3 -_ aaa + : rodnostima. Ovakova bi promjeoa poslovnika omogući - la većinom slomiti narodne manjine, pa zato ove ui ne smiju a nadamo se, da i ne će dozvoliti promjenu po: Ugarski brzojavni biro ovlašten je da 'izda slije- : Ministru predsjedniku grofu Tiszi nije bi- lo moguće, da primi ponude opozicije za tri razloga, & , te s toga ne mo- že da se kocka za svoju glavu i većine. Tu je trgovi- nu držao grof Tisza moralno nemogućnom, jer po nje- govom uvjerenju ne može tako niko postupati, koji ci- jeni i pozna prave potrebe parla mentarizma. On može to tim manje učiniti upravo sada, gdje bi tim poslije trogodišnje borbe samo opstrukciji prepustio pobjedu. Italija. Kod onamošnjih izbora veliki vicemeštar talijanske lože Engel pao je u borbi s kandidatom kle- rikalne stranke Cameroni-em. Nu njegov izbor bje na- kon revizije proglašen prijepornim. Kod užeg izbora o- pet je pobijedio Cameroni, ali radi nekih nepravilnosti bude izbor nevaljanim i radi toga do trećeg izbora, u kojem je pobijedio Engel. Ipak je parlamen- tarna komisija ukinula njegov izbor i proglasila izbor Cameroni-a za valjan već prvi put. Francuska je komora prihvatila zakon, kojim se drugi dan Božića i ponedjeljak iza nove godine pro- glasuju blagdanima. Rusija. Sveučilišni su djaci u Moskvi zaključili, da ne će polazit predavanja do poslije božičnih (po sta- rom kalendaru) blagdana i da se rektoru izrazi njihov prezir radi toga, što im je zabranio držati skupštine: vo je u Moskvi prihvatilo adresu, u ko- joj se izjavljuje sporazumnim sa zaključcima dume, te ovu uvjerava o svojoj moralnoj potpori: ; * * Rusko Japanski rat. Port-Arthur, Zadnje brzojavne vijesti iz Tokija javljaju o položaju u Por Arthuru, da su sada manevri generala Nogi, najviše na to napereni, da predbrgje Liaotišana isoluje, jer bi tako bila isključena moguč- nost, da se Rusi opru na najskrajnjem južnom dijelu poluotoka. Isti brzojavi potvrgjuja, da je pri operacija- ma, koje su se poduzele za osvojenje ,203 metara bre- žuljka“ goneral Nogi zrnima iz pušaka teško ranjen u rame i u obje noge, te da sada leži bolestan od tih rana u bolnici u Daljnemu. U Mandžuriji. Ovako Kuropatkin javlja žicom : Zadnjih dana nijesam primio nikakvu vijest 0 sukobu vojski. Na 23 tek. mj. poduzeo je jedan odio lovaca zapovijedi kapetana Berciotti rekognosciranje u se- lu Lincipu. Usprk svim poduzetim oprezno- sti, bjehu naši lovci, kad su se približili na jedno dva- deset koraka seoskim kolibama, od neprijatelja opaže- ni koji je proti njima otvorio žestoku vatru iz pušaka. Naši su lovci na to nastojali da se sakriju iza jedno- ga mira koji opašava kolibe i ovdi? su čekali da ne- prijatelj obustavi vatru; -šii u to su se dovukli do ko- liba te su u iste postavili ručne granate napunjene pi- roksilinom, u kojima je bila mića. Skoro u isti čas tri od njih eksplodirale su, te su kolibe razorili, u kojima se nalazila jaka japanska predstraža. Mi nijesmo imali nikakovih gubitaka. O municiji javlja se Rajteru preko Pekinga : Rus- ko je poslanstvo tražilo jod Vaivupu, da mu se vrati municija zaplijenjena od kineskih vlasti u Fengtaju. Poslanstvo tvrdi, da je municija bila odregjena za stra- žu istog poslanstva. Misli se, da će Kinezi, obzirom na česte pokušaje da municiju prokriomčare, tvrdokorno postupati. Vilna. Mobilizacija se u Vilni izvršila u _ cijeloj guberniji u potpunom redu. Samo u Lidi bilo je ne- mira male važnosti. Lodz. Ruska brzojavna agencija javlja: Jedno 40-50 osoba prošli su jednom od glavnih ulica sa cr- venom zastavom i uz hura-poklike, te su neke prokla- macije razasipali. Kad se je pojavila policija, neko. je iz svjetine pucao, te je jedna osoba bila ubijena, jedan kozak ranjen smrtno a jedan redar lahko. Četiri osobe bjehu povedene s onu stranu brave. Policiji je na to uspjelo u malo vremena svjetinu rastjerati. Nizozemska. Rajterov je ured 'ovlašten, da vijest prosutu od »Timesa“, da će vlada nizozemska laku Sa- bang na Sumatri staviti na raspoloženje ruske flote, izjavi u svakom obliku neosuovanu. Nizozemska čuva i u kolonijama najstrožu neutralitet, te neće niti Sa- bang niti ikoja druga tačka Indije ni direktno ni indi- rektno na raspoloženje ratujućih stranaka biti stavljeno. Pitanje morskih tjesnaca. Neosnovani su glasovi, da su poslanstva u Carigradu pripadajuća četirima ve- levlastima pozvali Portu, da se izjavi koje će stano- vište zauzeti, ako bi Rusija izvršila, financijalnu repre- siju odnosno vožnje kroz morski tjesnac crnomorske flote, i da je Porta na to odgovorila, da će ona znati čuvati članke ugovovi. Istina je samo to, da je Porta u zadnje vrijeme bila upitana od jednog poslanika, je li Rusija odnosno prolaza morskog tijesna ikakve korake poduzela, na što je bilo odgovoreno, da nije. TOKIO. Dne, 30. Dećembra u 4/10 po p. — Slu- žbeno se javlja iz opsadne armije Port Arthura\ da je bio bačen u zrak jučer prije podne prsobran tvrđe Erlugšana, za tim bi osvojeno na juriš | usprkos nepri- jateljskoj vatri, Bjehu podignuti obranbeni napisi, Po podne zaposjedosmo unutrašnji dio tvrdjave, odakle se je nakon neprijatelj poslije žestokog'otpora i povukao. Na 7 i po sati u većer bijaše/ cijela tvrgja Erlungšan u oašim rukama. ,Reuter“ cijeni gubitke Japanaca na 1000. Od Rusa bi zarobljenoj(50. Bi (zaplijenjeno 43 topa. > HRVATI | HRVATICE! = sjetite se u svakoj prig =====E=aEmn = = == družbe sv. Ćirila i Metoda! Hrvatska Pučka Štedionica registrovana zadruga sa ograničenim jamstvom u Dubrovniku otvara prema $. 5 svojih pravila upis u — II. KOLO —==—- poslovnih dijelova. X$je će započeti i, JANUARA 1905. Pri upisu plaća se | Kruna upisnine i.50 : para za člansku knjižicu. Poslovni se dijelovi uplaćuju kroz 4 godine u sedmičnim obrocima od 50 para. Član može uplatiti unaprijed i više obroka. Vanjski članovi mogu svoje uplate slati putem poštanske štedionice. Domaće vijesti. 4 Dr. Dinko Vitezić. Na Božić u jutro poslije kratke bolesti preminuo je u Krku u 88. god. života naš dični starina Dr. Vitezić. Rodio se je 1822. u Vrbniku na otoku Krku Nauk je učio u Beču i Padovi, * god. 1847. stupio je u službu kod financijalue prokurature u Zadru, te je god. 1882. pošao u mirovinu kao finance. nadsavjevnik. U Zadru se je još kao činovnik isticao sa Pavli- novićem i Klaićem u borbi za narodni preporod u Dal- maciji, ali je osobitu pomnju posvečivao svojoj rogjenoj Istri. ,Naša Sloga“, Bratovština hrvatskih ljudi u Istri“ i,,Družba Sv. Čirila' i Metoda“, sve,Su to usta- nove koje je on utemeljio i koje je kroz cijeli svo život materijalno i moralno pomagao. Bio je neko vri- jeme narodnim zastupnikom na zemaljskom saboru i na carevinskom vijeću, gdje je prvi progovorio hrvatskim jezikom. Skoro.cijeli svoj imetak razdijelio je raznim narodnim institucijama. U povjesti našeg narodnog pre- poroda ostati će zlatnim slovima zabilježeno ime Dera Dinka Vitezića. isnik , Narodno Obrane“ iz Dalmacije javlja: O glagoljici nam šalju radosnih vijesti. Brzo ćemo bit utješeni. Nije se zakopala i ako je jami zaboravi bila spravna. Crkva ovaj put nije propustila Auli, kada se radi o Hrvatima. Spravni su i glagoljaški misali. Nagagjanja 0 ika. ,Conservative Cor- respondenz“ javlja, da se u višoj birokraciji u Beču nagagja o promjenama kod raznih namjesništava. Han- del bi imao postati šef sekcije unutrnjeg ministarstva; Schwartzenau, guverner Tirola, došao bi za namjesnika u Trst; a knez Hohenlohe da je odregjen za nešto vi- šega, pošto ga drže čovjekom budućnosti. Jedni misle, da će on poći u Češku kao namjesnik, & drugi tvrde, da će čekati riješenje sudbine Koerbera, pa da bi mo- gao postati i ministrom-presjednikom:. ežimo što donusi Narodni List“ od prošle subote u svom božičnom članku ,Mir ljudima dobre volje“ a kaže o sporazumu kod nastajnih općin- skih izbora izmegju narodnjaka i pravaša te Srba. ,Mi moramo, veli, prestati gledati u njima samo pozicije u stranačke svrhe, jer time izopačujemo samo njihovu narav; one neka ;ostanu kule narodne obrane, ali kule neoborive čvrstih. zidova. = Kakove su dobrim dijelom danas, lako ih ruše i papirnate bombe namje- sničkih odluka . . . . kad ne bi više bilo partajske bor- be oko općinskih pozicija, koja je znala više |puta bra- ću jedne majke do krvi dovesti, tad bi prestala i ona kobna metoda samosilja # jedne strane, a svih mogu- ćih prkosa s druge — metoda, s koje je, na koncu kon: ca, najvećma stradao napredak svakog pojedinog mje- sta . . . Sporazum kod općinskih izbora urodio bi naj- boljim plodom i za naše političke prilike. Uslijed dnev- nog dodira upoznali bismo se i razumjeli. Današnja tje- snogrudnost na obim stranama zamijenili bi širi vidici. Uvjerili bismo se, da su nam osjećaji skoro isti, da nam je svima budučnost jedna. Onaj sitni rad u općin- skoj sobici može dakle da donese za sobom golemih po sljedica : može da uskori budućnost, kad će se prošlost šefavih hash sati teška i da pojmi“ 3 vt M soda 52 a go, Dao Bog! Narodni biljezi“. Javljaju nam iz Zagreba da su biljezi (marke) za družbu sv. Ćirila i Metoda gotovi. Pismene naručbe neka se šalju na klub , Cirilo-Metod- ski-zidari“, Zagreb Marke su po 2 pare. Trgovci i trafikanti, koji misle prodavati ove marke, umoljavaju se, da se požure sa paručbama, a svaki rodoljub neka traži od trgovaca prigodom naručaba svojih stvari, da mu se na račun stavi i narodni biljeg. Ovi se biljezi rabe ne samo na računima nego i na listovima, do- pisnicama, posjetnicama, čestitkama it.d., a mogu se upotrebiti i mjesto vignete (pečata). Raspuštona omiška. Namjesništvo je na te- melju &, 116 opć. prav. raspustilo općinsko zastupništvo u Omišu, te je dogovorno sa" Zemaljskim Odborom, po- vjerilo upravu općinskih posala Petru Monti, općin skom tajniku u Visu. Čitamo u novinam, da je Kerber čvrsto odlučio predati svoju ostavku, jer je tobože boležljiv te u ue- mogućnosti, da dalje vodi svoje teške poslove & na gla- vi mu hiljadu briga. Čini se, da će se zastupnička ku- ća raspustiti. Kažu pak s druge strane, da kruna neće da nikako primi njegovu ostavku. Banovinske stvari. Na 22.70. m. bila je u Za- grebu konstituirajuća skupština “nove ,hrv. seljačke stranke“. Presjednik je Stj. Radić, podpresjednik Dr. Sv. Korporić, a poslovogia I. Gmajner. Na skupštini je bio prihvaćen program stranke. Kaže se da je Dr. Ante Radić prodao ,Dom“ ,nakladnoj udruzi“ hrv. se- ljačke stvanke, za 5000 K., koje će mu ova isplatiti u obliku dionica. . Zanimat će naše čitaoce, ako im u kratko done- semo program ove nove stranke, koja je uzela naslov: Hrvatska pučka seljačka stranka. Program jom je o- vaj: Priznavajući Hrvate i Srbe jednim narodom, ova je stranka slavenska i demokratska a 0 državopravnim pitanjima se kaže: nagodba nije temeljom nego sred- stvom“ te budući da je državopravni odnošaj Hrvatske prama Ugarskoj i prama habsburškoj monarhiji poslje- dica brv. narodne snage i političkih prilika u susjed- stvu ne može ova stranka sastavljati o tom odnošaju megju svoje stalne zahtjeve nikakovih pojedinosti. Tra- ži reforme za poljodjelstvo, obrt i promet, financije. upravu, sudstvo i školstvo, crkvu, vojsku, izborno pra- vo it.d. Škole traži praktične i slavenske a župnike, da ih predlažu vjernici u župnim općinama. Za vjeru se kaže: ,ni vjerski ni protavjerski osje- ćaji ne smiju se mješati u političkoj borbi, ali stranka neće u svom krilu trpjeti ljude, koji zabacuju svaku vjeru, ne štede bilo čijih vjerskih osjećaja ili drže, da je stranka vlasna suditi bilo čijem vjerovanju“. Stranka će postavljati kandidate u gvim kotarima, gdje ima pri- staša bez obzira na druge kandidate. U ožujku držati če ova stranka sveopću skupštinu! Nekoliko svećenika pristaša čiste“ stranke prava po- slalo je nepouzdanicu frankovskom zastupniku župniku Tomcu, u kojoj ga pozivlju neka se odreče mandata stečenog pomoću činovničkih glasova. Dr. Milan Amruš preuzeo je načelničko mjesto u zastupstvu grada Zagreba, obečavajući da će sve sile ulagati oko napretka rodnog grada. Nu čemu vladi ono- liko poklona i salamaleka? Nama se čini da one deboke poklone svojim političkim protivnicima ni skladnost ne zahtijeva, to je naprosto 'servilizam. Bečki list ,Noue fioie Presse“ donosi iz Zadra podulji dopis o novoj političkoj situaciji u Dalmaciji & posebno o ponašanju Talijanaša prama njemačkom ele - menu # <a pledne & prama Hrvatima s druge. Do pisnik predočaje Talijanašima sve ono, što su oni od Hrvata pretrpjeli i čudi se kako mogu oni biti pro- tivni N jemcima, u društvu kojih će im biti sve zajam- čeno i narodni posjed i jezik i uopće sva narodna prava. Dalmata“ tim obećanjima malo vjeruje te kaže, da ih je već iskustvo naučilo, što i koliko se treba nadati od Nijemaca, pa da se čini kao da je zadarski dopis- Longo: Para mi se, da ste jutros odviše ra- zrcalo. Vice: Znale smo, moj Longo, da ćeš doć, pa smo ga prale, da se ogledaš! Longo: Ogledo sam se ja doma, meni ne služi. Ač'o | Kad svršite, avizajte me (hoće da ide u kuća Jelinu). Stane: stavila se raširenijeh ruka pred vrata) Oku- pato! Longo: Štooo?! Stane; Okupato ! Longo: Ti si luda. Stane: Okupato ! Ne smiješ unutra ! Longo: Ti si mahnita! Vice: Ti nemaš više unutra posla ! Longo: Oli nema nikoga doma ? (ne dobija odgo- vora) Ma u vas je žene danas vrag ušo! Ko će meni zabranit hodit u vjerenice ? Ona me čeka, jeste li ra- ? Stane: Neka čeka! Vidiš onu kaću ? U njom je čas našega sela pokopana. Valja, da je osvetiš. ništa Stane: Razumjećeš nas sad. Ti si se za Lucu vjerio. Rekla sam : ,Dobro je učinio. Nije gledo, što je siromašica, samo neka je valjana i poštena. Evala mu !* A ona?! Slušaj ! Jutros se je ovdika na putu ljubila s jednim furestom, & šad ga je za dinar primila u kuću. Longo: Lažeš! Stane: End svjedoka. Mare: Jes, Longo! Vigjele smo i mi... Vice: I čule smo. Longo: Što si čula, govori?! Mare: Čule smo, da ondi u onom kući neko lju- bi Lucu... Stane: A ona se smijala! Vice: I stočić se privalio. Mare: Imo mi je obraz pastit na tle. Longo: Pa mi to dohodite sad govorit? Zašto nijeste omele ? Vice: Mi?! Što ga uhodimo mi ? To je tvoj poso. Longo: Kad je moj poso, vigjećete, što će 80 sad dogodit (hoće da navali na vrata). Stane (ge ssustanija): Ti si lud ! Longo: Puštite me, da g%& pritučem, da ga ubijem. Stane: Čijem? Longo: Rukama ću ga zadavit. Stane: A da on zadavi teba? Longo: Pušti me, da se u more bacim. Stane: Da ti reče: ,Vigji ludova !* Longo: Da što ću? Stane, pomozi, ako Boga znaš ! Reci, govori! Stane: S metlama ga valja išćerat, jesi li razu- mio 2! Za neke stvari nijesu drugo nego metle. Sam ne možeš ništa. Trči, dovedi čeljad ! Samo brzo, erbo, ako izagje, tad mu zviždi (traju ga). Longo: Idem, idem ! Platiće mi je, svetoga mi Nikole putnika ! XI. prizor. Freno i Miho;dolaze. Frano: Što je ono Longo odletio kako mahnit? Miho: Nije nigda ni bio svijesan. Otić se vjerit za Luca! Ne bi ni vragu to bilo došlo na pamet. Frano: Ni ja mu ne aprovavam. Da je barem prije koga pito ? ! Sad je više fata ! Miho: Ima svegi bremena za popravit se. Frano: Kad bi je sad ostavio, što bi rekla čeljad ? Miho; Gore mu ne mogu rijet od onoga, što govoru. i Frano: Deboto imaš i razlog ..- Ma ovdi se ne- što spravja (gleda). U toliko. Stane: A sad na poso! (trči u kuću pa iznete Be- koliko metala). Mare: Bravo, Stane! Vice: Imam hi i ja imat pet šes! (odleti u kaću pa nosi nekoliko metala i jedan rog). Miho: Mare, što je ova sprava? Frano: Ti si, Vice, pomahnitala ! Vice: Došo si baš na pripozit. Na! Drž! (dava mu rog). Frano: (krsti se) Koga će mi vraga 'ovo ? Miho; Budi kontenat ! Vidiš, što su meni dali ! (kaše netlu). Što imam, Stane, mestit ? Stane: Valja izmestit smrad iz sela . +. Mare: Ivu spasit čas. Miho: (Fram) Razumiješ li ti štogod, Frano ? Ja ne! Frano: Ni ja! Stane: Ti, Frano, stani odi. Ti Miho odi. Mare ti onamo... i ti Vice... Gje su drugi ? A &, evo hi! = xU. prizor Dolasi s Longom nekoliko Longo: Je li još unutra ? Stane: Jes, jes! Brzo! (Stavlja čeljad tamo i amo i dijeli im mede) Još manjka ! Čekaj ! Ide u kuću pa iznosi dvije tri stare bročine i dava ljudima. Ide na vrata Jelina i sluša). Čuje se iz koće Jelin razgovor : Jele; Kad ćeš se vratit ? Ivo: Prikosutra. Nemoj rijet nikomu, da sam bio Luce: Mi te čekamo! Jele: Telegrafaj ! Ivo; Zbogom! (Ljube se). Ivo se pokaže na vratima, Stane Mare, Vice, navale me- tlama vičući: ,U8 nepriliko, halo, gade“. Fravo puše u rog, & Bare se pokazala na prozoru pa i ona lupa. Ostali tuku u bro- ke. Ljudi okupili Iva. S početka bi se htio braniti. Vidi što se spravlja pa pobjegne. Drugi za njim Jele i Luce s vrata viču : pAjme meni jadnici, kuku pesretnici“. Mare viće Bari, da si- gje doli. ) Svrha Il. čin . tat a. Tu. čin. I. prizor. Pred kućom sjedi Frano i Vice. Frano pusi, Vice prede. Frano: Govorio sam ti ja: Ne prti se u tugje posle. Kad te zahrdaju u bužu, tad ćeš znat. Vice: Nijesam ja kriva. Frano: Nego je kriva Stane, je li?! A Stane govori: ,Kriva je Mare“, a Mare: ,Išti Vicu!“ A na komu će se osušit ? ! Na jadnim muževima ! ,Bješe gle- dat, što ti žena čini“. Neka je vrag gleda! Vice: A da, kad si tako pametan, zašto nijesi m skočio ? I ti si bio. Svi su te čuli, kad si u rog puho. Frano: Dala si mi ga ti. Vice: Bješe ga ne primat. Firano: Bješe ga ne davat. mukli. U Vice: Ko zna, je li baš istina?! Od koga si čuo? Frano: A ti ne vjeruj! Vice; Govoriš, da su gjandari pitali Jelu, što se dogodilo. Frano: Rekli su mi tako! Umakli. Viee: A što je odgovorila? Frano: Nije se ispovigjela u mene | Umakli. Vice: Pa što?! Ako me zovu, rijeću, što je bilo. Što će mi učinit ? 1 Frano: Zaaćeš mi rijet, kad to zahrdaju u tt- nicu. Vice: Neka me zahrdaju ! Kako da ja nijesam protestat na onake skandale. Frano: S jezikom, ma ne % metlo1. Vice: 8 jezikom oli s metlom, to je sve isto. Frano: Da kad ti je sve isto, biće ti isto! Ti jesi, mene li čla, u to nemoj prtit. Ako je tebi drago mjesee dana oparit u tamnici, ja imam moju kuću i ne služi, da me guveran hrani. Vice: Ma si i ti puho. Neka! Činićeš mi kum- paniju. Frano; Zame ima, ko će se mislit, a za te se misli ti. Vice: Znam ja tebe, ti b: pustio, da me i objesu. Frano: To će ti se prije ili poslije dogodit, ako ne skratiš to tvoga duga jezika. Vice: Čela bi zuat, što ti tako smeta moj jezik. Da ti nije, nesrećo, bilo njega, svi bi te bili stavili pod noge. Ko te tugo, obranio, kad su svi bili na te udrili. Da nije mene bilo .... Frano: Ne bi me sad rgja bila .. . (ostaje) Ma finimo više, dosta mi je više ovega posla. Dosta, dosta, jesi li razumjela? (šeče se). Umukli Vice: Ti se uprav jediš? Frano: Kako se ne ću jedit, kad me je strah, da mi svaki momenat ne komparaju gjandari. Vice: Bješe otić u avokata. Frano: Potreba je, da mi ti to govoriš?! Vice: Pa što ti je reko? Frano: A ko ga je razumio! Vice: Neko ide! gČuje se, kuko neko lupa hodeći), Frano: (bru) Ako me ko bude iskat, reci, 44 nijesam doma. Reci, da sam na ribanju! (nestane ga za uglom ulice). Vice: (viri ko će bit, pa sijeda iznemogla) Kate je! Pale su mi i noge i ruke! Ne mogu više! H. prizor. Kate nabidajući se na štap ne vidi Vicu, već ide ravno put kuće Jeline. Vice: Gdje si zaputila, Kate? Kate: A ti si to, Vice! Da mi se nijesi ogla- sila, ne bi te bila ni poznala. Ne vidim ti više ni prsta d očima . . . . Gje idem?! Idem odi u.tužne Jele. je jadnica jučer pripatila Vice; I miritala je. Kate: Dabogda ti miritala, koliko ona! Vice: Para da je hoćeš branit. Odviše mi gj. ravaš po gradu, vidi se, da to je ištetio. Nijesi ti više naše čeljade! Kate: Biće što ne činim ludosti . . .je li?1... Ma da ti, Vice, znaš, ko je bio oni fures, ne bi tako go orila. Vice: Pa reci, kad znaš! Samo mi nemoj ishodit s kakvom fandonijom. Kate: Ono ti je bio Ivo Babinić. Vice: prala u smijeh) Ko ti je to, moja Kate, prišio ?1 (slijedi).