Hrv. Kruna“ javlja i to, da je U ponedjelnik nam stiže tužna vijest iz ušina, općinski vijećnik, premi- posljedice teške operacije, ženoj obitelji naše saučešće! ovanje. G. Janko Kobarić, koji je nedavno o u Beču ; rofesorski ispic, imenovan je stalnim nuo ne mogavši podnijeti opet glavu, & u Zadru počel kojoj se morao podvrći. Rastu osnika u općinskoj vijećnici u Splje- nj grosan strašnije bi bile posljedice, Talijanština na c. k. kotarskom sadu. Imali smo vidjeti, da s našeg kotarskog suda šalju ma ta- dopise i pozive u naša sela, gdje se ne nalazi ni jedna osoba, da talij naravno zanimanici dolaze u nepriliku, te se moraju uz nepotrebiti gubitak vremena i novca pobrinuti, da im se sadržaj spisa razbistri. Bez svijetla | bez vode. Uz sve naše opomene ostali smo u nedjelju i bez svijetla i bez vode! Opet molimo g. Kisića, da uznastoji to zapriječiti, i da se brine, e da se opet takove nepodopštine na dogode ! aleat, quantum valere potest ! Naša diletantska kazalištna družina pripravlja ge, da prikaže prvih oktobra jednu lijepu dramu, a u korist hrvat. općinske glazbe. Vrlo pohvalno ! Poštanske sveze. I sko su poštanske sveze južne Dalmacije sa sjevernom jako slabe, uz malo pažnje sa strane dotičnih činovnika, moglo bi se koješta prepri- navedemo samo jedan primjer: Crv. Hrv.* u poštarskih parobroda pris- eti već u nedjelju na zadarske otoke, a kad tamo radi uvrede nanesene od bar. Izbor u Zlataru. Kako javlja N iznijela je pobjedu, te je bi baš stalno utvrgjeno, da tu svrhom kolovoza. Do sada krvavu oporbu vodi tek pred ge obistinilo, da financijalna na mnogobrojne obitelji lišava prosto od poreza za domaču pora Dok jedni borbu kod Liaojanga lastitih proizvoda žele pro dajom vina ne u mjestu boravišta, Beču ili biva u kojem gradu naše o sadržaju koga nije g. 1899. na- ka u pogledu odredaba glede nam vijest, da su i one čete, Pošto mi na drugi način shva- : | čamo rečene odredbe, a mogu radi toga smo stalni da se nijednog blagodati zakona, kad jedn navedenih u $. 3. Pokrajinskog lista, stranici izkaza br. 1 ne opstoji u u. Nipošto dakle kad bi se možda sjednikove radi trgovine nahodio a domaćin otac kod kuče sa obi- Kad će više svršiti? U četvrtak pobjed nemil su dječurlija po svom obi- poznatoga Žana. Njih će to bit jako zabavljalo, ali čeljad napokon i se je dirnulo nazočnih, kad armate ! General Nogi, koji upravlja Artura, očajava, tako da ga teški sam ne stavi na čelo japansk 1 stražari ne bi smjeli ni U navaljuju. Dne 27. augusta i smjeli ni to da Zano obilazi svako jutro kafane, gdje zna, giinca i izmolit novčić. To je njemu jako unosan posao, ali nije lijepo, da se Du- brovnik tugjincima prikaže s jednim Zanom! a u Župi. U srijedu bila je već najavljena upi za uregjenje kopanja jama za opekar- nicu u Kuparima. U komisiji su skog poglavarstva mjeruik g. Nazor i kotarski liječnik Dr. Vendzilović, a bila je zastupana i općina. Prije nego se prešlo na razgledanje mjesta predali su župski glavari svoju predstavku, koju niže donosimo, a na licu mjesta oni su zahtjevali. da se zemljište poravni, i sva voda svede u jednu jamu, iz koje će se osobitim kanalom voditi u more. Taj .bi kono bio glikim gubicima. U zadnje e aa pila skije su se na neko vrijeme iselili iz mjesta boravišta, te nijesu stanu i hrani u obitelji? Mi kao sve ostale ustanovljuje na temelju podataka erpljenih iz nancijskih organa, koji mješte da vina i žestokih tekučina, oni s Petrom ili Pavlom, koji pr lišavaju blagodati zakonom za li radi potanjeg razmatranja. uvaženja i napokon riješenja, I s naše strane podupireto ovu že ljana, jer nam se čini jedino sredstvo, da se naša Župa Domaće v čim skoriju zaštitu u tom edu. — Glas iz naroda. nam iz Čilipa, da se sutra otvara tamo žica. Cvala i napredovala ! iz Starigrada, koga ne možemo Groznica u Župi. Stanovnici Župe podnijeli su ali zaslužuje osobitu pažnju. Slavno C. K. Kotarsko Poglavar stvo. Po obznani broj 16, 607 imamo poznanstvo, podnio je nekakvu molbu na To Slavno Poglavarstvo, odnvsno za svrhe njegove tvornice u Kuparima. Čin je, da ja- me do sada iskopane od grofa. Caboge. prouzrokovale su nemoć groznice u Župi. gdje je prije nije bilo, ito jer voda nije imala uregjena izlaza Štete nanesene Župi ovim povodom, manje ili više, bolesnih od groznice i preko 20.000 ovo se obvezujemo doka zati, ako je potrebito. Narod gladuje, boluje i svoju smrt s pićem arsenika i kinina; postaje o kojoj živi. 1 — ne vjerovatno ednog čovjeka, o kome ne živi Ovo je doista nepravica bez primjera u našoj Monarkiji. te gojimo čvrstu nadu, no Poglavarstvo osloboditi nas od ove ne potrebite pro- sav kapito, a kada ovu izgu- Nerod ce, suše, krupe ne dopu- su stvari prirodne. dočim namet. A da se ova nesreća radnje grofa Caboge unapri- kako neće biti ležeće vode u ni- jedno doba od godine, biva voda na žalost donijeti u cjelini, rastavio vrijedni učitelj g. Mladi nadležnim školskim oblastima, kakvu drugu učiteljicu, keko se j a i rade u nekim mjestima, već postave na to mjesto učitelja dopčizijele iažne pisanije u Hrv. Kruni* jednog tamošnjeg čistog. Nu kako su ti dalmatinaca i Crnogoraca, skupa ih 1 prispio u Zadar trojica od njih u te kapetan dozvavši puliciju da- taka Misao“ donosi vrlo zanimiv članak ake o ostancima jugoslaverskih na- naših okolnijih sela, koji su u svijesniji od jednog Matušića ? bilo mnogo više — zova se Kruč | Filić te Mundimitar, a stoje izmegju rijeka Trinja i Biferna, ranskog mora jedno 20 klm. & broje e, kaže pisac, bio je hrvatski m krajevima, te što se za& 10 mjesta, koja danas broje se čuditi, da je naš jezik šmrk nemožemo se zadovoljiti kako su to već u dru- kazali naši glavari, iz razloga da bi isto je gore grof Caboga može prestati a ostati vjekovito blato, izvor groznice. bude vode samo duboke, to nije moguće, više od 20.000 duša. Nije nestalo u moru talijansko: cijene i poštuju radi poštenja svojstava. Tamo su Slaven i ilo je veličanstveno, kako atsk stvovala toj sokolskoj slavi. raviti dobro uregjene kanale. Na te- gvršilo više nauke. Od narod ih molimo Slavno Poglavarstvo šenje naredbe Općine dubrovač sadašnjih jama; b) vode plitke st tekls. u najboljem redu. u jamam sadašnjim ni budućim aifaira. Zemaljski Odbor poslao je, rvatska Kruna“, oštru prosvjedau notu ka Korbera iz Dalmacije. Na ne- tamo po mišljenju piščevu, n okružja počam od XII. pa do Donosimo, a u Dalmaciji se više nije ničemu čuditi. Čujte ovu sa poreznog Ureda N metnim sredstvima i s obaveznom ciju, Rekoše nam, da se povratimo a mzmmm—=m—=—>—_——=—==——=— Uredu!) Povrutismo se do da se naš jezik posvema izgu sredstvo da se to zapriječi. zatraži. da mu se riješi... an činovnik i reče: g. pri- likvidira, jer ne po- gvi čuli, koji smo ondje bi- kolonije i stare domovine. Na otvoru se pokaže jed glednik ne može da zna hrvatski“. To smo li, a da ne navagjamo sve, dosta rajicu učitelja u Gružu, Mostahinića gragj Dubrovniku i Jaspriču župnika čuli što i potvrdiše. Na upit g. Don PETRU OBULJENU o Trsatu dne 30. Kolovoza, po jer naša inteligencija tamo vima zaslužni pisač one, kojima je očuva u doljnjoj Maliji, da se našim djacima. jer će u njoj mnogočem manje vrijednom bi se dale na mnogočen penje EO Gradska kronika. Promislite! U Hrvatskoj žive, Hrvati ga hrane a hrvatski jezik ili li tamo još ne bijaše g. Po- red i naredi da se namirnica li je ovaj činovnik došao sa učite ljem u Ured, pomenuti priglednik stao vikati i ružit dotičnog učitelja, nazivajući ga pogrdnim imenima, te stao nijekati, da toga on nije rekao. Pošto ovo nije prvi slučaj, iznosimo ga na javu i stavljamo ga do zna- nja gg. zastupnicima, jer je sramota da nas u našoj kući vrijegjaju tugjinci. — Jedan od prisutni h. Tečaj za kandidate pomorsko-trgovačkih poračni ka i kapetana. Javljaju nam, da će u Trstu kod € k. akademije za trgovinu i pomorstvo početi 1. oktobra redovita predavanja ovoga tečaja. Kandidati, koji nije- su svršili nautičku školu, moći će se upisati samo do 10. oktobra. Upisivanje počimlje na 20. septembra. Ko ima djecu da upiše u gimnasiju a prije nije- su bili učenici, neka ih upišu dne 13. 14. i 15. septem- bra od 8 do 11 sati pr. p. Oni, koji su bili već učeni- ci imadu vremena do 18. septembra. Ko prelazi s dru- goga gimnazija, neka donese otpustnicu. Nadoknadni popravni ispiti bit će na 16. septembra a prijamni za više razrede 16. 17. i 18. septembra. Našao se jedan sat sa lancem, ko ga je izgubio nek se prijavi Općinski Ured. Mala Gospa. U četvrtak dne 8. 0. mj. prigodom blagdana Male Gospe, u svetištu Gospe od Milosrgja, iz rana jutra redalo se je mnogo sv. Misa uz prisustvo mnoštvo bogoljubnog naroda. Cijeli je dan crkva bila mnogobrojno pohogjena. Megju bogoljubnicima opazili smo i mnogo našeg naroda sdvora, a osobito župaka i konavoka. Dražba. Jučer od 10 sati do podne na Općini je bila javna dražba radi poduzeća prenosa gradskog sme- tlišta u općinskim kolima iz tabora do Orsule. Prikazao se dražbi sam g. Frano Kojaković p. Iva i ponudio 2 Krune za svaki pojedini prenos. Ponuda bi prihvaćena. Za družbu sv. Ćirila i Metoda. U korist podruž- nice družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru predao je bla- gajniku iste klub »Nebojse“ iznos od K 4 Učiteljska konferencija. Ta je odregjena za 19. i 20. o. mj. i to u gradskoj školi. U drugim kotarima drži se konferencija u najprostranijoj i najprikladnijoj zgradi. (U Spljetu m. p. u kazalištu.) Mislimo stoga da bi u nas podesnije bilo, da bi se držala u preparandiji. Zašto se pak tog dana nije odredila konferencija kad je početak školske godine pitomicam, te profesori malo mogu da sudjeluju istim ? Zadušnice. Jutros u 10 sati bile su svečane za- dušnice za N. V. pokojnu caricu Jelisavu. Natječaj. Zapovjedništvo Pomorskog Arsenala u Pali otvorilo je natječaj od 15. 0. mj. za radnje oko ststiješvoijo ugljevlja u Gruža kroz god. 1905. 1906. i1 Za kandidatice primaljstva. Upozoruju se_one že- ne koje se kane natjecati na jedan od raspoloženih sti- pendija za učiti primaljstvo kod c. k. primaljske škole u Zadru, mora da se prije toga prijave c. k. kotarskom nadlječniku, kad budu podnašati molbu mjesnom €. k. Kotarskom Poglavarstvu. Trgovina, gospodar- stvo i pomorstvo. Fuzija parobrodarskih društava i g. Ilich. Tu sko- ro izasao je u bečkoj ,N. F. Presse“ članak potpisan od g. Ilicha, na koji su se osvrnule skoro sve naše no- vine — valjda za to jer je Štampan u "Pressi“. | sa- ma oficijozna ,Smotra“ našla je za zgodno, da mu iz- nese sadržaj. Zašto? Znači li to, da se ona s njim sla- že? — to su sve pitanja, na koja će skora budućnost odgovoriti. . Što dakle ima znamenita u tom članku, što već nijesmo drugovdje čitali ? Ono što nam Smotra“ izna- ša, to sa većinom i argumenti Jedinstva“, kojim je fu- ziju pobijalo, a ono što je prešutjela, valjda je i sama uvidjela, da ne vrijedi. Kad n. pr. &. Ilich kaže, da do- sadašnja parobrodarska društva prepuštajuć svoje pa- robrode novomu društvu, ne bi preuzeli akcije, već bi voljeli mirno uživati kapital, sretni da su se trsili ne- prestanih glavobolja, to je najbolji dokaz, kako jadao stoje naša parobrodarska obalna plovidba, te da joj tre- ba pomoći u utakmici sa jakim i subvencijoniranimjdru- štvinaa, kao što su Lloyd i Ugarsko-hrv. par. društvo- Ali g. llichu utakmica je mila, On računa, datom utakmicom Dalmacija dobija ništa manje, nego milijun kruna, a da je ujedno bolje služena. Je li to baš do- bra poslužba, kada mi a Dubrovniku dobijamo u srije- du dvije pošte iz Dalmacije, a od petka do ponedjeni- ka u večer nema nikakve pošte, ne znamo. Ali pušti- mo to. Gospodin Ilich zaboravio nam je kazati, od ko- ga Dalmacija dobija to 1,000000 kruna ; to naime pla- ća Dalmaciji ne samo Ungaro-croata, već takogjer Topić. Dubrovačka Plovidba i Rismondo, te kad bi bi- lo baš kakve koristi, tu korist trebalo bi za Dalmaci- ju procijeniti mnogo niže, nego je g. Ullich cijeni. U opće stanovište, na koje se stavlja g. Illich, ne možemo odobriti. Promatrajući parobrodarsko ne smijemo gledati na to, hoće li pojedinac platiti 20 hel. više po tonelati navla ili ne. To njemu može biti štetno, ali po cjelinu i korisno. Kad bismo n. pr. gle- dali korist pojedinih konsumenata, tad bi smo morali gvi ustat proti ukinuću klauzole, a ipak to (nikomu ne pada na pamet. 'Tako isto sve kad bi se i pov li, što se neće tako lako dogoditi, jer će utakmice biti uvijek, na tu povišicu ne bismo se smjeli osvrćeti, kad su po srijedi veći interesi. A tih većih interesa zbilja ima, jet ostajuć na onomu, na čem je sada naše paro- brodarstvo, u malo vremena treba da propade, već po onoj: velika riba izjela malu ribu, & % njegovom pro- ostali bi bez zalogaja hljeba svi oni, koji 0 nj em u. U ostalom potreba pomoći i udruženja svih pa robrodarskih društava u jedno op ćenito je svih, koji zagovaraju dalmatinske interese, = e < , i ! $f imi I nama. koji ovo pišemo nametalo se najprvo ova misao, ali pitanje o fuziji nije pitanje čavstva, nego pita- nje razbora. Lako je reći: Dalmacija neka to uradi sa-