Pb PrpaRaEzmnnmnaaR pie ge ae za sada i prigovori onih zastapnika, kojim je nova osnova školskog zakona nepoćudna, pak će se rasprava 0 njoj odgodit Neki upućeniji zastupnici umiju da pripovijedaju. da se u okviru novog poslovnika kani ustrojiti i posebna par lamentarna straža, koj je zadaća. da poveća vlast presjeduikovu. Ona će bit podvrgnuta u disciplinarnom pogledu ministru domobranstva, ali dužna, da odmah izvede svaki presjedmikov nalog. Opozicija se pako sprema na najžešći otpor. te i inače miroljubivi zastupnici prilete, da će se silom usprotivit. ako bi grof Tisza poduzeo korake, koji se ne slažu sa opstojećim poslovnikom. Njemačka. Njemački državni tajnik grof Posadov- ski vratio se iz Budimpešte u Beč. Tamo je bio, kako je poznato. radi pregovora o trgovačkom ugovoru izme- gju Austro Ugarske i Njemačke O samom stanju pre govora javljaju: Dovršeno je drugo čitanje cijenika, te su za neriješena pitanja izabrani posebni odbori. Sada će započeti vijećanje 0 agrarnoj carini i o veterinarnoj konvenciii. U tu svrhu došli su u Beć ugarski izvjes- utelji Grof Posadovski zaputit će iduće sedmice u Ber: lin, da izvjesti državnog kancelara grofa Bilova o toku rasprava i da riješi neke prešne posle, koji su u sa- vezu sa sazivom njemačkoga sabora. Grof _je Posadovski izjavio jednom magjarskom novinaru. da je njemačka vlada obavještena od ugarske ilade. da novi trgovački ugovor može stupiti u krepost tek nakon sklopljene nagodbe izmegju Austrije i Ugarske. Engleska. Ovih dana je bio u Londonu veliki ban- ket. na kome je govorio ministar izvaniskih posala lord Linsdovne, jer je ministar predsjednik Balfur bolestan. On reče; Nevidimo li sad užasnu borbu dvaju silnih naroda, dvaju divova? Ne bih mogao promislit za ko- jeg ministra veće kazne, tnego kad bi uslijed pomanj- kauja hlaynokrvoosti, ili uslijed težnje za popularnošću, ili napokon uslijed omalovaženja jakosti protivnika za- pleo svoju domovinu u rat, kad ne bi na to bio pri- siljen. Ja mogu mirno reći. da je ne samo ostao ne- pomućen mir naše zemlje, nego da će i nadalje ostati, na koliko to može proricati. Mi smo ne samo tako sretni, da suo izbjegli rat, već nam je pomoću stroge neutralnosti i mudrih me- gjunarodnih utanačemja uspjelo, da ograničimo okvir neprijateljstva. I sadašnji rat imat će tu dobru posljedicu, da će se megjunarodne diference riješavati manje brutalnim načinom. Ova želja postoji na sve strane. Od tri godi- ne nazad u modi je obranbeni sud. Engleska je već o- sam ili devet kritičnih služajeva podnijola riješenju o- vog suda. Ja sam sim već potpisao pet ugovora 0 0- branbenom sudu, a o dva se vode pregovori. Tek jučer upitao me američki poklisar Hoate, ne bismo li bili na- kloni i s Amerikom učinit takav ugovor. Mi smo se i na Roseveltov poziv za drugu hašku konferenciju izja- vili povoljno. Na osnovu svega toga ministar se n&da i nadalje miru i spominje i francesko posredovanje u rusko-en- gleskom sporu, koje posvjedočava korist ovakovih ugo- vora za sve narode. Francuska. Radikalni krugovi u Francuskoj 080- bito su zadovoljni što je ministar presjednik Combes napokon i komori predložio osnovu zakona o rastavi crkve od države, koju je nedavno saopštio komorskom odboru. Sada su dakle pobijene sve glasine, da glede uvog pitanja postoje nesuglasice u kabinetu. jer su 0- osnovu potpisali uz predsjednika Lubeta i svi ministri. Zastupnik Siveton, koji je onomadne u sjednici komore dva puta ćušnuo ratnog ministra (kako smo to opisali u prošlom broju) i kojega je komora za to izručila na sudbeni progon, uapšen je baš u času, kad se hotio pobiti s kapetanom de Gel-om radi ove afere. Gć vori se, da je ratni ministar Andrč& osudio kapetana de Gel-a na 14 dana zatvora zato, što se hotw biti sa Sivetonom. Ritni ministar bio je preslušao od te je izjavio. da ostaje pri tužbi. Radi kritičnog stanja ministarstva, i da ga spasi Andrč ministar rata zahvalio se je na svojoj časti te je već u službenom listu objelodanjena njegova demi- sija a imenovanie Berteaux: novim ratnim ministrom, ovaj će pak nastaviti, gdje je Andr& dovršio. Demisija je kaza Andrč jednom novinaru, bila predana, da se očuva republikauska većina od neprijateljskih udaraca. pa se nada, da će Berteanx nastaviu njegovim putem i da novi ministar uživa povjerenje republikanaca i sudca Žol-a. U Beću se govori. da je Rusija obećala Eugleskoj, da će joj pustiti slobodne ruke u Egiptu. ako i) ne bude pravila poteškoće glede slučaja kod lula. — ,Novoje Vremja“ piše. da je u jednom selu gu- bernije Kijevske bila od pričuvnika napadnuta tvornica šećera | brzoiavno- postarski ured. Sličnih veunra da je bilo i u Boguslavu, Mom čudi, koja po cestama halabuči, priključiše se seljaci 1 radnici, te svi zajedno napadoše na monopolne dućane. kojima oduzeše velike količinu rakije, a zatim su u- žasno oplijenili trgovine, Jedan je policaini | činovnik uluoreu, Četiri reserviste su ubijeni a jedan gragjanin bje ranjen, te mu bi pokradena blagajna. Jipanci i Pijo X. Dementira se vijest da je sv. otac papa izrazio simpatiju Za Japauce. . . s Rusko- apanski rat. V Mandžuriji. Za sad još obje vojske prave 88: mo pojačanja + utvrde, Kako će ove ušpjeti, o tome o- visi, kad i koja će strana preuzeti ofenzivu. — Preko Fusana javljaju, da je na 14 0. mj. jedan odio ruskog konjamičtva u blizini Lilliatuna napao Japance, ali da je od japanskog konjanićtva bio uz velike gubitke suz biven. Rusi su u tmici tražili svoje mrtve i ranjene. — Iz Mukdena pako javljaju, da se je admiral Skri dlov iz Dat>apu povratio u Mukden. Na svim posici- jama da vlada mir. Topovsko pucanje da je zamaoklo» a da su Japanci postavili veliki broj opsjednih topova. Zapovjednik prvog turkestanskog vojnog zbora, general Zerpicki, postavljen je na mjesto generala Slu- čevskog. koji je general bio dan Kuropatkinu na ra- spoloženie. Odjelni šef u glavnom stabu, generalmajor Aleksejev. imenovan je generalom trećeg mandžurskog vojnog zbora. Jedna danja zapovijed priopćuje popis ranjenih i bolestnih Rusa u Mandžuriji od 8 Septembra do 24 Oktobra. Tu se kaže, da ih je dovedeno u Mugden i dalje 8.9 ranjenih oficira i 28:479 ljudi, & bolestnih oficira 128 i 8827 vojnika. Japanski generalni štab izjavljuje, da je sasvim neosnovana vijest, koja potječe iz ruskog izvora, da je general Kuroki umro. Port-Artur, Od tamo fale sve službene i privatne vijesti već od 6 ov. mj. U Čifu pričaju kineski bje- gunci, da sa Japanci prošle sedmice grozno na tvrgjavu pucali. Zapadni dio grada kod luke i tvrgjava Liaotie šan bili su izvranuti žestokoj topovskoj vatri. Ovi isti Kinezi pričabu, da su od japanskih oblasti u Dalnjemu bili tučeni, jer nijesu htjeli da izvješćuju o stanju u Port-Arturu. Vele na dalje, da u Port Artoru hara tif. Rusi da se tuže, da su im Japanci otrovi u vodu ba- cili. Nadalje pripovijedaju, kako su gledali, gdje se riske vojnike tuće jer nijesu htjeli da idu na pozicije pošto nijesu imali hrane. Takogjer da je bilo više vojnika pogubljeno radi bune, ali da se stvar zabašurila i o tom da se muči. Dopisnik ,Birževija Vjedomosti“ javlja iz Čifu : Osvojenje tvrgiave Iešan bio bi veliki uspjeh opsjeda- telja, jer je ova tvrgjava ključ k nnutarnjim obranbe- nim odjelima. Ali do sad nijedna vijest :ne potvrgiuje, da je ova tvrgjava osvojena. Japanci ovdje maseljeni pričaju. da se Port-Artur može održati ješ do Siječnja. Po jednoi vijesti iz stalnoga izvora, general Nogi je teško bolestan. Otposlani dio opsjedsiuće vojske u Mandžuriji vratio se je, jer je marsal Ojama primio jakih pojačanja iz Japana. Vrijeme je opet jako lijepo nastalo. Mobil'zacija u Japaru. Vijesti iz Tokija javljaju da će nova mobilizacija u Japanu u malo vremena do prinijeti na raspoloženje za rat jedan milijun vojske. Baltijska flota. Javljaju iz Tokija, da se držalo vojničko ratno vijeće. kojemu je sam Mikado predsje- dao. O čemu se raspravljalo, ne zna se za pravo, ali se misli, da se vijećalo o tom, kako i gdje se ima dočekati baltijsku flotu, kad uljeze u istočno-azijske vode. Spor kod Hula. Trgovački ured počeo je na 25 raspravljati o slučaju kod Hula. Kao zastopnik ruske vlade fungira Dr. Herbert Vodhouse. Najprije bje pre- slušana momčad obaju ribarskih flotilja. Ova je najod- lučnije izjavila, da nije bilo u prostorijama njihovih la- gja nikakve džebane niti ikakovog Japanca sakrivena, pošto to nije moguće ni pomislit, jer su njihove lagje prem malene zato, te nema mjesta, da se u njima uopće štogod sakrije. Britski pomorski oficir Frederic dokazivao je, da su Rusi potpuno izvan naravne linije plovitbe bili. Dr. Vodhouse upita svjedoka, da li bi to bilo razumljivo, kad bi Rusi imali razloga i podloge, da se boje pogibelji. Svjedok na to odgovori, da to o- visi o dotičnom admiralu. ČIFU, dne 17 novembra u 5 po p. — Ruski tor- pedorazać .Ratoborni* ostavio je na 18/11 Port-Artur, probije uslijed sniježno mećave japansku blokadu i sti- že u Čifu. Iza kako je kapetan tamo iz početka obe- ćao razoružanje, bio je ipak brod u zrak bačen po je- dnom zaostavšem Rusu. Tri japanska broda, koji su ga progonili opet otploviše. Kapetan brzojavio je caru. da su sve japanske navale odbijene i da nije nijedoa glav- ma tvrgjava zauzeta. 3/11 potopili su Rusi jedan japan- ski tordedorazarač torpedom. Po ruskim izvješćima Japanci su skupili veliku bojnu sila prama ruskoj i- stočnoj fronti od ? Dolaze uznemirujuće vijesti da su svi klanci posiednuti od neprijatelja. Po glasovima Japanci sunanmili na 19/11 početi napredovanje. PETROGRAD. 18. novembra 2 ure po podne. — Ruska Agencija dotija vijest iz Mugdena da se govori da su Japanci u Inkau i Pičevu iskrcali po 30.000 lju- di te se očeknje. da će Japanci pokušati da obigiu ruska desno krilo & da odsijeku rueku vojs«u od Ti- jelioga. Podaržava se vijest o smrti Kurokija. LONDON. 18. novembra 2 ure po podne, — ,Da ily Telegraph“ donosi vijest iz Čifu, da svake noći iz- lazi iz Port Arthura odjelieljenje od 80 ljudi te da ba- caju iz ruka granate u japanske rovove. Ruski gubitci iz nova popriječno 70 ljudi. . Standard“ donosi vijest, da je Port-Arthur 12. o. mi. bio jako bombardovan i da je bilo žestokih bo- jeva. u kojima Japanci uz veliko gubitke polako na- predujv. Domaće vijesti. Banovinske stvari. U Zagrebu su ovih dana izbo ri za gradsko zastupstvo. Agitacija je velika, & na iz borno poprište stupaju tri stranke: čisti, magjaroni i neodvisni gragjani“, Za uspjeh. kojega napeto isčeku- jemo, javit ćemo u došastom broju. — Kad je ono zagrebačka policija nepravedno na- valila na napredno djačtvo, učini potonje protest za- htievalući da oporba vladu interpelira u ovom posla. Tu nedavno pala su dva seljaka u Banovini žrtvom ižandarske obijesti, a& o foma u saboru ni riječi. A da se to dogodi gdjegod. pa ako hoćete i u Kini.... 80.000 američkih Hrvata Dalmatinaca ismom na D.r Pera Čiagriju osugjuju nedostajne izraze namjesnika i odobrava:u ponašanja naših zastupnika. Sve za obraz, a obraz za ništa! otvoren je na- i atjecatelji do kouca studenoga 1904. svoje molbenice Namjesniš- Plodovi razvikanog — patrlotizma. Sin), polovi com novembra. Pored izjava neutralnosti, o kojoj se tolike države do sada oglasiše, ovo dana napo- kon i naš Napredak“, na skupštini sazvanoj na brzu ruku, — na predlog poznatih zagovaratelja sloge u mržnji protiva braći i ljudima u svakom pogledu, zaključio \e svoju neutralnost. ali ne u sporu koji danas svijet toliko zanima. nego neutralnost u radu okolo ustanove ,Hrvatskog Sokola“ u Sinju. — ,Hr- vatski Napredak“ sazivlje dakle skupštinu, da se izja- vi neutralnim, u poslu ustanove društva, toli korisna po hrvatske stvar u ovoj varoši, a da svoje rodoljubno djelo pristojno okiti, zaključuje istodobno, da svakako svaki član ,Napredka“ uz neutralnost ipak ima nasto- jati, da svoje znance i prijatelje od ,Hrvatskog Soko- la“ odvrati. Zar da pošten čovjek i svijesan rodoljub u čudu se nepita: da li je moguće, da ljudi, koji se hrvatima nazivlju, što takova proti toli plemenitoj ustanovi za- ključiti mogu? — Da, mogfiće je kod nas svašta, jer gvačesa se može dogoditi ovdje. gdje ljudi pod krinkom patriotizma, kriju osobnosti i mržnje, stvorene radi vla- stite umišljene koristi i časti, te bi htjeli što snažnijim pripovjedanjem svog rodoljublja i rada okolo narodnog ekonomičnog i političkog podignuća, om alovažiti osobe, kojima u politikom i inom radu prvenaca nije. Od nekog vremena. borba za opstanak kao da se vodi; tako se silno jezičiom razmahaše oni, te im sa- da red izbore u sanku i ma javi neprestano pred oči- ma blistaju naćelnićka i prisjednička mjesta. čast i sla va. koja će ih na istinu kružiti. — U tim mislima svim mahom kleveću i napadaju čestite rodoljube ističuć svoj rad za narodni napredak, premda i sami su uvje reni, da rad za narod, u rukama njihovim upučeni i korisni pravac za uvijek bi se izgubio. Nije se dakle čuditi, da ovdje u Sinju, s ovako- vim zanešenjacima, želje rodoljuba i narodnih prvaka cijele pokrajine, nemogu se ostvariti, da nemože se do- či u ovoj varoši do sloge, za koju danas svaki čestiti rodoljub morao bi nešto doprinijeti. Mržnja prevlagjuje patriotizam, 4 patriotizam onih, te bi se na legjima drugih isticali protiva Handelu i Vladi služi, da se cilj njihove mržnje oživotvori i na jednom iz njega izaspe hrpa strijela protiva onim, te se po narod hrvatstvo i Slavenstvo najzaslužnijim uvi jek isticahu. — Ovakovim čustvima opojeni, sami po sebi nazvani uskrisitelji naroda cetinskoga, hvataju se ovakovih srestava da sad pred izbore općinskog zastup- stva, koje im toliko na srcu leži, ocrae pred narodom one, u koje je narod uvijek kao u dobročinioce svoje, oči upirao. Onaj ko poznaje prilike koje su od nekog vre- mena kod nas zavladale, te su mu i malo poznate du- še onih, kojima je u borbi gezlo: ,mržnja“ — neče se čuditi spletkama i klevetama ljudi, koji su kadri za takav posao, svagdano sazivati u pomoć i Duha svetoga, — ali da bez čugjenja može proći njihovo ponašanje prema osnutku Hrvatskog Sokola“ u Sinju, to nije doista moguće; —- a zašto je nemoguće? Za da smo na čistu, sa snagom njihova patriotizma, razjasnit ću i to. Rodoljuba na jeziku sličnih onima, o kojima go- vorim, nigdje za stalno u domovini Hrvata danas nije; a pošto im sav rad za Hrvatsku na jeziku leži, tako nikada se nije ni posumnjati dalo, da bi se ti ljudi koji se rodoljubljem toliko primeču, mogli bi otvoreno istim jezikom izjaviti protiva ustanovi jednog Hrvatskog So- kola, koji se je ako igdje drugo a to kod nas u Sinju u korist hrvatske stvari najpo'rebitijim pokazivao. Političko mrtvilo, raskalašenost, igra i klevetanje nigdje kao u Sinju radničkim stališem nije zavladalo. Nekolicina mladih i čestitih Hrvata uzela to na srce, te nakon što su pitanje dobro proučili, došli su do za- ključka, da jedino nHrvatski Sokol“ tom teškom zlu kadar je na put stati. — Marljivim radom zauzeše se da društvo ustraje, za koju svrhu obratiše se na sve Hrvate, nadom najboljom da će imati najbolju potporu od onih te se rodoljubljem najviše ističu, Sastavio se i promicatelini odbor, a držeći da su na djelu, što i na jeziku, izabraše u odbor većinu ljudi pripadajućih onom klubu, koji nas je po svojim faktičnim vogjama na ovo pisanje nagnao. Svi bijahu oduševljeni, svi na žrtve do potrebe spremni, & da se društvo što prije ustanovi. Odazvala se sila članova izvršujućih, dobar broj podupira ućih, te prema tome odregjena i prva skupština, na kojoj je bilo birati privremenu upravu. U najljepšem času, kad se mislilo, da smo svi za ta- kovu rvdoljubnu ustanovu ko jedna duša, — nevjero- jatne glasine stale se širiti po varoši. Na brzu ruku dva glavna upravitelja Napretka“, premda u upravi birana nijesu, kao skrbnici ljudi pripadajućih njihovoj ordi, sazovnuše skupštinu, nakon koje stalo se po Si nju govoriti o nekoj neutralnosti, pasivnosti, momentalnosti, sadašnjosti i budučnosti. Smiješno, smijahu se mnogi pa u smijehu se je neho- tice pomišljalo da se uprava našeg Napretka“, stojeći fantazijom uz bok velikih sila hoće da izjavi neutralna pram Rusije i Japana! Kasnije zaključak skupštine, ili bolje dvojice wih bijaše jasan; naredili svojim malo- ljetnicim ono, što smo već u početku naglasili. — Da li je njihov zaključak imao uspjeha, pokazalo se od- mah, netom su ga slabići vršiti počeli, jer od 120 čla- nova prema nagovorima, 8 ih je istupilo i ostalo ih samo 112, okolo kojih svagdano, s jedne strane tali“ janaši, s druge neutralisti, pasivisti i mo: mentalisti, predvogjeni svojim skrbnicima obliću, najpodlijim i najsramotnijim nagovorima da iz društva istupe i tim ustanovu istoga ometu. Jeli moguće, pitat će se mnogi, da je patriotizam do ovakova izrabljivanja spao? — Ds, moguće je svaš- ta kod ljudi, za koje patriotizam ima sa svim drugu svrhu nego mu je namijenjeno, i koji ,Hrvatkom So- kolu“ se opriješe, jedino za to što je starosta biran čo- jek, kojemu po čelićnosti i rijetkom hrvatskom rodo- v : ljublju prvenstvo i dolikuje. — Pravaš. +Reforma škclskog zakona u Ugarskoj. Ne bi se ovom reformom školskog zakona, koju je ugarski mi- nistar bogoštovja i nastave podnio 20 oktobra o. g. ugarskom saboru, ni bavili, da nije tu ona namjera, kojom se ne samo drugim sredstvima već i magjariza- cijom i osnovnih pučkih škola u Ugarskoj ide za tim da se sve druge narodnosti, koje u Ugarskoj žive silo- vito pomagjare. 1 zaludu su tu protesti i tužbe Slova- ka, Srba, Hrvata i Ruiauna proti još nevigjenoj bezob- zirnosti magjarske vlade. Novi školski zakon za pučke škole u Ugarskoj svakako će nemagjarskim narodima spraviti mnogo gorkih časova. Briga za prosvjetu na- roda mora se odobriti pa kad bi liberalni Magjari poštovali ravnopravnost narodnu u Ugarskoj, te ovim novim zakonom potvrdili načelo, da se sin svakog na- roda u svojem jeziku odgaja, nitko se ne bi opirao ovoj osnovi, koja odregjuje obvezatni polazak pučke škole od 6—12 godina, i dalje obvezuje svakog onog, koji ne prelazi na koji srednji zavod, da kroz daljne 3 go- dine polazi opetovnice. Magjari se pak ne drže toga na- čela, jer novi škelski zakon izrazuje načelo potpune « agjarizacije. Imperijalizam magjarski nema granica a ugarskim narodima sve više dogorjena pa bi ona ma- gjarska objest i silovitost mogla Magjarima donijeti da- na teških kušnja. Prvi prosinca ove godine držati će poslanici srpskog narodno-crkvenog sabora u Sr. Kar- lovcima veliki metropolijski zbor. Srbi su ovom refor- mom školskog zakona teško ozbjegjeni. Njome se brišu za kralj. Ugarsku i posljedni tragovi samouprave srp- skog naroda u školskim stvarima a uz to se cijepa i jedinstvo srpske metropolije karlovačke na školskom području a to je zajamčeno Srbima temeljnim držanim zakonima i narodno crkveno školskim uredbama. U Sr. Karlovcima zaorit će se protest srpskog naroda protiv udarca, koji ugarska vlada sprema srpskoj narodnoj školi. Ovako Srbi a vi Hrvati iz Banovine? ,Klin se klinom izbija“, kazao je poslanik Vrbanić u svom go0- voru o reformi hrvat. škol. zakona, ali..... Pišu nam iz 3pljeta. Ovih dana imali smo prilike vigjet svjedočbu jednog parnog kotla, koja je izdana od povjereništva za parne kotlove u Spljetu. Svjedočba je, naravno na zahtjev stranke, napisana hrvatski, ali na koncu, da ne bi slučajno zaboravili, da smo u Aus- triji. koči se uredovni pečat sa: K. K. Dampfkessel- Priifungs Commissšr Dalmatien. Do koga je, neka se pobrine da ovaki pkulturtrigerski“ pečati ši- kaju iz Dalmacije, jer smo ih već siti i presiti. Istarski sabor je završio svoj ovogodišnji rad. Posljednjim trim sjednicama članovi hrvatsko-slovenskog kluba nijesu prisustvovali i to s razloga, što je vlada na usta svoga prestavnika ne samo ne odgovorila na upite postavljene u hrvatskom jeziku, već izjavila da ie talijanski jezik jedini raspravni jezik u is- tarskom saboru. U proračunu zemaljske zaklade uvrš- tena je i svota od 10,000 K kao potpora ,Lega Na- zionale“ ! Poslije dogogjaja u Innsbrucka. Slavenski djaci i uopće slavensko novinstvo izrazilo se je prigodom lje- tošnjih dogogjaja u Innsbrucku ako ne solidarnim & ono ponešto naklonim talijanskom narodu izrazujući se proti njemačkoj silovitosti, a uslijed toga su bečki nje- mački djaci krivim okom počeli \gledati i na Slavene te ih i provocirati. U Trstu je prigodom sasta.ka na- čelnika i deputacija talijanskih općina, gdje se je pro- svjedovalo proti današnjoj vladi i obrekla borba tali- janskog naroda, doklegod ne dobije se talijansko sve- učilište u Trstu, došlo do burnih demonstracija, kojima su sudjelovali i socijalisti. I u Spljetu je bila skupšti- na tamošnjih Talijana pa je šilo i ogorčenih povika proti vladi i Nijemcima. — U Zadru operno društvo zadnju svoju prestavu htjelo je upriličiti na počast rat- noj mornarici, koja se u Zadru nalazi, ali je bila za- branjena, jer se je bilo bojati izgreda proti na- mjesniku. O foziji hrvatske narodno i vaške stranke. Nazad mjesec dana zanosom smo bili pozdravili vijest o fuziji hrvatsk h stranaka, izuzev naravno čiste, i ja vili, da će se ta provesti u što kraćem roku. ,Novi List“ pisač je, da će poglavice narodnjačkog i pravaš- kog kluba skoro se sastati i uglaviti, koliko je potrebno, da se koukretnim predlozima izagje na skupštinu, koja će se držati u Splji tu. Nato odgovara »Narodni List“, da je ova vijest preveć preuranjena. Još nije piti sav potrebiti materijal u rukama predsjednika klubova, kojima je bilo povjereno, da povedu pregovore. A sva- kako, kaže, prije skupštine morat će se sastati klubo- vi, da se sporazume o ovom vrlo važnom posla. — Ovoj izjavi ,Narodnog Lista“ ne možemo ništa primjetiti, jer cijenimo, da je bolje i malo kašnje pri- stupiti k oživotvorenju ovog znamenitog političkog do- zjaja u Dalmaciji. nego li na brzu ruku izvršiti ne- što, što zahtjeva osobitu opreznost, hladan razbor i nastojanje pregovaratelja, da se potpuno, u koliko se može, zadovolje obe stranke. Mi se nadamo, da će im to uspjeti. Matica Hrvatska“. Poznata rezolucija hrvatskih književnika i govor Dr. Livadića naravno, da nije mogao ostati bez odziva s protivne strane. Na 18. t. držao je Dr. $tj. Bosanac konferenciju 0 "Zadaći književnosti“, kojoj su prisustvovali samo pristaše onog smjera, koji je D.r Araold u svom govoru ozoačio kao smjer Matice Hrvatske“. No selito u Bouador. Po vijestima stiglim 6. k. Ministarstvu unutrašnjih posala kušat će se možda u nastajno doba uzimati austrijske radnike za rudnike, koji se nalaze u republici Ecuador, u republici Ecuador nema zastupništva Austro-Agarske, Ministarstvo unutrašnjih posala upozoruje puk da ne seli put Ecuadora u navedenu svrhu. — ,8. D.* E Kolto-Slavonski Savez. ,Novom Listu* pišu Pariza. da se tamo spravljaju velike pripreme za skup- štinu ovog saveza na 4 prosinca. Nedavno je ovaj sa- vez otvorio u Parizu svoje prostorije pa se je tom prigodom izreklo vrlo znamenitih govora osobito onaj saveza Gerville R6ache-a, na koje se 080 to ljuti engleska štampa. Velevažan je brzojav, kojim je pozdravio Spiridovića francezki vis, koji reće, da nitko na svijetu ne želi Lako srdačno pobjedu ruskom oružju kao on. Na tol će se skupštini raditi, kaže dopisnik, i o dobru hrvatskog kad ne možemo u velikom broju u Pariz, a ono bi do-