U DUBROVNIKU, RVENA HRVATSKA 17. Dećembra 1904. Godina XIV. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ugarsku, Bosnu i : pa godinu 10 kruni, na po godine 5 kruna. Za inosemstvo : štarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto Hercegovinu s polugodište. DUBROVNIK, 16. Dećembra 1904. Srpska uarodna stranka na Primorju ima svoju organizaciju i ta rekbi funkcijonira dobro — su- deći barem po zadnjem priopćenju iznesenu u zad- njem ,Dubrovniku“. Tu se govori o ustrojenju novog lista u Dubrovniku, koji će biti organ stranke i zamijeniti ,Dubrovnik“ i ,Srpski Glas“. To je unutarnja stvar srpske stranke, nas Hrvate više zanima drugi zaključak, da se stupi u pregovćre sa hrvatskom narodnom strankom i hrvatskom strankom prava za nastajne općinske izbore, T';e- balo je baš da hrvatske stranke prve pozovu srpsku stranku na te dogovore, ali u nas, čini nam se, još nijesu materijali spravni, premda se u 3 mjeseca, što su prošli od zadnjeg saborovanja, po našemu mišljenju, taj materijal mogao već davno skupiti. No u nas ide sve polako, pa svrši, da smo u svemu za jedan decenij nase. Govorimo radije o zaključku srpske narodne stranke! Cijenimo, da je taj zaključak u toliko srežan, što u pitanju izmirenja Srba i Hrvata po- činje odonle, otkle je najpriličnije početi. Muogi će kazati: ,kako može doći do sporazuma u zastup- stvima općinskim, kad nije uglavljeno ništa o općim narodnim pitanjima? Mi ne znamo, da li su Srbi pristali potpomagati Hrvate u pitanju aneksije a to je glavna tačka u hrvatskom političkom pro- gramu; što ćemo dakle puštati Srbe na općine? To bi zuačilo samo kapitulirati pred njima, prije nego što se je išta konkretna utanačilo“. Ovaj bi prigovor vrijedio možda samo onda, kad bi se u ovim dogovorima radilo o kakvoj po- jedinoj općini, gdje su Hrvati stalni pobjede. Ali to nije. Ne radi se ni 0 Dubrovačkoj općini ni o Kotorskoj napose, već o svim dalmatinskim opći- nama u opće, u kojim živu skupa Srbi i Hrvati. Ne će dakle samo Hrvati ustupati, popuštati će od svoga stanovišta i Srbi, osiguravajući jedni dru- gijem zastupstvo u općini, koje će odgovarati fak- tičnom stanju. Ovakav sporazum bit će koristan sa dva sta- novišta, Prvo svega u općine će ući ljudi, koji imadu sposobnosti, a koje je do sad isključivao stranački ekskluzivizam. U radu će se maći skupa ljudi, koji su do sad zazirali jedan od drugoga, a to poznanstvo djelovat će blagotvorno i nu naše političke prilike dajući pripadnicima jedne i druge stranke prigode, da izmijene svoje mišljenje. » Dubrovnik“ u jednom od zadnjih brojeva pod uredništvom pok. Fabrisa označio je današnji po PODBLISŠTAK. SUSJEDE. Komedija u tri čina. LICA: Ivo Babinić, amerikan, Jele, njegova žena, Luce, njihova kći, Miho, amerikan, Mare, njegova žena, Bare, njihova kći, Stane, udovica, Frano, ribar, Vice, njegova žena, Kate, žena iz sela, Zongo, posjednik, saručnik Lucin. Nekoliko ljudi Čin se zbiva u selu Volovniku okoli- ce dubrovačke u naše doba. Seoska ulica u dubrovačkoj okolici Sprijeda se vidi more a preko mora vidik zatvorile gore. — 8 lijeve strane pozornice kuća Jele Ivove & do nje kuća Stane Lukove. S desne strane oveća kuća Mare Mihove, pred kojom je kameni sto i nekoliko gvozdenih sjediljaka. Do nje je potleušica Vice Franove sa »pi- žulima“ oko vrata. Posred pozornice puč. Uz obalu morsku ste- ralo za mreže 1. čin I prizor. Mare dolaviw ,robom od kupanja“, Stane trese pkanavac“ pred vratima, Kasnije Bare. Stane: Uf!... Ala ga peče! (vidi Maru) Raahla- , dila se, &? Mare: Pusti me, jadna Stane! More vruće. Bolje da ti nijesam ni otišla (doluzi pred kuću, &ijeda i zove), Bare, evo ti ovo robe! Prosteri! (Bare izlazi, uzimlje i pro- stire, Mare Stani.) Dokle dogješ, oznojiš se, kako toka i valja, Rekla sam sto puta, da se ne ću ni maknut iz kuće. (Bari). Je li otac doma? Bare: Jes. Reko je, da mu učinim malo kafe, Mare: A ti učim! (Stani), A što ti činiš? \Bare ulazi u kaća). 10 kruna i po- ložaj riječima, da se sada radi o tomu, da budu »Srbi i Hrvati“ a da će tada samo po sebi doći do ,Hrvata ili Srba“. Tako je! A da se dogje do toga treba pomnjivo uklanjati svaki kamičak, koji bi našli na putu, što tamo vodi. Jedan je od ta- kovih kamičaka i pitanje naših općina. Tu najprvo treba doći do sporazuma, jer bi se lako mogo dogo liti, da naši zastupnici ugiave sporazuman politički rad u zemaljskom zastupstvu i carevin- skom vijeću, a da se sve to razbije o kakve male nesuglasice u lokalnim pitanjima. "'Takovih ima dosta, ali se dadu riješiti bez velikih poteškoća, kad si uvjeren, da nitko za sebe ne popušta, nego da i ovdje vrijedi ona: do ut des. g - DOOR Sedmični pregled. Austro-Ugarska. Zadnjih dana mnogo se toga či- talo iz Beča o nekakvom porazu Kerbera. Taj poraz da je toliki, da je za Kerbera sve više svršilo — ili za Kerbera ili za sadašnji parlamenat. 1 bio je zaista odlučan poraz, ali nije ni Kerber, pao ni parlamenat raspušten. Uzrok je tume velika Kerberova opreznost. On nije hotio raspuštit parlamenat — a sve opet u interesu Nijemaca. Osim toga Kerber je čovjek, kojemu se ne mile radikalne mjere, pa se je odlučio za ,ni tamo ni amo“ po svom starom običaju: on je odgodio zasijedanje. Sad će on ovo vrijeme, dok je parlamenat odgogjen, upotrebit da ukroti otpor u strankama. Kroz pet godina što je on tu, dosta mu je puta to uspjelo, pa zišto nebi i sad? Nu izgleda da će to trudno ovaj put uspjet, jer su ga već sve stranke site, pak bi se moglo lako dati, da se ovaj put ne bi dale ni na što sklonuti. Tada bi po svoj prilici parlamenat bio raspu- šten, jer je vjerojatnije da će prije zatvoriti Kerber parlamenat, nego sebe poniziti, A kad bi pako i sa novim parlamentom doživio poraz, tad mu ne bi kori stilo ni sve ono, što je izvan parlamenta. — Članovi proračunskog odbora razno tumače zad- nju izjavu Kerberovu. Već se govori o ostavci kabineta i o raspustu zastupničke kuće, Prva drži se da nije osnovana, jer je vas značaj kabineta činovnički. Desnica misli, da Kerber, koga su i sve njemačke stranke osta- vile, nema više nikoga nza se, nego jedine Poljake i veleposjednike vijerne ustavu, te da mu ne ostaje drugo, nego da otstupi. Lijevica pako misli da bi mogao opet zavladati poznati $. 14 i da bi mogla zastupnička kuća opet biti sazvana u siječnju, ali da je jako lasno, da zastupnička kuća bude raspuštena. Grof je Tisa otputovao sa četrdeset zastupnika liberalne stranke i ministrom domobranstva Niri u Maros-Vasarheli, da tamo radi za vladu. Iz Erdelja do- lazi mnogo deputacija u taj grad, nu do nemira nije došlo, pošto je opozicija zaključila, da neće nikakvih demonstracija trpiti. Istodobno uputio se je ministar Stane: Eto vidiš , , . Sutra je negjelja (uzim- lje iz kuće metlu pa mete prekuće). Mare: U mene se Bare digla izvan zora. Jadna mi mala čini konpasijun. Pomogla bi jom, ma mi se učini u glavi neka konfuzijon, da ne vidim, što činim. Stane: Lako tebi, kad imaš Baru, a ja jadna sve sama. Mare: Ma za to nemaš nikoga, da ti gnusi, a u mene za Mihom valja hodit i raspremat. Što mu je, kad se svuče, stavit crevje pod postelju, objesit gaće ... Ma neće pa neće. Koliko sam mu govorila! Sve zaludu ! Sad sam pustila, neka čini što hoće. Stane: Čovjek ih ima i tako dosta priko glave, altroke iskat materi muža. Pa opet ti govorim, imaš Baru, neka ti fatiga ona. Tebi je brijeme, da malo počineš Mare: Malo ti iu ima počivanja, moja Stane! Imaš je, mučiš se, dokle je naučiš, a kad si je naučila, tad ti je ugrabe. Stane: A da ti ostane doma! Nije, moja draga, više, kako je prije bilo! Budi sretna, da ti je ugrabe. Da sam ja s tobom, ja bi prvomu, koji bi došo, rekla* »Evo ti je, sinko“, Balje nego da ti ostari sama. Mare: Za to me ne boli glava. Vjerila se Luce Jelina .... Stane: (stavlja metlu na stranu pa se približi), Da- klen je istina ? Mare: Para da je! Nijesam ti ćela vjerovat, ma su mi imali oči iskopat, da jes, U. pri zor. U toliko Vice iznijela u košičiću malo zelja, te prebire. Vice: Jesi li čula, muke ti božje? A nema ni križa u kući! Ma reci mi, Mare, je li to prilika. On — gospar od onoga palacuua posred pjace. Mare: Stari vlastelin. Vice: A gje su mu kmeti, moja Mare? A vla- stito? U ime oca i sina i duha svetoga! Kakvijeh se danas čuje! da se nogom prikrstiš. Mare: Reko mi je zapostat, da su mu kašuni još od prikolani puni žita. Izlazi svake subote. | frankirana pisma ne primaju se. nastave Bercevici u Iglavu. — Zast. Brgiaj još je prek- jučer brzojavno obavijestio presjedništvo liberalne stran- ke, da ju ostavlja. Misli se, da je on samo preteča mnogih drugih članova nekadanje narodne stranke, koji takogjer kane istupiti, pošto Aponijevci pod svu silu i uporabom svih mogućih srestava te pozivom na neka- danje povjerenje prema vogji, nastoje upriličiti veliku secesiju. "Ylada bi imala prema tomu većinu od 30 glasova, & & Hrvatima 70, i to u najgorem slučaju, ako svi secesioniste u svim pitanjima glasuju sa opozicijom, što još 7; šialno. Neki misle, da će se za Bogiaj-.em povesti njegov intimus Sentivani. Ovaj poslijednji za- govarao je kompromis megju vladom i opozicijom, nu ministar Tisa ne htjede, a na to da je Sentivani odgo- vorio, da će svojim biračima javiti, da istupa iz vla- dine stranke, te tim njihovo mnijenje izazvati. Buduć da Sentivani ko nekadanji pedpresjednik liberalne stran- ke mnogo upliva ima, misli se, da će još kojih desetak liberalaca istupiti. Bečki ,Zeit“ misli, da bi vlada i gubitak od deset glasova mogla pregorjeti, nu dvade- setak ili više nebi, te da bi toli brojna secesija mogla cijelu liberalnu stranku razoriti, a ministarstvo srušiti. Opozicija, koja se boji, da će se sjednica već danas, mjesto sutra sastati, upozorila je svoje zastupnike. Cijelo držanje Tisino nagoviješta, da se on ničeg ne boji, te da posve stalno računa na pobjedu. — Aristo- krati sastali su se u stanu grofa Ivana Hadika; nade opozicije glede te grupe nijesu se ispunile, pošto je u konferenciji zaključeno, da se aristokrati potpuno slažu sa ciljevima i nakanama ministra-presjednika, te da samo ne odobravaju njegove metode. S toga da nema dovoljno uzroka ustrojiti posebnu stranku a po gotovo ne stranku opozicijonalnu. U Ugarskoj sad razmjerno vlada mir, nu to je mir prije teške oluje. — Ugarski je sabor otvoren. Takove buke u dvorani saborovanja ne pamti ugarski parlamenat. Klupe povaljene, sve poru- šeno. a parlamentarna straža istjerana. Tisa nije mogao u dvoranu, a kad je to pokušao morao je pobjeći. Situacija je nepromijenjena. Wjemačka. U jednoj od zadnjih sjednica u reich- stag-u držao je zastupnik Blumental govor, te je po govoru socijaliste Jaures-a u franceskoj komori hotio dokazati, da se ideja narodnog revanža u Francuskoj gubi. Dakle da bi trebalo dopustiti da Alsacije i Lota- cingija budu u bundesratu zastupane. Zastupnik Heim ište progresivnu dohodarinu, oporezovanje društava, prometni porez za velike pothvate, pak pita gije su ostale zakonske mjere proti sindikatima i kartelima. Napokon konstatuje, da je za mornaricu od god. 1871. potrošeno jedan milijard i po, a južna Njemačka od svega toga novca nema ni zere koristi. Zastupnik Paa- sche se tuži, da vlada udovoljava i odgovara samo so- cijalističkim govorima. Što se odnosi na trgovačke ugo- vore, veli, da njegova strauka ište zaštitu stočara. Za- stupnik Bebel govori da vlada podupire radikalne ele- mente te tako da vrijegja revisijoniste. On ne želi rata s Rusijom, jer kad bi ova pobijedila, socijaliste bi naj- više izgubili. On je proti povećanju vojske. Stane: Pa da je lijepa? Vice: Ono nosa od papagala. Mare: A jesi li vigjela, kako marča. Para li ti čapja? Hahaha! Čuda božjega ! Vice: A ne govoriš ništa od njega. Onaka arbu- rata! Hahaha! Stane: Ruke kako penuni Mare: Valja će mi sutra otit na misu, za vi- gjet to čudo. II. prizor. Miho izlazi na vrata i rasteže se, Miho: Jesi li, Mare, učinila više to kafe? Vice: Dobro jutro Miho! Jesi li čuo novitat? Luce se vjerila. — , Miho: Pa što je? Vjerile ste se i vi, Mare: Samo da nešto ludo reče. Mi nijesmo do- šle gole u kuću. Miho: Što siti, Vice, donijela Franu? Koliko ti- suća, A? Vice: Ako mu nijesam donijela ništa, ma zato me nije uzo s puta, kako...... ne poteži me za jezik. Miho: A ti Stane? . Stane: To su moji posli, Miho: A što se ti prtiš u Lucine? Vjerila se, da, vjerila, Oli vam je amaro ? Stane; Meni?! Da ne bude komu drugomu ! (uzimlje metlu i srdito mete). Vice: Što govori Bare? Mare: Što ga ona ulazi? Stane: Sjećaš li se, Vice, kad se Longo ovuda prošetivo. Sad razumijem. Mare: Pa što? Šeto se on, kako se šeta i drugi. Vice: Što je onda Bare bila valjana! Vazdan je strla robu. Stane: Miho je bio udio u čistoću. Svaki je dan promjenivo košulju. Vice: I gačice. Miho: Jezičine! (Stani) Znam ja, zašto ti vrkaš na Baru, Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene lirvatske“ u Dubrovniku gdje su utužljivi, Za izja- || ve, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta ti- a || skaju po pogodbi i uz razmjerau popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, a ne- Pojedini broj 20 para. | Glede Kenigsberškog procesa priznaje ministar pravosugja barun Šenšted, da bi bilo bolje, kad bi se u parnici bili poslužili drugim podvizima, a ne samo onim ruskog generalnog konsula. U ministarstvu da se to nije znalo. Priznaje se krivim, što nije razlikovao pojedioe vrsti uvrijede veličanstva, kako to se nalazi u ruskom pravu. Da se je i on sam miješao u parnicu, to nije istina. Ministar Hamerstein odgovara na inter- pelaciju, koja zahtijeva promjenu ruske nagodbe od g. 1885. tako, da bi se imali: predati krizi samo u shu- čaju umorstva, veleizdaje i atentata s dinamitom, te veli, da nema uzroka mijenjati nagodbu. Rusiji nitko ne laska, već se čuvaju samo vlastiti interesi. Iza toga je nastala debata, u kojoj su govorili zastupnici svih skoro stranaka. Mal ne svi su bili za reviziju nagodbe. Francuska. U jednoj od zadnjih sjednica komore spočitnuo je zastupnik Milerand ministru-predsjedniku, da on sramoti repupliku. Ako njegov sistem pobijedi učinit će republiku da bude omražena. Na to ministar predsjednik Combes uzimlje riječ te se tuži, zašto se na kabinet tako jako napada. Ako je kabinet izdao tu okružnicu, vlada je samo svoje pravo vršila, da se o- bavijesti po privatnim o političkom mišljenju svih gra- gjanskih i vojenih funkcijonera. Interpelanti bi željeli i srušiti ministra-predsjednika i da učine kraj njego- voj republikanskoj politici. Iza kako je govornik ape- lovao na republikance, da stanu na put ovoj manovri, koja za dugo vremena onemogućuje svaku ozbiljnu re- formu, završio je ovako: ,Ja se uzdam u pravednost komore. Ali ako me ona ostavi na cjedilu tad apelujem na pravednost zemlje“. (Na desnici dugo plješću i o- dobravaju). Iza toga je prihvaćen dnevni red zastupni- ka Martina, kojom se odobravaju izjave vladine sa 295 proti 265 glasova. Srbija. Pregovori izmegju obadva krila radikalne stranke stranke još nijesu svršili. Ako se postigne spo- razumak, sastavit će se kabinet Pašićev, a ako ne, tad ministarstvo sastavljeno od svijeh stranaka, koje će pro- vesti nove izbore. * x» x Rusko - rat Po vijestima ruskih listova riješila se je napo- kon ruska vlada nakon dugog otezanja, da pošalje tre- će ratno brodovlje u istočnu Aziju. Ruski pomorski ka- petani Klado i de Lovron, bivši pobočnik namjestnika Aleksejeva li sadašni zapovjednik krstarice ,Admiral Kernilov“, napisali su u listu ,Novoje Vremja“ više članaka, u kojima su toplo preporučali, da se to treće brodovlje odašalje. Po podatcima de Livrona ima sada Rusija u Bal- tičkom moru 8 oklopnjača, 4 krstarice prvog i 4 dru- gog razreda, 14 minonosaca i 2 broda-brinice, te pre- ko 80 torpiljača. To je brodovlje samo po sebi vrlo ja- ko, a u savezu s nekim brodovima crnomorske eskadre bilo bi daleko jače od cjelokupnog brodovlja admirala Roženstvenskog, Osim toga ovih će dana biti sasvim gotova nova oklopnjača ,Slavu“, a za 2 ili 3 tjedna do- gotovit će se još 3 nove Joklopnjače. U Rusiji imade Stane: Gjusto | Kako da u selu nema za Stije- pa djevojčica! Samo neka se vrati, pa ćeš vigjet! Miho: Ima i mladića. : Mare: Samo kad je tobolac pun. Gladničine! (ulazi u kuću). Stane: Mi nijesmo prismagle. Gledaj se ti za Baru. Vice: Mare, kupi jom muža! (aa njom) Miho: Hoćete li više svršit? Stane: Svršila Bare zavjet. Miho: (za sebe) Odik se valja navestit. Ja jednu a one deset (na glas) Idem ja doma (ulazi u kuću) Da sam vam priporučen. IV. prizor. Vice: I bolja ti je! (Stani) Jesi li ga bobati vi. gjela? Što ti se para ? Više se ne može # njime ni govorit. Ima dva solda, pa misli da valja da mu se svak klanja. Baš je našo crkvu, gje se Boga moli. Stane: Ne govori mi ništa. Više su mi dodijali & njihovim dinarima . , . . Zaadu se i njegove, Kratka stanka, preko koje Stane srdito mete, a Vice se bavi svo- jim poslom. Vice: A kad će se vjenčat? Stane: Što ja znam! Vice: Imalo bi bit dobrzo, Vigjela sam jučer, kako je Longo ušo u kuću. ' Stane: To ti Bog i do!_Hodio je i u Miha. Opet kratka stanka. Vice; Sastajali su se on i Bare ispod sv. Nikole. Stane: Kako, kako ? (baca metlu i priblišava se Vici), Vice: Imo mi je obraz pastit na tle. Znaš ono ovu zimu, kad je bio zadimio šilok. Frano mi s