tuna krona da se e u red stavi budimpestanski dvor, kraljevo sjedište; drugi da se povisi stajaća voj- ska za,tri godine, svake godine za 20.000 momaka, sa za 256 milijuna kruna; da se do- bave novi topovi u istom razmaku sa potroškom 78 milijuna. U magjarskom parlamentu te su osnove iza- zvale silnu bura; oporbenjaci su svom žestinom napali ministre, da nijesu sposobni braniti probitke zemlje, da su se prodali, napanuli su na krunu svakojakim izra- zima, koje mi naravno nećemo spominjati ; oborili su se koju svakako hoće da istisnu i zamjene narodnom svojom ,pjeyanijom. Novine su pirile tu va- tru, došlo se je do izvanjskih iskaza; našao se časnik koji je pred svjetinom odbijao carevku: pomamili se svi, i nije bilo druge, nego brže bolje zatvoriti sabor, ot- poslati zastupnike i prepuštiti vremenu da ono ublaži raspaljene strasti. Pod tom zloćudnom zvifezdom sabor je ovijeh dana po drugi put sakupio. U Beću opor- postupala tako bezobzirao i od same strasti. svoj bi se prilici bila dala u razlog, bila bi popu- z | 2g8 S rasnim postulatima, koje je, ona postavila. Badenijevi predlozi, koji su barem u nečemu priznavali da je sla- vjanima krivo, te su ih nastojali barem za neko vrije- fne umiriti bili su opozvani; razvratni Nijemci pretvo- gjeni od Schonerera i Wolfa strahovitom agitacijom pri- strašili ministre, otstupili stari, nadošli novi, koji se e- to muče i na svaki se načio promeću eda bi dostignul što nije moguće: da budu siti vuci i na mjestu jamci. nemilo uvrijegjeni u svom ponosu. izloženi pra- i icim, utvrdili jsvi skupa ne primiriti, u prihićeni predlozi Badenijevi i dok razložite pogodbe, gdje će obe stranke ih po pravici ide. Mudro i taktičao, da jeh, neće da čuju za ikakav drugi pred- im glasom doprinesu, da može vlada im postulati ne budu odobreni, polučiti ikakav uspjeh u do- Dr. Korbera, kad su se Česi l da ništa utanačili nijesu, u carevia- ijeću poćela ona opstrukcija, koja je pozoba- svu snagu na rad, a koja je jedino sre- nezadovoljnici mogu poslužiti, da se ću- o skupo stoji, na jednu je ruku i ne- apretao i sablaznjivo, ali se ljuta trava hoće grdnoj ra- ni. Prešni se ozi mijenjali vrtoglavice, ko da su se natjecali i i Nijemci, cijelu su sedmicu pretre- sali vrhu izjave ministra Korbera, drugu su se sedmicu nemilo čupali Rusini i Poljaci, socijaliste i kršćanska stranka, o svemu se govorilo samo ne o poslu, A jer kroz Božićne svece, nije se rasgalilo; nije se uklonila nikakova zaprijeka; jer su oba tabora spravna ponoviti e sam na kratko predočio preko zasjedanja si godine nije se razložito dobru nadati. Bez dvoj- u Beču velika ogromna je većina zastupnika dužnosti podaništva, cijenimo da bi se digao veliki kamen s prsiju, koji ga pritiska, načio da se razjarene stranke sretnu, da Hil šezi š Hi get : 3 31 ei ij E i iri HH ijeh koji se nebi od arca obradovali, ali ta- mu pameć ne nalazi iznalaska. Ipak puta izvukla Česarovinu iz gor,jeh nije isgubljena svaka nada, da dobrom vo- i uzajamnim popuštavanjem barem u podregjenim se moglo proisvestit neko primirje, ko- malo oduška, i dopustilo vladi, da svom sr- ove pole bilo prama pohlepnom prama izvanjskim vlastima, s kojim ima ugovore. Materijalni probici to neop- ju; & koliko god bilo istimito da je bo- i HN IBURIE ljen ži pjeni »Dubrovniku“. Uvodal članak ,trpski kicoši“ uspalio je jugosla- tEZJATJE proi iji iji Hi : didi i sli. fri : i i š i H ži i fi ! a no, & Fabris bi bio izašao iz zatvota i jer no bi bila potreba da se za g. Lukom šalje poziv. Ne samo, dakle, da Fabris ne pere gosp. Zoru, nego ga još gore tura doli, da pogje baš a fondo u o- voj aferi, za što mu gospar Luko zaista neće biti ba- ran, barem u sebi. Nas ne tiče se izvršene premetačine, kao ni istra- ga ni ništa, što se na istragu odnosi. Kad nas Hrvate »Dubrovnik“ u to miješa, mi proti tome, kao pošteni Dubrovčani ogorčenjem prosvjedujemo, jer je to bizan- tinska manevra, da Hrvate ovog grada identifikuju sa koracima državne policije, Mi smo rekli i opetujemo, da se ua cijelu ovu sferu osvrćemo u toliko, u koliko »Dubrovnik“ hoće da je izrabi nepošteno proti Hrvati- ma, Mi se na prosto branimo od podvals, pa nijesmo pozvani, da odgovaramo za nešto što napiše koji polja ki, kao ni kineški list, ali je djetinjska neistina, da je »Yeliko hrvatskim listovima uprav bilo žao, što nijesu vidjeli kojega Srbina na vješalima ili u vječitoj robiji“, Koji se hrvatski list, pa bilo i iz daleka tako izrazio? Na protiv govorilo se stalnošću, da će rasprava biti u Spljetu, gdje izlazi Jedinstvo“ a kako se ponašalo ,Je- dinstvo“ dokazom je, da je isti , Dabdrovnik“ prenosio, što je Jedinstvo“ pisalo, jer se je spljetski list zauzi- mao za optužene, a sad mu evo sahvale. Još je jedan put u Spljetu hrvatska porota sudi- la srpskim novinarima od ,Draškova Raboša“; pa i &- ko je ,Draškov Raboš* bio hrvatožderski list, svi po- rotnici proglasili su nevinim i pok, Metlićića i nekog Butijera, ako mu dobro pamtimo ime, I Fabrisu je pro- lani sudila u Spljetu hrvatska porota. Je li ga osudila? Zbog ovoga s guušaojem i prijezirom odbijamo njegove nedostojne podvale proti Hrvatima, po kojima kao da bi Hrvati bili kadri u svojstvu porotmka gomti osvetu, a mogli bi dokasati, da je negdje u jednoj parnici bio jedan Srb porotaik i osvetu je iskalio proti optuženici- ma za to samo jer su bili Hrvati. Ako se u cijeloj ovoj aferi podnio Luko Zore po svojim tradicijama, te ako Fabrisu nije još procvala mučenička poma, neka brškaju na svom zemljištu, a Hrvate ostave u miru, jer je činjenica, da je Zore ,sta- jao na Cetinju, sve do Lamdsdorfovljeva dolaska u Beč, pa i neža ,Uubrovnik“ izbacuje denanciju, da ponišu- jemo državu, kad mu otkrivamo karte o diplomatskoj intervenciji. Nije se tu radilo ni 0 ,Dubrovniku“ nio Zori, niti o Fabrisu. Neka se toliko ne uobražuju, jer ih diplomacija ne ima ni u peti, Radilo se tu, da se htjelo preći preko jednog poltičkog procesa, kad i o- nako Austrija i Rusija uglaviše što će biti na Balkanu, pa bilo ili nebilo drago Crnoj Gori. Još ćemo zapitati Fabrisa: Za što se na onaj naš članak naljutio onako bijesno ? Jer smo dokasali da ni Zore ni Fabris nijesu ni- kakovi politički mučenici, a mogli bi biti komedijanti. Ali je Fabrisu teško, da mu se to dokazuje u ča- su, kad mu Srbi kao mučeniku šalju izjave. Razumijemo: Oai misle da je grozao, a on se pred našim ogledalom vidi, da je smiješan. Hinc tlle šrac ! Kako »pravoslavni« pop piše povijest »pravoslavja«, WW. Stojeći na zaključku zadojeg članka, red bi bilo danas pokazati našem srpsko-pravoslavnom popu kako baš ono pravoslavje, o kome oa znade čudesa pričati, bilo je jedaa od poglavitih uzroka propasti Dušanova caratve. Promislih ipak da je bolje to ostaviti za po- slje, neka bude kako dulcis in fwundo, a danas se po- zabaviti nečim drugim, doista ne manje zanimivim i sabavnim. Zanimivost sastoji u tome što se je u pogled ,kri- terija“ odlučaih za ,arpatvo“ ovih nasih krajeva, pra- voslavna srpska veleučenost rišćanskog popa Vlačića uadla složaa sa katoličko-srpskom veleućenosti Vice Adamovića. Keiterji su ma dlaku jednaki. Što metkovski pravoslavni pop tvrdi za Neretvu, to isto imali argumenium ad : da je Župa i Neretva srpoka | Evo dakle što piše o toj stvari Ja u svemu šelim bit pa monće i dokumente u cjelini baš onako kako su ti | pasi ; Crkva sv, Mandaljene... bi odista: sagtagjeds stoprv 1385. god, a za stariju od ove u Župi, ja ne znau, ako to ne bi bila kakva crkvica istočnog obreda, jer su i Župljani, kako i ostuli stanovnici nekadašnjeg Zahumlja i Travunije bili pravoslavni i služili se ći- rilovskijem pismom isto onako kako Istrijauci i Dal. matinci glagolskijem. Tek onda kad nad Zupom zavla- da dubrovačka republika, Župljani bjehu pokatoličeni, & to ne tobož iz vjerske nesnošljivosti, već jedino 8 toga, što je tako zahtjevalo ustrojstvo i položaj one male republike, Ovo je meporeciva istina, koju sami onovremeni Dubrovčani ispovijedaja. Iz pisma, što je knez dubrovačke republike podao poslanicima Dobri de Kalić i Ivanu de Grede, nalazi se izmegju ostaloga ova tačka: ,E la mizor parte deli nostri contadini li quali son vignudi dalo ditto regno di Rassa, et siando sci- smatici li havemo fatli baptizar alla fe catholica“ (Lett. et Comm. di Lev. 1358-80 f. 64-66.) Eto ovo je ,dokumenat“ na kome počiva vas Ada- movićev ,argumenat“, God. 1358. Dubrovčani pišu da su veći dio svojih seljana koji bjehu došli iz zemalja podvrženih srpskom kraljestvu, a bijahu raskolnici, či- nili krstit u katoličkoj vjeri. Ispovijedam : kad bi vjera imala odlučivat o na- rodnosti, kad bi ,pravoslavje“ imalo da bude sinonim arpstva, i kad bi pod onom riječi ,raskolnici“ imali se u istinu razumijevat Vlačićevi ,pravoslavni“ — e, nije kud kamo, trebalo bi položit oružje i dat pravo go- sparu Vici. Ali gospar Vice pravo nema, prvoza to što i kad bi baš Župljani negda bili ,pravoslavni“, to nije nika- kav dokaz da, su srbi; & drugo, što i u slučaju da bi ta teorija vrijedila, ja imam dovoljno razloga nijekati da se pod gorajim navodom razumiju ,pravoslavni“ Vlačićeva kalupa. 1 evo vam za to dokumenta, moj go- sparu Vice | Godine 1451. Dubrovčani pišu u Rim svojim po- slanicima kod rimskoga pape, megju ostalim ovo, pre- cisamente ovako : »Et pero perche la citta de Ragusa (8 situata in terra forma, e da ogni canto della swa jurisdictione confina et & circumvallata dalli perfidi patarini & ma- nieri senza alcun intermezzo de terra over d' acqua, per tal che za antiquissimi tempi č stata e gta im tri- bulazione, perchč lo luogo, dove č& situata la cita, fw mogo de essi infedeli, et cavato per li Ragusei de man delli detti infideli, & da poi in qua, che fu cavato dalla man de essi infideli, & stata molto inquistata ot vexata per e8si infidel, beucha per la gracia de Dio se č con- servata et difosa et de tempo in tempo ampliata la sua jurisdictione et territorio per talcha non & cuti, in Dalmazia che abbia pili lata jurisuicione; ma ćon grande epese, fatiche, affanni et effusiou de sangue, perche confinando cum li detti infideli da ogni canto, come č detto, ha bisognato et bišogna far et murar molte fortezze coatinuameate furnite de gente da soldo et de vitualie et moničion de guerra defoasibile et vffsu- sibile. ..“ (Cf. Gelcich ,Diplomatarium“ str, 483.) Što hrvatski znači: ,... grad Dubrovai« leži na kopau, te sa svake strane svoje oblasti graniči i okrušen je od opakih patarena a da ga od njih ne dijeli nikakva ni zemlja ni voda, tako da je već od prastatih vremena bio i jest mučen, pokle mjesto gje je grad pripadalo je istim nevjernicima te bi oteto ot Dubrovčana iz ru- ka rečenih nevjernika, Od onda do sada, to jest od kada bi oteto istim nevjernicima, grad je bio mnogo uznemiren i mućen od istih nevjernika, premda se je po božijoj milosti uzdržao i branio, i od vremena do ' i nekrićanski, kao nevjerni narod, kakvim doista mogahu biti smatrani u ono doba samo Bogamili ili ti patare- oi. Vjerovali su oni doista u jednoga Boga i u troj- stvo, ali ne smatrehu Boga tvorcem neba i zemlje. (Ovaj vidljivi, svijet da je stvorila sotona, tako isto i tijelo čovjećije, Boga staroga savjeta smatrabu slim bogom. Isus sam da nije Bog nego najviši od angjeli, tako isto ni Duh sveti, Za mrtve da ne treba moliti,, uskrsnuća tijela da nema, jer da je materija stvorena . . Slijedi prilog. 11008 i