Josip. - 5. Jelaska ivo. - 6. Jelaska Antun. - 7. Kelez Vlaho. naš grad, slavni Dubrovnik, koljevku velebne hrvatske pjesme, sjećat iskazali bistri um, "hrabru desnicu, pitomo srce. Dižem svoju čašu i
8. Kipre Mato. - 9. Kukuljica Abel. *) - 10. Matičević Niko. - 11. Papa će nas svega toga, al ujedno i bodrit da na ovom putu ustrajemo, da velim: da si mi zdravo časna majko moja, mila Hrvatsko! Tužna si
Simo. - 12. Selak Frano. - 13. Stjepović Ivo. - 14. Turčinović Vlaho. ne smalaksamo u borbi za dom i rod, a uckat će naš, da na tom | mi, mila majko moja, a to najbolje dokazuje naša svečanost, koja je
(5. Turina Aleksander. putu rada i dvađesetu obljetnicu dočekamo. bila odgogjena. jer je  zlotvor tebe ucvijelio, tebe u okove sputio, tvoje
Netom g. Dr. Riktarić obavi časnu zadaću i okiti prsi vrlijeh Nama neka to pominje, a vama braćo mlagji drugovi, nek bude spobornike gvožgjem i olovom pitao: ali hrabri pregaoci nijesu su-
pjevača počasnim znakom, ustane društveni predsjednik g. Kristo Krile, današnji naš nakit bodriocem, da ga i vi jednom. dočekate ustrajavši stali, dok nijesu grdnu neman skinuli s vrata, i rijet bi da će ti osva-
te obrativši se g. Riktariću, biranim riječima zahvali »Savezu«, koji deset godini u radu za milu hrvatsku pjesmu | žugjenu slobodu. | nuti bolji dan. Mila domovino! Ovaki te veseli dani pratili do pot-
izgledno upravlja svim društvima u prostranoj našoj domovini, koji Ovom idejom i ovom stazom nek nas vodi današnji nakit, vas braćo | punog slavodobića! | stalno se nađamo da hoće, jer smo se za to
je uvijek osobitom ljubavi pratio naše domaće društvo, koji je poslao mlagje do srebrnog, a nas strarije do zlatnog nakita, a oni nek nam | danas tvrdo zakleli tvome barjaku, simbolu slave tvoje a naše slobode ! |
toli časne i ugledne svoje članove, i koji se je udostojao na vanredni budu simbolom našeg rada, nek budu naša sjevernica, koja će nam Vjeru smo zahvatili, a mi ćemo u tomu ostati nepomični kako klisu- !
način počastiti našu svečanost; zahvali g. Doktoru, koji je kako pravi kazivati trudni al slavni put k jedinstvu i slobodi našeg hrvatskog | rine! Iskrena naša želja na dobro tvoje oličena je u bjelilu barjaka
domaćin i vještak najviše zaslužan ako je svečanost postala tako li- naroda! Ž našega, i da je krv naša | snaga neža tvoja jamči crljenilo orjeka
jepa i veličanstvena, i koji je nagradio počasnim znakom trud i rev- Hvala vam! Ponovno hvala! Živili!« našega; da je ovo hrvatsko more, tvoje more 115 nebo tvoje nebo,
nost našijeh pjevača. Prisutnost braće Hrvata iz raznih pokrajina mile Iz kazališta svi odu na kratki odmor i na bracki razgovor, dok | svjedoči modrilo barjaka našega. Ovdje su zastupani svi sinovi tvoji,
Hrvatske, sa na glavi najboljeg društva iz glavnog našeg grada Ža- prispije ura banketa. Ovaj se sbude u »Hotel de la Ville«, u velikom | mila domovino, a na glavi im prestavaici jedinoga glavnoga našega (
greba. najbolje svjedoči koja ljubav, koja sloga, koja uzajamnost vlada | Salonu, krasno narešenom i nakićenom. Usporedno pet dugijeh sto- grada, prijestollce naše, bijelog Zagreba, a nadasve ponos »Saveza«,
izmegju nas, koji u vanrednim zgodama znamo biti jedno tijelo, jedna lova uz svu duljinu salona, u prikrajcima i svud u naokolo zelenilo D.r Riktarić. Časna gospodo i mila braćo! Dignimo u vis čaše naše i
duša. Ta nas sloga pratila i unaprijeda, jer ćemo tako za stavno i cvijeće, a pri dnu pokraj vrata vojnički orhestar pukovnije Br. 3 iz kliknimo što nas grlo nosi: Živjela mila ujedinjena, slobodna Hrvat-
Mostara pod upravom vrijednoga kapelnika g. Eduarda Kandlera. Ako | ska! Živjela prijestolnica naša, dični Zagreb! Živio D.r Riktarić!«

Eto sretno i slavodobitno dočekali danas posvetiti vaš društveni
barjak, njime se okititi i ponositi. Dopokon se vami hoću obrado-
vati, dični sinovi ovoga grada, koji će te danas primiti vidljivi znak

 

 

 

NEI

 

 

mnogo napredovati i dočekati željeno konačno slavlje. Pak  obrativši i e
, nji ii je salon tako divno bio uregjen, i ako je podvorba bila svake pohvale Golemo klicanje poprati ovu kako i sve susljedne zdravice.
se odlikovanim pjevačima, njima zahvali jer su se naporno i izgledno a yi i otiste: sz upiše isko: oljena, (Slijedi.
odborašima za to osobito odregjenim, najviše imamo zahvaliti gazdi mmm is

<) Bilo je zapriječen onaj dan, te će svečano znak primiti što poje.

 

 

z
ne
oo

GEBA

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, Dr TDAM»E