mao MBID

a i Jr

I

= sorti gs

Moskvu i osvojili ju? Tu je dakle jedan biatorički su-
kob, nastao uslijed velikih neprestanih ratova, revolu-
cija i borbe za premoć Megjutim će še i taj jaz s vre-
menom polagano zatrpati ili premostiti. Nove _poljske
revolucije nije se za bojati. Vijesti novina, da se Rusi
ja boji svoju vojsku iz Poljske dignuti ne odgovaraju
istini. Ta polovica poljskih regimenata je na Istoku. A
dosta je značajan fakat, da su zapovjednici svih onih
triju ratnih lagja, koje su bile napadnute 8. veljače, bili
— Poljaci. Baš u mornarici Ruskoj zapremaju Poljaci
najprva mjesta i nitko se toga ne boji. Ako se vojska
sa zapadnih pokrajina ne diže, to je drugi razlog. Na
zapadnim granicama je uvijek pa i sada jedan milijun
bajuneta. Ni sada se nije dignuo ni jedan vojnik sa
granice

Nepripravnost Rusije. Mnogo se govori 0 nepri-
pravnosti Rusije u ovome ratu. G. Čerep priznaje, da
je to možda jedini slučaj u povjesti, ovakova nepri-
pravnost. Ali i to imade svoj razlog. Treba znati, da
je ruski car zagovarač ideje mira. I onako se je mnogo
prigovaralo, da je on lu ideju bacio samo za to, da
opsjeni svijet, a da se dotle naoružava On dakle nije
pi u kojem slučaju htio da se sprema na rat. Jer ako
Rusija transferira jedan bataljon onda već cijeli svijet
govori, da mobilizuje jednu diviziju i da samo bini
mironosnost. | Aleksejev i Kuropatkin, a naročito bivši
miljenac i savjetnik carev Bezobrazov znali su da se Ja-
pan sprema i da će doći do rata. Ali car nije nikako
dao da se Rusi spreme za rat, jer bi to izgledalo ka:
da ga žele. Oni su zoali da će ih nespremne zateći.
ali namjerice nijesu htjeli spremiti se. Dapače je bilo
sasma pozitivno odlučeno, da će Rusija dati Japanu
sve što bude tražio, ako postavi Japan alternativu: rat
ili koncesije.  Megjutim Japan je prekinuo pregovore,
prije nego je i primio ruski odgovor a da nije stavio
te alternative. Rusi nijesu mogli činiti drugačije. Ovo
je bila jedna teška dužnost u oči pogibelji. Ali oni su
svakako računali barem ma to, da će Japan postaviti
onu alternativi. Pa eto svejedno i sada se još govori,
da je Rusija kriva ovome ratu,

će Rusija na Istoku ! Ovako kažu ne samo
protivnici, nego i u samoj Rusiji misle nekoji, da bi
bilo najbolje živjeti u miru, pa neka bijes nosi i Man-
džuriju. Ali nije tome tako. Stotine je godina tome što
Rusija traži izlaz na more. Najprije se širila prama
sjevera i jugu. Ali joj zatvoriše i Baltičko, pa i Crno
more. Težila je za Carigradow, da dobije vrata u Sre-
dozemno more. Ali ujedno je neprestano težila na Istok,
do Urala pa do Bajkala, pa dalje do Tihoga oceana. U
novije je doba pako sredozemno more izgubilo ono sta-
ro značenje. Ono je danes zatvoreni bazen. Irže ga
zatvorenim Euglezi u Gibraltaru i Suezu. Svjetsko je
more danas atlantik, ali po malo postaje svjetskim mo-
rem paćifik. U Perzijski je zaljev daleko, sva druga su
mora zatvorena — dakle Rusija mora na Istok. Za to
za nju sada gubi Carigrad svaku važnost. Da ona i do-
bije Carigrad, šta “e joj? Otvorila bi mala vratašca.
ali iz dvorišta (sredozemnoga mora) ne može van. A
ona treba velika vrata u slobodno more, ona za to tre-
ba Korejsku obalu Ta eto, još se i sada ne zna hoće
li neće li moći bez neprilika isploviti \altička flota iz
Baltika, kada je mir i sa Engleskom i Njemačkom. A
što bi bilo u slučaju rata? A Rusija treba — zraka!

Za što je Japan napao? Japan je morao napasti
baš takovom nuždom, kakovom se Rusija nije smjela
spremiti na napadaj. Japan je bio spreman, a to znači,
da bi svaki dan otezanja značio goleme novčane žrtve.
Uz to se je Japan nadao, da će nakon prvih uspjeha,
koje bude imao nakon nenadanoga napadaja, interveni-
rati oni, koji su ga potstrekavali t. j. Kugleska i Ane-
rika. Japan se nije nadao, da će se rat zavući. A sada
je ostao na cjedilu. Megjutim će ga to opametiti. Po-
stigao nije još ništa a i neće. Prigovara se da je čudno
što su časnici i vojnici kod prvoga napadaja bili na —
plesu. Ali što da čine? Sasma je svejedno da li su
bili na plesu ili a svojim brodovima. Japanci su na-
pali pod ruskim signalima, a ako neko hoće da u ne-
koga opali hitac iz revolvera, sasma je svejedno jeli taj
jedan sam ili ih ima više uz njega. A napokon da su i
bili časnici na brodovima nebi niko bio preuzeo na
sebe odgovornost rata, niko ne bi bio zametnto bitku.
Možda su za tim i išli Japanci, pa kad su vidili, da
se Rusi ne miču, zadovoljili se sa — torpediniranjem.

. Čude se nekoji; kako to, da
još uvijek nema Kuropatkin dovoljno vojske. Mora se
uvažiti, da u početku rata nije bilo aa Istoku nikako-
ve vojske. Cd onda se vojska prikuplja. Svaki dan vo-
zi željeznica, uz ini materijal, do 2000 vojnika, ali po-
što ta vojska ireba da se razmjesti na raznim strana-
ma, pošto je trebalo najprije pomaožati posadu u_Port-
Arthuru, pa u Vladivostoku, pa raširiti bazu na sve
strane, a uz to danomice pada u raznim bojevima zua-
tan bro; vojnika, može se računati, da efektivni porast
vojske svakoga mjesecu iznaša 26. do 30. hiljada. Pola-
gano ide, ali raste neprestano.

Car i Karopatkin, Govorilo se je 0 nesuglasicanin
megju Carem i Kuropatkinom, te nekojim velikim kue-
ževima. To ja naprosto laž. Car voli Kuropatkina i sa-
sma dobro zna kakav je njegov položaj i odobravi nje-
govu taktiku. Sve ine vijesti su izmišljene. A «da po-
stoji kakova svagje izmegju vel. kneza Borisa i Ku-
ropatkin«, ne bi knez bio danas glavni adjutant Kuro-
patkinov, kao što jeste.

u Rusiji pako je sasma normalao i
mirno Niko se ne uzrujava. Svi su uvjereni, da će po-
bjediti Rusija, & u ostalom kao da ih se cijela stvar
i ne tiče. Prate sve, ali se ne uzrujavaju. Ali daleko
pomnije prate ono što se u Europi dogagja. prate dr-
žanje štampe. Ta štampa je napela i odnošaje izwmegju
Italije i Rusije, a bez svakoga razloga. Ali Rusija neće
ništa zaboraviti. Ona neće zaboraviti velike simpatije
Slavena, koje znače, da skoro 200 miljuna Slavena
znade u odlučnim časovima biti solidarno. Ovaj fakat,
ovo iskustvo je najveća utjeha Rusiji, jer ovi solidar-
nost diže prestiž Slavenstva i osigarava mu miran va-
predak. Ali Rusija ne zaboravlja ni neprilike koje joj
pravi Euzopa i ako budu nakon rata ili kod sklapanja
gira te neprilike prekoračile mjeru, zapamtiti će to
Rusija i spremiti osvetu.

'

a o

Kuroki u Rimu. Napokon je prešao g. Čerep špi-
ridović na šalu, te rekao, da što bi rekli razni japano:
fili. kad bi Rusi poslušali njihov savjet, te postali oni
— prijateljima žute rase? Šta bi rekli ti žutaci“ kad
bi Rusija sklopila savez sa Kinom i Japanom, pa po
šla da se s njima osvećuje Europi? Za vodstvo te no
ve seobe naroda bi se lako pogodili. Kako bi onda pi-
sali Talijani, da im Rusija iz zahvalnosti pošalje Ku-
rokia u Rim -— ali da ga osvaja? Pa ako ih toliko že
le. neka bude, poslati ćemo im sve Japance i Kineze
u Europu, pa će podijeliti svijet Slaveni i Mongoli

$ ovom uspjelom šalom završavamo i mi zahvalni
g. Čerepu na tolikim lijepim informacijama.

> zaotimot >

Fatalni rat.

(Ovaj članak priopćujemo na temelju razgovora
sa jednim upućenim stručujakom).

Prošlo je pol godine što traje rat na dalekom
istoku. Ali još uvjek se ne može reći ni kada će svr-
šiti. Za to se može sasma pouzdano reći kako će svr-
šiti. Sve ovo što se je do sada dogodilo pravo za pravo
nije bio nego neki uvod. neka priprava, nešto slično
velikom rekognosiranju. Značajno je n. pr da nijesu
ni Rusi ni Japanci u nijedncj bitci niti iscrpili svu silu.
niti izrabili cio položaj. Nitko još nije nikoga za pravo
progonio. Keda je svak očekivao, da će onaj, koji je
bio časovito pobjeditelj, marširati dalje, da progoni po
bjedjenoga -— pobjeditelj bi stao i ćekao. Ovo se opaža
i u taktici Kurokia i Kuropatkina. Izgleda k o da nitko
nema volje upustiti se u odlučnu bitku. Radi se samo
o pozicijama, radi se o tome ko će koju poziciju za-
držati ili kako bi se prisililo zgodaim manevrom  pro-
tivnika da neku poziciju napusti. Ovo se opaža osobito
kod japanaca u Mandžuriji. Čemu da se to pripiše?
Možda baš Kuropatkinovoj taktici — ugibanja. Kuro-
patkin je nedavno izjavio, da je mnogo vremena tre-
balo i mnogo žrtava stajalo Ruse dok su upoznali ja-
pansku taktiku. Ali sada, kad ju poznaju, da će ići
drugačije. I u istinu je Kuropatkin, mogli bi reći, ek-
sperimentovao. Prodirao je, pa se povlačio, pa opet
prodirao i tako sve do Liaojanga. Bit će da je sada
eksperimenata dosta. Japanci pako su u Mandžuriji išli
za tim, da okupiraju što više zemljišta, da ugroze ruske
pozicije. da prodru što dalje, a uz što manje žrtava.
Ali ovo je baš ono, što je i Kuropatkin želio. Poznata
je njegova izjava. da se je bojao samo toga da Japanci
neće zaći u Mandžuriju nego da će ostati iza Jalu ri-
jeke. Sada su oni u Mandžuriji i to daleko i duboko
u njoj. Čim su oni prešli Jalu, što im je jedino
preostalo da čine? Da naprednju. Jer kad bi sta-
li, napali bi ih Rusi i izazvali na boj, Oni mo-
raju ići dalje, a Kuropatkin ih mami i vuče. Što dalje
odu, ta je gore po njih. Ostaje im zalegje u sjevernoj
Koreji .nepokriveno. A što im Rusi spremaju iza legija
to nitko još ne zna. Pa kad bi Japanci — kao što su
kušali — proglasili iužnu Mandžuriju okupiranom, ne
pošli dalje i rekli, da su oni postigli svoj cilj. dakle da
su voljni svršiti rat što bi to značilo, kad Rusija ne
misli tako? Značilo bi da rat nije gotov, da će Kura:
patkin dobiti vremena da skupi što više vojske. da on-
da aavali svom silom. Svatko će priznati, da čim dulje
izbjeguva Kuropatkin odlučnu bitku, tim je njegov po
ložaj bolji. Rat ne može dakle biti ni u kojem slučaju
dovršen prije nego to Rusija hoće, a ona to ne može
i neće htjeti, prije nego pobjedi i to odlučno pobjedi.
Pobjediti pako mora. jer su njene sile neiserpljene i
jer neće posrednika. Pobjediti mora jer je ruska voj:
ska pokazala veliko junaštvo. a umjela je Japance sva:
kim svojim uzmakom samo oslabiti. I mi bi tako mo:
gli reći, da iz položaja, iz naravi same stvari, iz nari-
vi ovog čudnovatog rata nužno slijedi, da svako na
predovanje Japanaca znači njihovo slabljenje, a njima
ne preostaje drugoga puta nego — naprijed t. j. u
propast.

Ovako je u Mandžuriji. Kod Port Arthura je pa-
ko situacija i taktika drugačija. Tu Rusi imadu samo
jedan zadatak: braniti svoje utvrde i brodovlje. Ali
obrana. kao što ni pad tvrgjave, za sam rat nemože
imati osobite, a baš nikakove odlučne važnosti. Dok Ja-
panci podsjedaju tvrgjavu oni doduše cjepaju svoje sile,
pa to ide u prilog Kuropatkinu Ali to napokon uz njego-
vu taktiku i prema prije rečenome, ne može ni u če-
mu odlučiti. Ali opet se mora priznati, da neće ni Port-
Arthur tako lako pasti, Orah će taj polomiti ako ne
sve a to veći dio zubi; a onda, šta će krezuba japan-
ska vojska, šta će joj koristiti utvrda? Japanci pako
imadu pred Port-Arthurom čudnu taktiku, to jest tak
tiku obilnog rasipavanja sila. Oni nijesu utvrdu niti sa-
sma blokirali, ta i nedavno je došlo municije i živeža

 

u grad, A ovakove utvrde bi se dale jedino gladom i
pemanjkanjem municije prisiliti na predaju, Ako li pia-
ko nijesu Japaoci zatvorili grad, pa ipak bijesno napa:
daju i ginu. onda ne znamo koja ti bila njihova inten-
cija Osim možda samo to. da — udovolje nekim us
pjehom javnome mnijenju a Jupanu, da postignu neki
efekat, Ali to su već loši znaci.

Prema svemu ovome možemo reći, da mora Ja:
pancina svaki danom biti sce tjeskobnije pri duši i
da je svaki njihov uspjeh. korak bliže — porazu, da
je svaki efekat — sumo ubijstvo. A sada možemo mir:
ne duše čitati efektne vijesti o nusrtajima, 0 napredo:
vanju i uspjesima — žaleći samo što su lo napredova
nju u prašumi, u kojoj se čovjek izgubi, što su to uš-
pjesi koji znače neuspjeh. što su to efekti rakete, boja
ubija one što se njome igra. Kao što je Rusija svagla,
tako i ovog puta ide drugim putevima nego su obični
k svome uspjehu i ono što drugi drže neuspjehom za
nja je uspjeh, Rusija je originalna, svijet za sebe, —
pa to se vidi i u ovome čudnome i neobičnome ratu.

Parlamentarna većina i mi.

Nekoji listovi u novije doba  nagovještaju. da se
je Koerber uvjerio, da ovako ,na sreću“ vladati. više
pe ide. Ne možda, da bi ga mnaogo smetalo što rabi
$. 14., jer bo, čini se, ne smeta ni stranke u parla-

 

 

 

menta, — sli 2% to smeta Magjare. Oni hoće da skla-

paju novu nagodu sa ovom polom parlameutarnim na-
činom. a ne po $&. 14. Nije njima doduše mnogo stalo
da li vlada u Austriji parlanientarizam ili $. M4. sli
je njima to dobra izlika. A uz to se spremaju, da na
jesen ozbiljno pritisnu onu polu. Možda računaja i na
to, da neće doći do parlamentarne vladavine u Austriji
a možda potajno i potstrekavaju stranke. Ta u tome
su majstori. God. 1848. su oni u Beču upravo impro
vizirali, a radi ništa, revoluciju, tješeći bečane. da će
im oni pomoći, a sve swimo za to, da odvrnu silu Wiu-
dišgreca i Jelačića od Ugarske. Danas možda rade
drugom diplomacijom, ali uvjek« promišljeno igraju!

Bilo kako bilo. oni rade, na njih se pazi. oni su
gotovo odlučujući faktor. I mi bi mogli gotovo opeto-
vati ono što smo već više puta rekli. da se ima njima
zahvaliti, uko se uopće u Austri i što pokreće. Ako
bude ukinuta klauzola — njihova je to zasluga, ako
bude vlada stvorila parlamentarne osnošaje i to će
biti njihova zasluga.

Bilo kako bilo, pogovara se opetovano, da vlada
namjerava stvoriti većinu. Kocrber da bi želio nemirne
elemeute izolirati, a predobiti uwjerenije. Pokušaji da
su vrć započeli. Put nj gov u Galiciju da je imao udo-
brovoljiti Poljake. Nekoji paralelni kursovi za Slavene
u Šleskoj imao bi biti početak pomirbe sa Česima.
Reciprocitet zagrebačke universe poćetak pomirbe sa
Hrvatima. Neki dan su došli k njemu njemački za-
stupnici prosvjedovati proti koncesijama Slavenstvu
(paralelni kursovi i reciprocitet), a on im je odgovorio,
da nije mogao predvidjeti, ,da će ovakovo po Nijemce
neštetno riješenje nužnih slavenskih škola ozluvoljiti
Nijemce. Nego sve kal bi bio i mogio predvidjeti, da
bi bio ipak tako riješio, jer rži. da je takovo riješenje
najpodesnije“. Ovaj odgovor znači u glavnom ovo:
Slavenima treba ipak nešto dati. Oni imadu prava na
mnogo više. ali ja im dajem tek mrvice. Vama Nijem-
cima to m malo ne škodi na to ja pazim a Slavene
će to primiriti.

Na ovaj način eto vlada se mada, da će postići,
da bude vuk sit i koza cijela. Kaže se, da će naskoro
početi i pregovori sa Česima. Njima će se opet nešto
obećati i reći, da treba ići polagano, di se ne ozlovolji
Nijemce. Nama će se opet nešto obećati ili nas napo-
kon staviti pred gotov čin skalupljene većine — pana
volju nam u većinu ili osamiljenima u opozić ju.

Po svoj prilici neće ipak cijela ta stvar tako glat-
ko teći. jer i Slaveni imada već iskustva, pa bi se
vlada mogla naći i na čudu u najkritičnijem času. Ali
treba da pazimo, treba da ne ostanemo ni u kojem
slučaju izigrani.

Kada bi naša javnost nešto više od svojih zastup-
nika doznavala -— ni po) muke. Ali mi smo redovno
naučeni dolaziti i opet pre! gotove čine, a da ne zua-
mo kako i za što se što čini. Česki. pa i drugi za-
stupnici, svaki čas drže [skupštine birača, razjašnjuju
položaj. pa je i javnost nekako informirana. U nas pak
to nije u modi. 1 onda nije čudo, da se post festum
ragjaju kritike, nesporazumci, sumnjičenja. nezadovolj-
stva. Ovo dakako opet ozlovoljuje zastapnike i jedi il.
I tako se napokon 1agja neki iz izmegju zastuj.stva i
birača, koji ima za posljedicu zlovolju jednih i drugih,
apatiju jednih i drugih.

Za što ovo spominjemo ? Za to, jer je i ovo pi-
tanje parlamentarne većine, koje se sada pomelja na
vidik od dalekosežne važnosti, jer će svakako djelovati
u velike i na prihke u pokrajini. Svak će priznati. da
bi u slučaju da i naši stupe u slavensko njemačku
većinu, drugačiji postao i naš odnošaj jrama vlasti
u Dalmaciji, nego kad toga ne bi bilo, A 0 ovom od-
nošaju ovisi 'oliko drugih stvari. Osise o njemu i to-
lika lokalna i stranačka pitan +, a uplivao bi i na od
uošaje sa Srbima. Pa ipak uza sve to, mi niti sada
znamo, (u ostalom je to i teško, jer valjda još niko ne
zna ništa konkretnijega), kakove su kombinacije, ka-
kov položaj, šta će biti, a što neće, kakove su osnove,
kakovo raspoloženje, a niti ćemo to znati. Razvile se
stvari kako mu drago, vladati će uvjek neka koprena,
a pod ovom nesporazumci, mućenje ili apatija.

I eto tu je razlog radi čega vlada danas u Dal-
maciji ovaj kaos i ova dezorganizacija rudi čega nema
ni rada ni sklada ni zanosa,

Mi nećemo o tome ilalje, Dosta je već bilo go-
vora o tim nevoljama. Htjeli smo izraziti samo tu mi-
sao, da u oči svija pitanja stoji naša javnost kao pred
zagouetkom. Niti se može ta pitanja raspraviti niti što
reći o njima, nego moramo uvjek — čekati, što će se
dogoditi, čekati i šutiti. I tako smo dovedeni do pri-
gilne neaktivuosti, do unutarnjeg pasiviteta. Koje čudo
onda, uko s nama radi što ga volja komu se to samo
prohtije.

Pa tako smo eto i mi samo htjeli upozoriti na
nove pojave u Beču — i sada čekamo da vidimo što
će uam se osuditi . . . . Svo o nama a bez nas....

M . .
.
Sedmični pregled.

TJ čini se, da je zahvatila sve naokolo. Su
šu vlada i u politici kao što i u životu. Ništa se oš0-
bitoga ne dogagja, a da li se što snuje i to je dvojbeno.

ene su velike vojničke vježba u Hrvatskoj
kod Karlovca radi pomanjkanja vode uslijed silne suše,

Sazvani će biti pako svi pokrajinski sabori u tre
ćoj nedjelji rujna (tako javlja. ,Iremdeublatt“) i to na
kratko vijećanje, a u listopadu će se sastati parlamenat.

Pomanjkanje krme zabrinulo je sve faktore, I to
je posljedica suše. Bečki listovi javljaju, da će ovih da:
na biti naredbom “abranjeno svako izvažanje krine, te
biti polakšan povoljnim tarifama prevoz krine. Rumunj:
ska i Srbija već zabraniše izvoz krme.

U Ugarskoj kao da takogjer nemaju krme te u
vijek mlate istu slamu. U saboru so govori i govori,
daju izjave i protuizjave i to je sve, Banfy se u znoju
lica trudi da bude što radikalniji a Tisza neprestano
se — pere. Radi izvješenja hrvatske zastave na Rijeci
izjavljuje Tisza, da ona nije imala državopravni — nego
samo => « korativni karakter. Dakle je ipak lijepi na
kit ta naša trobojka! Jedino se naša četrdosetorica čini
se dobro — krwe, jer susma zadovoljno — šute !

Ovacije za Ruse koje se zbivaju, osobito po Dal-
sie du mira nekojim. ,austrijanskim eruo-žutim
klerikalima“, pa jadikuju nad ,zas ranjenje ;, Hrvata“
i plaču za onim lijepim starim vremenima. za starim
tradicijama, Ovako piše gradački ,Volks blatt“; & naše
slavno ,Hrvatstvo“ to lijepo pretiskava slažući se s time!

Engleskoj je, čini se, takogjer vruće u Indiji &
osobito joj je vruće radi Rusije, pa se požurila, da se
protegne malko sjevernije i ušla vojskom u sveti budis-
tički grad Lassu. Ali čim pobjedi Rusija bit će joj vali-
da opet zima, pa će se i opet povući na topliji jug.

* Godišnjicu va slavio je dne 9. o. mj. Tio X.
ovie uo 12 000 ljudi.

Waldec Rousseau. pretlasnik Combesa. inicijator
zakona o kongregacijama, umro je dne 10. 0, mj. U
Parizu. Bolest je bila duga i teška.

P: izmegju Austro-Ugarske i Italije glede
trgovačkih ugovora ne mogu nikako da uspiju. Zapinje
sve na — vinu. Bog bi ga znao je li u Vallombrosi,
gdje se pregovori vode, imade takogjer suše ? Fakat je
sla su ,naši“ delegati opet otputovali u Beč po — no-
ve informacije.

Židovski kongres bio je prošle sedmice (u subo-
tu i nedjelju) u Osjeku. Sazvali su ga mlagji pristaše
sionizma. t. j. ,nacijonalnog židovstva“. Prisustvovalo
je mnogo gragjanstva. Odlučeno je ustanoviti židovsko
društvo. Došlo je i do svagje, ali kongres je ipak svr-
šio u redu.

Rat još jedino nije suh, nego postaje sve žešći i
krvaviji. Situacija je povoljnija po Ruse. Kuropatkin
da ima već dovoljno vojske (oko 400-000) Port-Arthur
se dobro drži. a ako je istinita vijest. da je rusko bro
dovlje umaklo, onda bi se težište pomaklo prama Ja-
panu ili Vladivostoku. Rasi da odlučnije nastupaju u
sjevernoj Koreji. te osvajaju Gensan. 1z svega se čini,
da nastaje neki odlučni obrat.

Eto megjutim naših brzojava:

PETROGRAD, 8. avgusta, 2 ure 30 m. po p
General Stčss+l brzojavlja caru, da je ruska vojska
potpomognuta od filote 26. 27. i 28. jula suzbila sve
japanske navale te im zadala teških gubitaka. Rusi su
izgubili 1,500 vojuika, 40 je oficira biio teško ranjeno.
Po vijestima Kineza i podacima zaro' ljenih Japanaca,
Japanci su izgubili oko 10.000 ljudi.

LONDON, 10. avgusta u 6 ura po p. — ,Daily
Telegraphu“_ javljaju iz Čifu: Japanci su dne 4.0. mj.
u večer zametnuli bitku na glavnim linijama utvrda
Port-Arthura. gdje sudjelovaše obe flote. Bitka je tra-
jala do zore, Gubitci Japahaca su golemi, a nadmašuju
one zbivene na Vučjem brdu. Mnogi napadaji biše od -
biveni. Gubitci Rusa preko 1000 ljudi. Bitka biva oz-
načena kao najžešća cijelog rata.

ČIFU. 11. avgusta, 2ure 20 m po p. —— (Rajterova
vijest). Jedan ruski razorač torpedina donio je vijest
ča je velik dio ruskoga brodovlja umakao iz Port -
Artura. gonjen od Japanaca.

TOKIO. 11 avgusta. 2 ure 20 m. po p. - Veli
se da je jučer došlo do žestoka pomorskoga boja; ka-
ko je svršio ne zna se.

LONDON, 12. Avgusta u 5:10 po pod. — ,Reu-
terov ured“ javlja iz Čifu: Dva japanska razarača tor-
peda ušli su noću uz utrnuta svjetla u luku. U 4 sata
u jutro napalo je njihovo odjeljenje uz vatru pušaka
razoružani ruski razarač torpeda ,Rešitelnij“. kod če-
ga je bio ranjen jedan Rus. Nekoliko je Rusa skočilo
na obalu U osvit dana ostavio je treći japanski raza-
rač torpeda zajedno sa ,Rešitelniw“. koga je za sobom
vukao, luku. Ostali japanski razarači slijedili su ga.

Japanski konsul uvjerava. da Japanci nijesu znali,
da je ,Rešitelnij“ razoružan.

Ruski krstaši ,Askold“ i ,Novik“, te dva raza-
rača torpeda uljegli su u Tsingtan (njemačka luka
kod Kaiču).

PETROGRAD, 12 Avgusta u 5:10 po pod. —
Carica rodila sina.

P .. +

Domaće vijesti.

,Evica Gupčeva“, Društvo za promicanje hrvatske
prosvjete , Hrvatska pučka prosvjeta“ u Komiži obra-
tilo se na autoricu, da mu dade dozvolu prirediti pred-
stavu ,Evice Gubčeve“.

Hrvat izvjesio japanska zastavu. Pišu Narodnoj
obrani“ iz Bos. Gradiške: Za vrieme boravka glavara
zemlja fzm. baruna Alboria u Gradiški izvjesio je
jedan gradjanin Hrvat uz hrvatski barjak i japansku
zastavu. O toj je sramoti bilo odmah obavješteno
redarstvo, te je isto na zahtjev nekolicine Hrvata i
Srba skinulo tu rugobu sa kuće. Danas je isti ko-
tarskom pristavu barunu Benkn osudjen na 40 glo-
be, radi izazovnog i nedostojnog izvješivanja japanske
zastave, To je doista i žalostan i smiešan pojav, da
se jedan Slaven i Hrvat može tako daleko zaboraviti,
pa ne samo govorom, nego i izvješivanjem japanske
zastave uz hrvatsku, izraživati svoje simpatije. ne
samo neprijatelju Rusije, nego i cijelog Slavenstva.
To su plodovi M. Prava“.

Hrvatski ,Sokol“ u Makarskoj javlja: Pošto brat-
ski nam Drniški ,Sokol* nebi mogao na 28. o, mj'
korporativno sudjelovati našoj slavi, s toga »Sokol* u-
dovoljavajući izričitoj želji bratskoga društva Drniško-
ga ,Šokola , kao što i osobitoj priporuci bratskoga
društva Šibenskoga ,Sčkola“; odgagja svoju proslavu za
dan 4. rajna 0. g.

Slavlje u Prčanju, Pišu nam iz Kotora, 8. 0. mj.š
Jučer bilo je veliko hrvatsko slavlje u Prčanju prigo-
dom svećanosti proslave barjaka onamošnjeg Hrvatskog
radničkog dru-tva ,Sloge“. Proslava je bila obavljena
u potpunom redu po već objavljenom rasporedu. Na
ovoj proslavi bila su zastupana naša hrvatska društva,
dočim korporativno prisustvovaše pod svojim hrvatskim
barjacima : kotorsko hrvatsko radničko društvo FNa-
predak, škaljarsko hrvatsko društvo Hrvatski Sasta-
nak* i muljansko pjevačko hrvatsko društvo ,Zvoni-
wir“, blagoslov barjaka bio je obavljen hrvatskim
obre tnikom pred župnom Crkvom od škaljarskog ro-
doljubuog župnika vič. Dum Marka Vučkovića, koji je
tom prigodom izrekao triotični govor. Zatim je sli-
jedila glagoljačka Sv. Misa. Obašlo se je sa barjacima
injesto. Na  ovratak_ u društvene prostorije mladi kum
čestiti pravnik Luković držao je lijep govor, napio hr-
vatskom kralju. Po podne kotorska Orvatska azba
otsvirala je birani program na svačije zadovoljstvo.
Bila je i lijepa rasvijeta, Naroda je bilo baš silu, iz
Kotora, iz Dobrote, iz Škaljara, Mula itd, i to sve
naša čeljad. Braća Srbi bili su pozvati na ovu sveća-
nost, ali se pozivu nijesu odazvali, što žalimo, Pače
ne samo što se pozivu nijesu odazvali,
dan iz Kotora učinili izlet sa svojom srpskom glazbom
& ,Bokeškom Plovitbom“, na Sv, Ned elju. Ovo svak,
kojemu je iskreno stalo do bratske sloge, mora osu-
diti. — Prčanjski Hrvati opošteniše se ovim slavljem.
vala im! Mi od srca velimo: Živjelo, cvalo i napre-
dova'o Hrvatsko radničko društvo ,Sloga“ u Prčanju!

Naknada za zrnatu kavu
srcu i želudca liečnici ponajpače zabranjuju užitak rd

+ rajuće zrnate kave. Ali n
lotek ipak postao gotovo Peobčjula rem Ka-
threiuer-Ki va sladna kava uslied svoje samovlastne

priprave posjeduje ovaj
stava zrnate kave, to je ista već dosle preko (desetak

 

 

 

godina priznana i uvedena kao jedina i prava za ju
naku&da. KathreinerKoeippova sladm He sorira je