mao MBID a i Jr I = sorti gs Moskvu i osvojili ju? Tu je dakle jedan biatorički su- kob, nastao uslijed velikih neprestanih ratova, revolu- cija i borbe za premoć Megjutim će še i taj jaz s vre- menom polagano zatrpati ili premostiti. Nove _poljske revolucije nije se za bojati. Vijesti novina, da se Rusi ja boji svoju vojsku iz Poljske dignuti ne odgovaraju istini. Ta polovica poljskih regimenata je na Istoku. A dosta je značajan fakat, da su zapovjednici svih onih triju ratnih lagja, koje su bile napadnute 8. veljače, bili — Poljaci. Baš u mornarici Ruskoj zapremaju Poljaci najprva mjesta i nitko se toga ne boji. Ako se vojska sa zapadnih pokrajina ne diže, to je drugi razlog. Na zapadnim granicama je uvijek pa i sada jedan milijun bajuneta. Ni sada se nije dignuo ni jedan vojnik sa granice Nepripravnost Rusije. Mnogo se govori 0 nepri- pravnosti Rusije u ovome ratu. G. Čerep priznaje, da je to možda jedini slučaj u povjesti, ovakova nepri- pravnost. Ali i to imade svoj razlog. Treba znati, da je ruski car zagovarač ideje mira. I onako se je mnogo prigovaralo, da je on lu ideju bacio samo za to, da opsjeni svijet, a da se dotle naoružava On dakle nije pi u kojem slučaju htio da se sprema na rat. Jer ako Rusija transferira jedan bataljon onda već cijeli svijet govori, da mobilizuje jednu diviziju i da samo bini mironosnost. | Aleksejev i Kuropatkin, a naročito bivši miljenac i savjetnik carev Bezobrazov znali su da se Ja- pan sprema i da će doći do rata. Ali car nije nikako dao da se Rusi spreme za rat, jer bi to izgledalo ka: da ga žele. Oni su zoali da će ih nespremne zateći. ali namjerice nijesu htjeli spremiti se. Dapače je bilo sasma pozitivno odlučeno, da će Rusija dati Japanu sve što bude tražio, ako postavi Japan alternativu: rat ili koncesije. Megjutim Japan je prekinuo pregovore, prije nego je i primio ruski odgovor a da nije stavio te alternative. Rusi nijesu mogli činiti drugačije. Ovo je bila jedna teška dužnost u oči pogibelji. Ali oni su svakako računali barem ma to, da će Japan postaviti onu alternativi. Pa eto svejedno i sada se još govori, da je Rusija kriva ovome ratu, će Rusija na Istoku ! Ovako kažu ne samo protivnici, nego i u samoj Rusiji misle nekoji, da bi bilo najbolje živjeti u miru, pa neka bijes nosi i Man- džuriju. Ali nije tome tako. Stotine je godina tome što Rusija traži izlaz na more. Najprije se širila prama sjevera i jugu. Ali joj zatvoriše i Baltičko, pa i Crno more. Težila je za Carigradow, da dobije vrata u Sre- dozemno more. Ali ujedno je neprestano težila na Istok, do Urala pa do Bajkala, pa dalje do Tihoga oceana. U novije je doba pako sredozemno more izgubilo ono sta- ro značenje. Ono je danes zatvoreni bazen. Irže ga zatvorenim Euglezi u Gibraltaru i Suezu. Svjetsko je more danas atlantik, ali po malo postaje svjetskim mo- rem paćifik. U Perzijski je zaljev daleko, sva druga su mora zatvorena — dakle Rusija mora na Istok. Za to za nju sada gubi Carigrad svaku važnost. Da ona i do- bije Carigrad, šta “e joj? Otvorila bi mala vratašca. ali iz dvorišta (sredozemnoga mora) ne može van. A ona treba velika vrata u slobodno more, ona za to tre- ba Korejsku obalu Ta eto, još se i sada ne zna hoće li neće li moći bez neprilika isploviti \altička flota iz Baltika, kada je mir i sa Engleskom i Njemačkom. A što bi bilo u slučaju rata? A Rusija treba — zraka! Za što je Japan napao? Japan je morao napasti baš takovom nuždom, kakovom se Rusija nije smjela spremiti na napadaj. Japan je bio spreman, a to znači, da bi svaki dan otezanja značio goleme novčane žrtve. Uz to se je Japan nadao, da će nakon prvih uspjeha, koje bude imao nakon nenadanoga napadaja, interveni- rati oni, koji su ga potstrekavali t. j. Kugleska i Ane- rika. Japan se nije nadao, da će se rat zavući. A sada je ostao na cjedilu. Megjutim će ga to opametiti. Po- stigao nije još ništa a i neće. Prigovara se da je čudno što su časnici i vojnici kod prvoga napadaja bili na — plesu. Ali što da čine? Sasma je svejedno da li su bili na plesu ili a svojim brodovima. Japanci su na- pali pod ruskim signalima, a ako neko hoće da u ne- koga opali hitac iz revolvera, sasma je svejedno jeli taj jedan sam ili ih ima više uz njega. A napokon da su i bili časnici na brodovima nebi niko bio preuzeo na sebe odgovornost rata, niko ne bi bio zametnto bitku. Možda su za tim i išli Japanci, pa kad su vidili, da se Rusi ne miču, zadovoljili se sa — torpediniranjem. . Čude se nekoji; kako to, da još uvijek nema Kuropatkin dovoljno vojske. Mora se uvažiti, da u početku rata nije bilo aa Istoku nikako- ve vojske. Cd onda se vojska prikuplja. Svaki dan vo- zi željeznica, uz ini materijal, do 2000 vojnika, ali po- što ta vojska ireba da se razmjesti na raznim strana- ma, pošto je trebalo najprije pomaožati posadu u_Port- Arthuru, pa u Vladivostoku, pa raširiti bazu na sve strane, a uz to danomice pada u raznim bojevima zua- tan bro; vojnika, može se računati, da efektivni porast vojske svakoga mjesecu iznaša 26. do 30. hiljada. Pola- gano ide, ali raste neprestano. Car i Karopatkin, Govorilo se je 0 nesuglasicanin megju Carem i Kuropatkinom, te nekojim velikim kue- ževima. To ja naprosto laž. Car voli Kuropatkina i sa- sma dobro zna kakav je njegov položaj i odobravi nje- govu taktiku. Sve ine vijesti su izmišljene. A «da po- stoji kakova svagje izmegju vel. kneza Borisa i Ku- ropatkin«, ne bi knez bio danas glavni adjutant Kuro- patkinov, kao što jeste. u Rusiji pako je sasma normalao i mirno Niko se ne uzrujava. Svi su uvjereni, da će po- bjediti Rusija, & u ostalom kao da ih se cijela stvar i ne tiče. Prate sve, ali se ne uzrujavaju. Ali daleko pomnije prate ono što se u Europi dogagja. prate dr- žanje štampe. Ta štampa je napela i odnošaje izwmegju Italije i Rusije, a bez svakoga razloga. Ali Rusija neće ništa zaboraviti. Ona neće zaboraviti velike simpatije Slavena, koje znače, da skoro 200 miljuna Slavena znade u odlučnim časovima biti solidarno. Ovaj fakat, ovo iskustvo je najveća utjeha Rusiji, jer ovi solidar- nost diže prestiž Slavenstva i osigarava mu miran va- predak. Ali Rusija ne zaboravlja ni neprilike koje joj pravi Euzopa i ako budu nakon rata ili kod sklapanja gira te neprilike prekoračile mjeru, zapamtiti će to Rusija i spremiti osvetu. ' a o Kuroki u Rimu. Napokon je prešao g. Čerep špi- ridović na šalu, te rekao, da što bi rekli razni japano: fili. kad bi Rusi poslušali njihov savjet, te postali oni — prijateljima žute rase? Šta bi rekli ti žutaci“ kad bi Rusija sklopila savez sa Kinom i Japanom, pa po šla da se s njima osvećuje Europi? Za vodstvo te no ve seobe naroda bi se lako pogodili. Kako bi onda pi- sali Talijani, da im Rusija iz zahvalnosti pošalje Ku- rokia u Rim -— ali da ga osvaja? Pa ako ih toliko že le. neka bude, poslati ćemo im sve Japance i Kineze u Europu, pa će podijeliti svijet Slaveni i Mongoli $ ovom uspjelom šalom završavamo i mi zahvalni g. Čerepu na tolikim lijepim informacijama. > zaotimot > Fatalni rat. (Ovaj članak priopćujemo na temelju razgovora sa jednim upućenim stručujakom). Prošlo je pol godine što traje rat na dalekom istoku. Ali još uvjek se ne može reći ni kada će svr- šiti. Za to se može sasma pouzdano reći kako će svr- šiti. Sve ovo što se je do sada dogodilo pravo za pravo nije bio nego neki uvod. neka priprava, nešto slično velikom rekognosiranju. Značajno je n. pr da nijesu ni Rusi ni Japanci u nijedncj bitci niti iscrpili svu silu. niti izrabili cio položaj. Nitko još nije nikoga za pravo progonio. Keda je svak očekivao, da će onaj, koji je bio časovito pobjeditelj, marširati dalje, da progoni po bjedjenoga -— pobjeditelj bi stao i ćekao. Ovo se opaža i u taktici Kurokia i Kuropatkina. Izgleda k o da nitko nema volje upustiti se u odlučnu bitku. Radi se samo o pozicijama, radi se o tome ko će koju poziciju za- držati ili kako bi se prisililo zgodaim manevrom pro- tivnika da neku poziciju napusti. Ovo se opaža osobito kod japanaca u Mandžuriji. Čemu da se to pripiše? Možda baš Kuropatkinovoj taktici — ugibanja. Kuro- patkin je nedavno izjavio, da je mnogo vremena tre- balo i mnogo žrtava stajalo Ruse dok su upoznali ja- pansku taktiku. Ali sada, kad ju poznaju, da će ići drugačije. I u istinu je Kuropatkin, mogli bi reći, ek- sperimentovao. Prodirao je, pa se povlačio, pa opet prodirao i tako sve do Liaojanga. Bit će da je sada eksperimenata dosta. Japanci pako su u Mandžuriji išli za tim, da okupiraju što više zemljišta, da ugroze ruske pozicije. da prodru što dalje, a uz što manje žrtava. Ali ovo je baš ono, što je i Kuropatkin želio. Poznata je njegova izjava. da se je bojao samo toga da Japanci neće zaći u Mandžuriju nego da će ostati iza Jalu ri- jeke. Sada su oni u Mandžuriji i to daleko i duboko u njoj. Čim su oni prešli Jalu, što im je jedino preostalo da čine? Da naprednju. Jer kad bi sta- li, napali bi ih Rusi i izazvali na boj, Oni mo- raju ići dalje, a Kuropatkin ih mami i vuče. Što dalje odu, ta je gore po njih. Ostaje im zalegje u sjevernoj Koreji .nepokriveno. A što im Rusi spremaju iza legija to nitko još ne zna. Pa kad bi Japanci — kao što su kušali — proglasili iužnu Mandžuriju okupiranom, ne pošli dalje i rekli, da su oni postigli svoj cilj. dakle da su voljni svršiti rat što bi to značilo, kad Rusija ne misli tako? Značilo bi da rat nije gotov, da će Kura: patkin dobiti vremena da skupi što više vojske. da on- da aavali svom silom. Svatko će priznati, da čim dulje izbjeguva Kuropatkin odlučnu bitku, tim je njegov po ložaj bolji. Rat ne može dakle biti ni u kojem slučaju dovršen prije nego to Rusija hoće, a ona to ne može i neće htjeti, prije nego pobjedi i to odlučno pobjedi. Pobjediti pako mora. jer su njene sile neiserpljene i jer neće posrednika. Pobjediti mora jer je ruska voj: ska pokazala veliko junaštvo. a umjela je Japance sva: kim svojim uzmakom samo oslabiti. I mi bi tako mo: gli reći, da iz položaja, iz naravi same stvari, iz nari- vi ovog čudnovatog rata nužno slijedi, da svako na predovanje Japanaca znači njihovo slabljenje, a njima ne preostaje drugoga puta nego — naprijed t. j. u propast. Ovako je u Mandžuriji. Kod Port Arthura je pa- ko situacija i taktika drugačija. Tu Rusi imadu samo jedan zadatak: braniti svoje utvrde i brodovlje. Ali obrana. kao što ni pad tvrgjave, za sam rat nemože imati osobite, a baš nikakove odlučne važnosti. Dok Ja- panci podsjedaju tvrgjavu oni doduše cjepaju svoje sile, pa to ide u prilog Kuropatkinu Ali to napokon uz njego- vu taktiku i prema prije rečenome, ne može ni u če- mu odlučiti. Ali opet se mora priznati, da neće ni Port- Arthur tako lako pasti, Orah će taj polomiti ako ne sve a to veći dio zubi; a onda, šta će krezuba japan- ska vojska, šta će joj koristiti utvrda? Japanci pako imadu pred Port-Arthurom čudnu taktiku, to jest tak tiku obilnog rasipavanja sila. Oni nijesu utvrdu niti sa- sma blokirali, ta i nedavno je došlo municije i živeža u grad, A ovakove utvrde bi se dale jedino gladom i pemanjkanjem municije prisiliti na predaju, Ako li pia- ko nijesu Japaoci zatvorili grad, pa ipak bijesno napa: daju i ginu. onda ne znamo koja ti bila njihova inten- cija Osim možda samo to. da — udovolje nekim us pjehom javnome mnijenju a Jupanu, da postignu neki efekat, Ali to su već loši znaci. Prema svemu ovome možemo reći, da mora Ja: pancina svaki danom biti sce tjeskobnije pri duši i da je svaki njihov uspjeh. korak bliže — porazu, da je svaki efekat — sumo ubijstvo. A sada možemo mir: ne duše čitati efektne vijesti o nusrtajima, 0 napredo: vanju i uspjesima — žaleći samo što su lo napredova nju u prašumi, u kojoj se čovjek izgubi, što su to uš- pjesi koji znače neuspjeh. što su to efekti rakete, boja ubija one što se njome igra. Kao što je Rusija svagla, tako i ovog puta ide drugim putevima nego su obični k svome uspjehu i ono što drugi drže neuspjehom za nja je uspjeh, Rusija je originalna, svijet za sebe, — pa to se vidi i u ovome čudnome i neobičnome ratu. Parlamentarna većina i mi. Nekoji listovi u novije doba nagovještaju. da se je Koerber uvjerio, da ovako ,na sreću“ vladati. više pe ide. Ne možda, da bi ga mnaogo smetalo što rabi $. 14., jer bo, čini se, ne smeta ni stranke u parla- menta, — sli 2% to smeta Magjare. Oni hoće da skla- paju novu nagodu sa ovom polom parlameutarnim na- činom. a ne po $&. 14. Nije njima doduše mnogo stalo da li vlada u Austriji parlanientarizam ili $. M4. sli je njima to dobra izlika. A uz to se spremaju, da na jesen ozbiljno pritisnu onu polu. Možda računaja i na to, da neće doći do parlamentarne vladavine u Austriji a možda potajno i potstrekavaju stranke. Ta u tome su majstori. God. 1848. su oni u Beču upravo impro vizirali, a radi ništa, revoluciju, tješeći bečane. da će im oni pomoći, a sve swimo za to, da odvrnu silu Wiu- dišgreca i Jelačića od Ugarske. Danas možda rade drugom diplomacijom, ali uvjek« promišljeno igraju! Bilo kako bilo. oni rade, na njih se pazi. oni su gotovo odlučujući faktor. I mi bi mogli gotovo opeto- vati ono što smo već više puta rekli. da se ima njima zahvaliti, uko se uopće u Austri i što pokreće. Ako bude ukinuta klauzola — njihova je to zasluga, ako bude vlada stvorila parlamentarne osnošaje i to će biti njihova zasluga. Bilo kako bilo, pogovara se opetovano, da vlada namjerava stvoriti većinu. Kocrber da bi želio nemirne elemeute izolirati, a predobiti uwjerenije. Pokušaji da su vrć započeli. Put nj gov u Galiciju da je imao udo- brovoljiti Poljake. Nekoji paralelni kursovi za Slavene u Šleskoj imao bi biti početak pomirbe sa Česima. Reciprocitet zagrebačke universe poćetak pomirbe sa Hrvatima. Neki dan su došli k njemu njemački za- stupnici prosvjedovati proti koncesijama Slavenstvu (paralelni kursovi i reciprocitet), a on im je odgovorio, da nije mogao predvidjeti, ,da će ovakovo po Nijemce neštetno riješenje nužnih slavenskih škola ozluvoljiti Nijemce. Nego sve kal bi bio i mogio predvidjeti, da bi bio ipak tako riješio, jer rži. da je takovo riješenje najpodesnije“. Ovaj odgovor znači u glavnom ovo: Slavenima treba ipak nešto dati. Oni imadu prava na mnogo više. ali ja im dajem tek mrvice. Vama Nijem- cima to m malo ne škodi na to ja pazim a Slavene će to primiriti. Na ovaj način eto vlada se mada, da će postići, da bude vuk sit i koza cijela. Kaže se, da će naskoro početi i pregovori sa Česima. Njima će se opet nešto obećati i reći, da treba ići polagano, di se ne ozlovolji Nijemce. Nama će se opet nešto obećati ili nas napo- kon staviti pred gotov čin skalupljene većine — pana volju nam u većinu ili osamiljenima u opozić ju. Po svoj prilici neće ipak cijela ta stvar tako glat- ko teći. jer i Slaveni imada već iskustva, pa bi se vlada mogla naći i na čudu u najkritičnijem času. Ali treba da pazimo, treba da ne ostanemo ni u kojem slučaju izigrani. Kada bi naša javnost nešto više od svojih zastup- nika doznavala -— ni po) muke. Ali mi smo redovno naučeni dolaziti i opet pre! gotove čine, a da ne zua- mo kako i za što se što čini. Česki. pa i drugi za- stupnici, svaki čas drže [skupštine birača, razjašnjuju položaj. pa je i javnost nekako informirana. U nas pak to nije u modi. 1 onda nije čudo, da se post festum ragjaju kritike, nesporazumci, sumnjičenja. nezadovolj- stva. Ovo dakako opet ozlovoljuje zastapnike i jedi il. I tako se napokon 1agja neki iz izmegju zastuj.stva i birača, koji ima za posljedicu zlovolju jednih i drugih, apatiju jednih i drugih. Za što ovo spominjemo ? Za to, jer je i ovo pi- tanje parlamentarne većine, koje se sada pomelja na vidik od dalekosežne važnosti, jer će svakako djelovati u velike i na prihke u pokrajini. Svak će priznati. da bi u slučaju da i naši stupe u slavensko njemačku većinu, drugačiji postao i naš odnošaj jrama vlasti u Dalmaciji, nego kad toga ne bi bilo, A 0 ovom od- nošaju ovisi 'oliko drugih stvari. Osise o njemu i to- lika lokalna i stranačka pitan +, a uplivao bi i na od uošaje sa Srbima. Pa ipak uza sve to, mi niti sada znamo, (u ostalom je to i teško, jer valjda još niko ne zna ništa konkretnijega), kakove su kombinacije, ka- kov položaj, šta će biti, a što neće, kakove su osnove, kakovo raspoloženje, a niti ćemo to znati. Razvile se stvari kako mu drago, vladati će uvjek neka koprena, a pod ovom nesporazumci, mućenje ili apatija. I eto tu je razlog radi čega vlada danas u Dal- maciji ovaj kaos i ova dezorganizacija rudi čega nema ni rada ni sklada ni zanosa, Mi nećemo o tome ilalje, Dosta je već bilo go- vora o tim nevoljama. Htjeli smo izraziti samo tu mi- sao, da u oči svija pitanja stoji naša javnost kao pred zagouetkom. Niti se može ta pitanja raspraviti niti što reći o njima, nego moramo uvjek — čekati, što će se dogoditi, čekati i šutiti. I tako smo dovedeni do pri- gilne neaktivuosti, do unutarnjeg pasiviteta. Koje čudo onda, uko s nama radi što ga volja komu se to samo prohtije. Pa tako smo eto i mi samo htjeli upozoriti na nove pojave u Beču — i sada čekamo da vidimo što će uam se osuditi . . . . Svo o nama a bez nas.... M . . . Sedmični pregled. TJ čini se, da je zahvatila sve naokolo. Su šu vlada i u politici kao što i u životu. Ništa se oš0- bitoga ne dogagja, a da li se što snuje i to je dvojbeno. ene su velike vojničke vježba u Hrvatskoj kod Karlovca radi pomanjkanja vode uslijed silne suše, Sazvani će biti pako svi pokrajinski sabori u tre ćoj nedjelji rujna (tako javlja. ,Iremdeublatt“) i to na kratko vijećanje, a u listopadu će se sastati parlamenat. Pomanjkanje krme zabrinulo je sve faktore, I to je posljedica suše. Bečki listovi javljaju, da će ovih da: na biti naredbom “abranjeno svako izvažanje krine, te biti polakšan povoljnim tarifama prevoz krine. Rumunj: ska i Srbija već zabraniše izvoz krme. U Ugarskoj kao da takogjer nemaju krme te u vijek mlate istu slamu. U saboru so govori i govori, daju izjave i protuizjave i to je sve, Banfy se u znoju lica trudi da bude što radikalniji a Tisza neprestano se — pere. Radi izvješenja hrvatske zastave na Rijeci izjavljuje Tisza, da ona nije imala državopravni — nego samo => « korativni karakter. Dakle je ipak lijepi na kit ta naša trobojka! Jedino se naša četrdosetorica čini se dobro — krwe, jer susma zadovoljno — šute ! Ovacije za Ruse koje se zbivaju, osobito po Dal- sie du mira nekojim. ,austrijanskim eruo-žutim klerikalima“, pa jadikuju nad ,zas ranjenje ;, Hrvata“ i plaču za onim lijepim starim vremenima. za starim tradicijama, Ovako piše gradački ,Volks blatt“; & naše slavno ,Hrvatstvo“ to lijepo pretiskava slažući se s time! Engleskoj je, čini se, takogjer vruće u Indiji & osobito joj je vruće radi Rusije, pa se požurila, da se protegne malko sjevernije i ušla vojskom u sveti budis- tički grad Lassu. Ali čim pobjedi Rusija bit će joj vali- da opet zima, pa će se i opet povući na topliji jug. * Godišnjicu va slavio je dne 9. o. mj. Tio X. ovie uo 12 000 ljudi. Waldec Rousseau. pretlasnik Combesa. inicijator zakona o kongregacijama, umro je dne 10. 0, mj. U Parizu. Bolest je bila duga i teška. P: izmegju Austro-Ugarske i Italije glede trgovačkih ugovora ne mogu nikako da uspiju. Zapinje sve na — vinu. Bog bi ga znao je li u Vallombrosi, gdje se pregovori vode, imade takogjer suše ? Fakat je sla su ,naši“ delegati opet otputovali u Beč po — no- ve informacije. Židovski kongres bio je prošle sedmice (u subo- tu i nedjelju) u Osjeku. Sazvali su ga mlagji pristaše sionizma. t. j. ,nacijonalnog židovstva“. Prisustvovalo je mnogo gragjanstva. Odlučeno je ustanoviti židovsko društvo. Došlo je i do svagje, ali kongres je ipak svr- šio u redu. Rat još jedino nije suh, nego postaje sve žešći i krvaviji. Situacija je povoljnija po Ruse. Kuropatkin da ima već dovoljno vojske (oko 400-000) Port-Arthur se dobro drži. a ako je istinita vijest. da je rusko bro dovlje umaklo, onda bi se težište pomaklo prama Ja- panu ili Vladivostoku. Rasi da odlučnije nastupaju u sjevernoj Koreji. te osvajaju Gensan. 1z svega se čini, da nastaje neki odlučni obrat. Eto megjutim naših brzojava: PETROGRAD, 8. avgusta, 2 ure 30 m. po p General Stčss+l brzojavlja caru, da je ruska vojska potpomognuta od filote 26. 27. i 28. jula suzbila sve japanske navale te im zadala teških gubitaka. Rusi su izgubili 1,500 vojuika, 40 je oficira biio teško ranjeno. Po vijestima Kineza i podacima zaro' ljenih Japanaca, Japanci su izgubili oko 10.000 ljudi. LONDON, 10. avgusta u 6 ura po p. — ,Daily Telegraphu“_ javljaju iz Čifu: Japanci su dne 4.0. mj. u večer zametnuli bitku na glavnim linijama utvrda Port-Arthura. gdje sudjelovaše obe flote. Bitka je tra- jala do zore, Gubitci Japahaca su golemi, a nadmašuju one zbivene na Vučjem brdu. Mnogi napadaji biše od - biveni. Gubitci Rusa preko 1000 ljudi. Bitka biva oz- načena kao najžešća cijelog rata. ČIFU. 11. avgusta, 2ure 20 m po p. —— (Rajterova vijest). Jedan ruski razorač torpedina donio je vijest ča je velik dio ruskoga brodovlja umakao iz Port - Artura. gonjen od Japanaca. TOKIO. 11 avgusta. 2 ure 20 m. po p. - Veli se da je jučer došlo do žestoka pomorskoga boja; ka- ko je svršio ne zna se. LONDON, 12. Avgusta u 5:10 po pod. — ,Reu- terov ured“ javlja iz Čifu: Dva japanska razarača tor- peda ušli su noću uz utrnuta svjetla u luku. U 4 sata u jutro napalo je njihovo odjeljenje uz vatru pušaka razoružani ruski razarač torpeda ,Rešitelnij“. kod če- ga je bio ranjen jedan Rus. Nekoliko je Rusa skočilo na obalu U osvit dana ostavio je treći japanski raza- rač torpeda zajedno sa ,Rešitelniw“. koga je za sobom vukao, luku. Ostali japanski razarači slijedili su ga. Japanski konsul uvjerava. da Japanci nijesu znali, da je ,Rešitelnij“ razoružan. Ruski krstaši ,Askold“ i ,Novik“, te dva raza- rača torpeda uljegli su u Tsingtan (njemačka luka kod Kaiču). PETROGRAD, 12 Avgusta u 5:10 po pod. — Carica rodila sina. P .. + Domaće vijesti. ,Evica Gupčeva“, Društvo za promicanje hrvatske prosvjete , Hrvatska pučka prosvjeta“ u Komiži obra- tilo se na autoricu, da mu dade dozvolu prirediti pred- stavu ,Evice Gubčeve“. Hrvat izvjesio japanska zastavu. Pišu Narodnoj obrani“ iz Bos. Gradiške: Za vrieme boravka glavara zemlja fzm. baruna Alboria u Gradiški izvjesio je jedan gradjanin Hrvat uz hrvatski barjak i japansku zastavu. O toj je sramoti bilo odmah obavješteno redarstvo, te je isto na zahtjev nekolicine Hrvata i Srba skinulo tu rugobu sa kuće. Danas je isti ko- tarskom pristavu barunu Benkn osudjen na 40 glo- be, radi izazovnog i nedostojnog izvješivanja japanske zastave, To je doista i žalostan i smiešan pojav, da se jedan Slaven i Hrvat može tako daleko zaboraviti, pa ne samo govorom, nego i izvješivanjem japanske zastave uz hrvatsku, izraživati svoje simpatije. ne samo neprijatelju Rusije, nego i cijelog Slavenstva. To su plodovi M. Prava“. Hrvatski ,Sokol“ u Makarskoj javlja: Pošto brat- ski nam Drniški ,Sokol* nebi mogao na 28. o, mj' korporativno sudjelovati našoj slavi, s toga »Sokol* u- dovoljavajući izričitoj želji bratskoga društva Drniško- ga ,Šokola , kao što i osobitoj priporuci bratskoga društva Šibenskoga ,Sčkola“; odgagja svoju proslavu za dan 4. rajna 0. g. Slavlje u Prčanju, Pišu nam iz Kotora, 8. 0. mj.š Jučer bilo je veliko hrvatsko slavlje u Prčanju prigo- dom svećanosti proslave barjaka onamošnjeg Hrvatskog radničkog dru-tva ,Sloge“. Proslava je bila obavljena u potpunom redu po već objavljenom rasporedu. Na ovoj proslavi bila su zastupana naša hrvatska društva, dočim korporativno prisustvovaše pod svojim hrvatskim barjacima : kotorsko hrvatsko radničko društvo FNa- predak, škaljarsko hrvatsko društvo Hrvatski Sasta- nak* i muljansko pjevačko hrvatsko društvo ,Zvoni- wir“, blagoslov barjaka bio je obavljen hrvatskim obre tnikom pred župnom Crkvom od škaljarskog ro- doljubuog župnika vič. Dum Marka Vučkovića, koji je tom prigodom izrekao triotični govor. Zatim je sli- jedila glagoljačka Sv. Misa. Obašlo se je sa barjacima injesto. Na ovratak_ u društvene prostorije mladi kum čestiti pravnik Luković držao je lijep govor, napio hr- vatskom kralju. Po podne kotorska Orvatska azba otsvirala je birani program na svačije zadovoljstvo. Bila je i lijepa rasvijeta, Naroda je bilo baš silu, iz Kotora, iz Dobrote, iz Škaljara, Mula itd, i to sve naša čeljad. Braća Srbi bili su pozvati na ovu sveća- nost, ali se pozivu nijesu odazvali, što žalimo, Pače ne samo što se pozivu nijesu odazvali, dan iz Kotora učinili izlet sa svojom srpskom glazbom & ,Bokeškom Plovitbom“, na Sv, Ned elju. Ovo svak, kojemu je iskreno stalo do bratske sloge, mora osu- diti. — Prčanjski Hrvati opošteniše se ovim slavljem. vala im! Mi od srca velimo: Živjelo, cvalo i napre- dova'o Hrvatsko radničko društvo ,Sloga“ u Prčanju! Naknada za zrnatu kavu srcu i želudca liečnici ponajpače zabranjuju užitak rd + rajuće zrnate kave. Ali n lotek ipak postao gotovo Peobčjula rem Ka- threiuer-Ki va sladna kava uslied svoje samovlastne priprave posjeduje ovaj stava zrnate kave, to je ista već dosle preko (desetak godina priznana i uvedena kao jedina i prava za ju naku&da. KathreinerKoeippova sladm He sorira je