Bugarska. Deputacija bugarskog sobranja predala je knezu Ferdinandu adresu, koja nije drugo nego pa- rafraza govora. Knez je pohvaiio napredak naroda na političkom polju i naglasio svoje čvrsto uvje- renje u narod. . a + Rusko-japanski rat Oko Teinsenčena u južnoj Mandžuriji dolazi ne- prestano do krvavih bojeva. Japanci ne napuštaju ni- pošto nakanu, da čtmu tu velevažnu točku Rusima, koji su pak do sad uspješno opiru svim japanskim navalama. Posjedom te točke omogućeno je Rusima ponovno po- duzeti ofensivu boku i zalegju japanske vojske. 0. kršaji kod Tsinsenčena mogli bi vrlo lako dovesti do bitke ma čitavoj fronti. Još nije nipošto jasno, gdje se nalazi visočina +203 metra“, koju su Japanci ovih dana osvojili pred Port-Arthurom. Vojni stručnjaci misle, da se nalazi na sjevero-zapadnoj strani tvrgjave. Da ta visočina ima neku važnost, zaključuje se po tom, što je general Šte- sel poduzeo odmah protunavalu, da ju ponovno zapo- sjedne. To mu, barem do sad, nije još za rukom pošlo. Ima razloga, da se misli, da će se u skrajnjoj nuždi povući portarturska posada na Tigrov poluotok i tu se opirati sve do zadnje kapi krvi japanskom na- predovanju. Ako Štesel ima dovoljno municije, vode i živeža, može se na Tigrovom poluotoku održati više tjedana, jer je taj poluotok neobično jako utvrgjen, a osim toga može uspješno suzbiti svaku japansku navalu i s morske strane, jer gospoduje baš čitavim nizom utvrda na Felkersamova prva divizija baltičkog brodovlja ušla je već u Indijski ocean. Još se ne zna, gdje se nalazi druga divizija te eskadre. Treća divizija plovi već Sredozemnim morem. Po nekim vijestima iz Petro- grada otposlat će Rusija u istočnu Azijn i četvrtu di- viziju ratnog brodovlja, koja će sastojati od pet oklop- nječa i sedam krstarica, te nekoliko torpiljača. Oko Port-Arthura. ,Daily Telegraph“ javlja pre- ko Čifu: Japanci kušaju, da pošto po to osvoje sjever- ne tvrgjave. Putnici, koji su stigli iz Port-Arthura i iz Daljnjeg javljaju, da Japanci primaju svaki dan pojača- uja vojske, hrane i džebane, ali ipak uza sve to da Rusi odolijevaju. Željeznica prevozi artilerijske baterije i ljude u Liaojang. Ruski gubitoi. Rusi su dosad više puta napali na brežuljak 203 metra, ali su bili svaki put uz teške gu- bitke odbiveni. Pri ovim navalama izgubili su Rusi, kako se kaže, 3000 ljudi. e na rusku flotu. Japanci su pucali na rus- ke brodove. ,Pobjeda“ je bila šest puta pogogjena a jedan brod nRetvizanova“ oblika 8 puta, osim toga 16 zrna je pogodilo druge brodove. Opet na 5. Decembra Pobjeda“ je bila pogogjena 7 puta, a »Poltava“ i ,Re- tvizan“ po 11 puta. Isti dan poslije podne upslio so jedan ruski magazin, koji je više ura gori$, Takogjer Peresvjet“ i dva druga broda ,Poltavina“. oblika bje- hu po 2 puta pogogjeni, Na ovim je br$dovima požar trajao cijelu uru. Na 4. Dećembra osvojiše Japanci kod tvrgjave Erlungšan dva ruska 36 centimetara topa. kugden. Izmjeiiča& artiljerijska vatra, koja je če- tiri dana trajala u centrumu i na desnom krilu nije ništa od općeg položaja promijenila. Pojavile su se raz- ne bolesti, jer su ljudi neko jedan do drugoga u jama- ma sjegurnim proti bombama ležali i jer je bila straš- na napetost živaca. General Oku. Kako ,Biršjevja Vjedemosti“ iz ki- neskog izvora javljaju, general se je Oku iznenada ja- ko razbolio, te je bolest postala po život opasna. Bila se dapače prosula vijest da je i umro, ali se ne po- tvrgjuje, preobučeni od Kineza vrte se jedno 100 kilometara daleko od Tielina i vrebaju zgodan čas, da razvale željeznicu i da mostove bace u zrak. Nastoji se živo da se tomu, ako ikako moguće, stane na put. Konji mješte željeznice. Ruska brzojavna agencija javlja iz Mugdena: Gradnja željeznice Fengvačen-Šahetsi ormali temelji, na kojima je ,M. E. postala ono, što jest Drmati tim temeljima ne usugjuje se ni današnji odbor ni uprava ,M. H.“; & tko ima tu smionost, neka za to zatraži od skupštine mandat i preuzme odgovor- nOst. I ove je jedina stvar, radi koje je u odboru ,M. H.“ došlo do prelomi. Nije o tom bilo govora, da se mnlagjima“ zatvore vrata ,M. H.“, ali je bilo govora o tom: da se ,M. H.“ ne prepusti u ruke onima, koji su spremni, da poruše one temelje, na kojima ,M.H.“ već blizu 30 godina počiva, te za volju periodičkomu lista ukinu godisnja izdanja. Jeli odbor ,M. H.“ bra- peći dosadašnji način izdavanja knjigi učinio pravo, 0 tom će suditi glavna skupština. Izuzevši ovu doista pogibeljnu za ,Maticu“ — kakva je bil& do sada — pojavu — sve su ostale opre- ke tako neznatne, da ih ima i može biti i u samom odboru ,M. H.“ Zato uprava ,M. H.* apeluje ovim u suglasju s govorom svoga presjednika na sve hrvatske kujiževnike bez razlike književnoga smjera i škole, ne- ka im briga za hrvatsku knjigu bude prva. Upravi ,M. M“, koja je napokon prva zvana, da se stara za go- dišuja izdanja ,Matičina“, — njoj nije toliko do smje- rova i Skola, koliko do dobrih knjiga, bile one kojega im drago smjera, samo da su tu i da pogju u narod. Svatko, ko motri, što se oko nas dogagja, mora priz- nati, da tugja kojiga upravo poplavljuje naše knjižare i domove naše inteligencije, dok privatni nakladnici ras- turaju u šire slojeve nerijetko najlošiju vrst knjiga če- sto uz visoke cijene. Jeli u ovakim prilikama promiš- gje knjige podavajući hrvatskoj inteligenciji, ono što joj danas daje tugja knjiga. Danas toga »M. H.“ još ne može, jer joj je preča briga za 12.000 vjernih svo- zakrkla je, jer je nestalo materijala. Promet se tjera s konjima. Prod dolaskom baltijske flote. Tokio. Napetost radi pomaganja baltijskoj floti sa strane neutralnih vla- da, raste svaki dan sve to više. Mjerodavne novine zahtijevaju da vlada mora veoma energično postupati. Ako ruski brodovi budu u vodama istočne Azije imati privilegija, koji prekoračuju ono, što se pod neutrali- tetom razumijeva, Japan se tad ne će smatrat ubveza- nim, da neutralitet dotične vlasti poštuje, a moguće je, da će iza neutralnih brodova poslati svoje brodove u sve one luke, čija se neutralnost bude smatrat povrije- gjena zaustavom u njima ruskih brodova. Ako Rusi i- štu podlogu za dalek, istok tim što se zaustavljaju u tugje luke, tad će i Japan isto učinit. Pripravljaju se priprave za moć dostojno dočekat rusku eskadru. Od- nosno armije moglo bi se dogodit, da bude prekinuta sveza izmegju Japana i poluotoka Liaotunga. Kroz vrijeme, dok ova flota prispije, bit će vojska u Manud žuriji u tome stanju, da će moći dosta mjeseca rat voditi bez da bude u svezi sa domovinom. japanski trgovci predvigjaju, da bi dolazak ruske flote mogao oštetiti poštansku i druge pomorske službe. Što je s mobilizacijom? Ruska brzojavna agencija javlja na temelju saopćenja iz stalnih izvora, da vijest poširena u stranom novinstvu, da je bila spravn& mo- — ai petrogradskog vojnog zbora, nemanikakva te- melja. Knez Moeščerski osugjen je na zatvor od dvije go- dine koji mora izvršiti u glavnoj stražari, zato što je u svome listu ,Gragjaninu“ politički sumnjičio maršala Stahovića. TOKIO, dne 9. decembra, u 2 ure po p. — (Zvanično). Zapovjednik lagjevnog topničkog odreda ja- vlja, da je ,Retvisan“ očito na 29 p. m. potonuo, a da se ,Pobjeda“ toliko nagnula na lijevi bok, da se vidi dio broda što je pod vodom. PETROGRAD, dne 9. decembra, u 2 ure po p. — Saharov brzojavlja. da jučer nije bilo nikakvijeh sudara. HRVATI i HRVATICE! — == osjetite se u svakoj prigodi | = družbe sv. Čirila i Metoda! I | " .. . Domaće vijesti. Kolto-Slavenski savez. U prošlu nedjelju držala se je u Parizu velika skupština za utemeljenje Kelto- Slavenskog saveza. Od Hrvata je tomu kongresu pri- sustvovao i dalmatinski Hrvat narodni zastupnik D.r Tresić-Pavičić. Skupština se je držala u amfiteatru Sor- bone, koji je bio pun najotmenijeg pariškog svijeta. Pr- vi je govorio Čerep Spiridović počasni predsjednik Sa- veza, a za njim D,r Tresić, koii-jg bio burno pozdrav- lion; iza marseljeze Garde Republicane osvirala je rus- ku i hrvatsku himnu. Presjednikom ovog saveza je Gerville Reache, koji je ujedno i potpresjednik fran- cuske komore, on je držao govor o svrsi Slavena a iza njegova govora glazba je udarala razne himne sloven- skih i latinskih naroda. Kaže se, da će se i u Rimu osnovati podružnica Kelto-Slavenskog saveza. Vrijeme svoga boravka u Parizu upotrebio je D.r Tresić-Pavičić, da obavijesti francusku štampu 0 našim prilikama, germanizaciji, kojoj sama austrijska vlada ide na ruku, pa i o načinu kako da velik Bizmarkov gan ostane samo puki san. U listovima ,La Patrie“ i »Le Soleil“ na vidnom su mjestu intervievi urednika onih listova sa D.r Tresićom. Spomenuvši francusku vla- davinu u Dalmaciji kazao je, da je ona u ono kratko doba za Dalmaciju više učinila, nego li Austrija za či- tavo sto godina. Prodiranju Germana ustuk bi bio kad bi se i mali dio francuskih kapitala upotrebio za bo- gate rudnike i uopće da budemo od Francuza pomaga- ni i materijalno i moralno. — Gotovo sve slavenske skupine na bečkom par- lamentu otposlale su brzoja ni pozdrav Kelto- Slavenskom Savezu. jih članova, nego za koju tisuću ravnodušne inteligen- cije. I to je upravo ono, na što je presjednik ,M. H.“ u ovogodišnjem svojem govoru htio da upozori: neka se piše za narod, t.j. tako, da nam knjiga nagje čitalaca. Napokon treba držati na umu i to, da se dano- mice množi broj hrvatske inteligencije, koja traži eksi stenciju na književnom polju. Uprava ,M. H.“ rado priznaje, da razvoj hrvatske knjige ne ide jednakim korakom s množenjem književnih radnika, te da knji- ževni radnici moraju tražiti zarade kod novina, a novine ne mogu zaposliti svih njihovih sposobnosti. Odatle se i ragja ne samo zlovolja u književnika, nego i to, da dnevne novine nerijetko raspravljaju pitanja, koja u njih ne spadaju. Tako se samo može protumačiti čudna pojava, da je gotovo čitavo novinstvo uzelo sebi ,Ma- ticu“ kao za nišan, te ne prolazi dan, a da se tko 0 nju ne zagjene. Odatle uporni zahtjev, da_,M. H.* ima izdavati povremeni časopis. No da se ne vraćamo na pitanje, je li to ,Matici“ moguće, upozorujemo na to, da če ,Matica“ moći tomu zahtjevu to ma- nje udovoljiti, što će manje biti za nju simpatije i novinstva i književnika. Zato u- prava ,M. H.“ apeluje ovim i na sve rodoljubne hr- vatske novine moleći ih, da ovo naše razmatranje 02: biljno prosude. Kritika je dobra. i potrebna; no kriti- ka, koja ragja ravnodušnost, antipatiju i ogorčenje na narodne institucije, nije dobra. Na koncu molimo sve prijatelje prosvjete širom domovine, osobito svoje povjerenike, da držeći sve ovo na umu uznastoje, da se ljetošnje ,Matičine“ knjige što prije posve raspačaju, jer je to i za moralni i za naše ,Matice“ upravo nuždno; sa- ININE stvari. Što smo predvigjali, to se je i dogodilo. U biskupečkom kotaru biran je zastupnikom župnik Tomac sa 8 glasa većine proti kandidatu hr- vatske stranke prava D.ru Magdiću. Frankova stranka opet slavi slavlje a pobijedila je i u trećem izborništvu grada Varaždina. Zlatar i Biškupec, kaže ,N. L.“, dva su kotara, u kojima je lanjski narodni pokret bio tako jak, da je otpuhao magjaronske zastupnike. U oba ova kotara je bilo dakle pitanje časti magjaronstva, da u borbu stupi. Ali kada to nije učinila, ona je volila dati, da se pokolje opozicija i da prodru frankovci. 1 tako oni (čisti), koji su sve radili proti pokretu, oni će da uberu plodove njegove! Izborna akcija u biskupečkom kotaru samo je aovi dokaz, veli ,Pokret“, da je hrvatska stranka prava mrtvo tijelo, da ne živi. Što ta stranka radi? Gdje je? Gdje se osjeća njezina moć i utjecaj? Gdje je njezino vodstvo? Gdje je njezin klub? Što je s organizacijom ? — Od svega toga nema ništa; pak se pri svrsi pita: što je moral biskupečkog kotira? Da se dosadašnjim načinom, dosadašnjom ,organizacijom“ i ,radom“ dalje ne da. Mjesto bezbojnosti, idejnog meteža i konfuzije, treba reći jasno, što se hoće, za čim se ide i kako. Interesantno je otvoreno pismo g. Vinka Peschke upravljeno na novo izabranog zastupnika župnika Tomca, u kojem ga poziva, da se odreče stečenog mandata, jer je bio poštenu riječ dao, da će to učiniti, ako za nj činovnici glasovati budu. Pošto se je pako to dogo- dilo, poštena ga riječ drži, da obećanje izvrši. — U hrvatskom saboru ništa novo, poslovi i rasprave teku po — dnevnom redu. — Sabor je proglasio ništetnim izbor zastupnika žup- nika Šašela u Ivancu. Piše nam prijatelj iz Pule. da se tamo mobilizo- valo nekoliko brodova, i da je nenadno došla zapovjed. da se otputuje. Ovu vijest potvrgjuje i ,Reichswer“, koji doznaje, da će ovih dana brodovlje sastavljeno od ,Habsburg“, ,Babemberg“, krstaša , Aspern“, ,Szigt- var“, ,Zenta“, ,Satellit“ i 9 torpeda krenuti u turske vode, a ova priprema da stoji u savezu ,s neriješenim“ macdonskim pitanjem. »Novi List“. U Požegi s prosinca ove godine po- čeo je izlaziti jedan hrv. sedmični list ,Narod“, koje će se najviše baviti narodno gospodarskim i društvenim pitanjima. ,Ne radimo previše teoretski, kaže se u pro- gramnom članku, radimo praktički, da društvo stupi već jednom u aktivan život, pripravimo terrain za or- ganizovanje gospodarskih narodnih sila. Ta radi se o tome, da se radne sile hrvatskog naroda u jednu falan- gu slože, te da se narod odgoji za dostojno i značajno respektiranje samoga sebe“. Ove riječi preporučuju ovaj list, kojemu želimo s naše strane potpuni uspjeh. Matica Hrvatska“. Donašamo u današnjem pod- lisku zamoljeni u obranu uprave ,Matice Hrvatske“ proti prigovorima iznesenim od književnika, koji su se od nje udaljili. S naše strane opažamo, da bi uprava ,M. H.“ bila odmah iz početka bolje učinila, da se je stavila na oporlunističko stanovište, da ona nije druš- tvo nikakve književne struje, već da u interesu svom treba da odbije svaku skrajnost, koja bi mogla pobu- diti nezadovoljstvo kod predbrojnika. Mjesto toga pre- sjednik ,M. H,“ propovijedao je u svome govoru na- čela, koja dovode svojim posjedicama do apsurdum, & koja je trebalo da sam D.r Bosanac razjasni. Ne zna- mo, jeli baš istina, da je književnicima govor D.ra Ar- nolda bio samo izlika, ali kad bi to i bilo, ,Matica Hrvatska“ tu izliku nije smjela dati. Hrvatsko društvo Hrvatska“ Miinchenu. Izabralo je u svojoj glavnoj skupštini od 9. 0. mj. slijedeći od- bor: Presjednik g. prof. Antun Ažbe, vitez reda Franje Josipa I., posjednik reda sv. Save i acad. slikar. Pre- sjednik g. Rudolf Krček, stud. iur. Tajnik g. Slavko Benedik arhitekt. Tajnik g. Matej Sternen, acad. slikar. Blagajnik g. Milan Plečko, trgovac. Blagajnik g. Srećko Florschiitz, stud. arhitekt. Revizori: g. Rudolf Krusnjak, stud. academ. g. Ante pl. Vukelić, nadporučnik i. 8. slikar i g. Aleksa Zelenka, tvorničar. Time se daje p. n. općinstvu na znanje, da su gostovi hrvati i sloveni do- bro došli, te da će im društvo u svakom pogledu biti na ruku. Društveni lokal nalazi se u ,Caff& Restaurant“ Richard Wagner, ,Ecke Gabelsherger“ i Richard Wa- gner Strasse, gdje se nalaze hrvatske i slovenske novine. Iz Općine Kunovske: (Vijećnici i njihovi prestav- nici u općini Kunovskoj.) Tko iole pojmi i prati svaki korak, unutrašnje vladavine naše općine, taj bi za stal- no' rekao da to nijesu ljudi postavljeni za dobrobit na- roda, već da su to upravo prazni ,hitci“. Umjesto da se ide k boljem napretku sveopćoj koristi ovamošnjeg pučanstva! A ista što čini? — Od sedam prvašnjih ča uša; stopiv sve u jednoga — te isti nemože da u redu obavlja svoje poslove, jer prije sedam a sad jedan! Mjesto da osnuje (općinski) ,Matičnjak“ amerikanskom lozom, što bi težacima išlo bolje na ruku — jer bi do- bivao svježe i zdrave loze. — Ali oni..... spavaju ! A zašto spavaju ? To se neda odgonetati. Vrijeme leti, leti vihorastom hitrinom. Zloglasna nam je žiloždera na vratima, ali od istih neće niko nili da se brine. Pute- vi su nam izrovani, da Bog mili sačuva, potoci (bujice) prepuni materijala, te voda se prelijeva preko korita i čini ogromnih šteta u vinogradima. Nu, tu bi se lasno dalo doskočiti, uzduž potoka uzgrnuti sjedne i s druge strane visoki branik; te bi voda išla sredinom potoka. Bilo kako mu drago, gospoda nijosu pameću, da urade korisne i potrebite stvari. Da, to su gospoda koja kra- du Bogu dane, ali doći će vrijeme kad će se uvjeriti da su mogli a da nijesu htjeli, — O pćinar. spo školske knjige u Austriji! Već je više pu- ta bilo govora o knjigama, koje se u našim školama upotrebljuju. Dapače su i zastupnici iz istih u Saboru čitali, ali sve zaludu, ostalo je vazda na istome. Mnogo toga bi se moglo iz ovih knjiga navesti, pak kad čitaš valjalo bi da ti se kapa na glavi nao pako okrene. ; Za danas ut samo ovo: Nekakovi Dr. Georg Ulirich, W Ernst i Franc Bransky sastavili su u osam dijela Čitanku za opće a- ustrijske pučke škole. Narav no ove su čitonke (nje maćke) npotrebljavaju u svim školama u Austriji, gdje- je njemački jezik nastavni a i u onim gdje se taj jesik uči, dakle i u nas po preparandijama. Kad bi čovjek imo sreću (ili nesreću!) da svih ovih osam dijela pregleda ko zna na što bi sve naba- gao, što je njemačka velika znanost tu uvalila, osobito o Slavenima. Nama je slučajno došao do ruka samo peti dio te čitanke. Ostasmo začugjeni koliko pozna povjest neki D. Griin, koji je štivo 108. na str. 123. ove čitanke napiso, i koliko je poznaju pomenuti sastavljači ave knjige, koji su ga u nju unijeli. Štivu je naslov ,Spa- lato“. Počinje sd opisom i položajem Spljeta i njego- vim postankom, pak se nastavlja doslovce: ,Als namlich im siebenten Jahrhunderte Salona und. andcre in der Nithe gelegene Stidte von der Serben und Kroaten zerstort wurden . . . .< (U prevodu: Jer kad su u sed- mom stoljeću Solin i drugi u blizini nalazeći se gra- dovi od Srba i Hrvata razoreni bili . . . .). Gdje je, pitali bi, taj gospar Griin (ala ga je baš žabnjak!) našo da su Srbi i Hrvati razorili Solin ? Ko- ji su to drugi gradovi, koje su Srbi i Hrvati razorilit? I ovo se uči u školskim tekstima, ovo su štiva kojim se djecu hoće da uči povjest! Svaka bi iole prosvjetna država odbacila ovakove protivpovjestničke knjige, a Austrija ih još izdaje u e. k. nakladi školskih knjiga. Razumijemo . . . . radi se o povjesti Srba i Hrvata!! Mi ne možemo ino, nego ogorčeni nad ovakovim da se djeca iz ovakovih i sličnih kojiga uče. SVILA ZA PLESOVE ' od 60 novč. naprijed po metru, zadnje novosti. Šalje se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati u- zornik odmah. Tvornica svile Henneberg, ZORICE. (22) U dječjim bolestima na koje se često zahtijevaju sredstva za uništenje lju- ćevine 8 liječničke strane propisuje se najragje kao o- gsobito prikladan radi svoga blagog djelovanja U |ESSNUBLER alkalična kislina * d ljućevice, skrofola, rakitike oteklina, žlijezda itd. isto tako kod katara dušnika, i kučjeg kašlja (Mono- grafia dvorskog savjetnika gl. Loschner-a o Giesshii- bler-ovoj kiselici.) Dooar kućni lijek. Izmegju kućnih lijekova koje se o. bičava upotrebljavati kao mazala koja ublažoju i dižu bol pre- blade i t d, sauzimlje orvo mjesto Liniment, Capsici comp sa ,tidrom“ koji se spravlja u radivnici Richterove ljekarne u Pragu. Cijena je niska : 80 para, K 1:40 i 2. — boca; sva- ku je boca u elegantnoj kutiji i razpoznanje se po poznatom sidru. Gradska kronika. Pir. . Danas se vjenčava g. Rajmund De Gialli s drnžesnom gospogjicom Elkom Matijević. Mladom paru naša čestitanja ! Lično vijesti. Prošlih dana boravio je u Dubrov- niku bivši ministar poljodjelstva barun Giovanelli. — Glasa se, da će početkom veljače stići u Dubrov- nik na svojem yachtu njemački car Vilim te da je za to već obaviještena uprava Hotela Imperijala, da za to vrijeme dade na raspoloženje visokoga gosta cio pr- vi pod istog Hotela. Proslava podesotgodišnjice proglašenja Neockvr, Začeća B. D. M. slavila se ovih dana i u Dubrovniku. Duhovne vježbe kao pripravne za tu svečanost držao je u crkvi 00. Dominikanaca presvj. biskup, a na blag- dan začeća mnogobrojan je svijet hrlio u crkvu 00 Franjevaca, da prisustvuje molitvama i svečanom ophodu. Crkva je toga dana bila električno razsvijetljena troš- kom privatnih darovalaca. Dne 13. o. m. bit će u samostanu OO. Franjevaca svečana prigodna akademija. 1 čas. sestrice na Pilawa proslavile su ovu sve- čanost. Pozivi su naturalo samo talijanski, + Antnn Dražić. Prošle subote preminuo je u 75. godini života Antun Dražić, ostavivši ucvijeljene za 80- bom suprugu i vrijedne sinove, kojim na ovom teškom gubitku izrazujemo naše saučešće. $ Miho Knogo. U Srijedu u jutro stigli su iz Beča mrtvi ostanci Miha Knega i preneseni k vječnom prebivalištu u općinsko groblje. Bila mu laka zemlja! Onofrijeva česma. Radnja za osamljenje ove česme svršena je, te se sada vidi, kako je to bila sretna na- misao. Nešto ipak smeta oku. Prvo svega trebalo bi, da nestane onih zidina, koje je vojnička oblast htjela podignuti da zapriječi znalič nu oku pogled u neke nuz- gredne lokale. Obavile se te zidine bršljanom ili bile puste, svegi će ostat ono, što su — prava nakaza. Po našim informacijama općinsko će vijeće imati priliku, da se bavi opet ovim predmetom. Pokazalo se naime potreba nekih naknadnih radnja. da se sve skupa dovede u sklad, te ostrani što je ljudska ruka tečajem vremena iskvarila. To su oni stupovi, koji su pokup- ljeni tamo i amo, da se zamijene originalni stupovi, koje je vrijeme bilo izdrobilo. Neskladnost tih popravaka iz- vedenih na brzu ruku, kad je kralj posjetio Dubrovnik, osječa se osobito sada, kad je s druge strane česma uregjena, kako je iz početka bila. Primamo nešto o Sokolu : Premda je sokolska ideja u Dubrovniku bila sačeta u doba najveće epetije, ipak palo nakon mnogog ali teškog truda zahvati korijen. ljuba eto osvane zora i Dabrovačkom Sokola“, I dok je u broju ,Crv. Hrv.“ brat L. vvučević govorio općenito o koristi sokolstva, držim da neće bit s goroga ako i ja kao oduševljeni sokolaš podlim izvrtanjem povjesti, protestujemo protiv toga,