koji bi bio ovamo došso i duže vremena ostao radeći za dobro škole i naroda, koji od četiri godine nema muškog nastavnika — njega se žitvovilo, a žitiova se i interes škole i mjesta, di se imenuje osoba koja pored sve svoje vrijedaosti i učenosti, nigda ovamo doći neće! Ovakovo postupavje uzrujalo je ovamolnji narod (iznenadilo je i nas. Op. Ured.), & mjesno vijeće u ijeni poslalo je ovih dana pritužbu ravno na Nj. Preuzvišenost gospodina Namjesnika Erasma bar. Hau- dela, kao presjeduika pokrajinskog učionskog vijeća, molbom da providi, kako se uzdamo da hoće. Zabava. Sotra u večer ,Hrv. Radoička Zidruga“ riregjuje Kostumirani ples u korist zaklude za bole- sne radnike. Ako bi ko želio prisustvovati a nije slu- čajno primio poziv, umoljen je da se obrati upravi. Orlandu. Osaj čombo od karte, govori da je na dan sv, Vlaha bilo grubo vrijeme, jer da ,sv. Vlaho nećejda bude Hrvat“. pi Mislimo, da bi najbolje bilo ostavljati na miru ime branitelja našega gada, sv, Vlaha, jer to nije kakav Strojilo, i ako znamo, što s onim hoće da reče čombu; kad sveti Vlaho nije Hrvat, ooda je vlah. Dubrovniku“ o igovarsmo, ia mi nijesmo bra- pili upravitelja giwaazije u pitanju vetvsavskih besje- da, jer ga nijeso ui spomenuli, Branili smo vjerska kstolička čaštva katoličke djece, koju Srbi pri- mamljuju. Svetosavske proslave čisto su religiozne, grčko- - ODE u istoćne. Zvati na ove djecu, to z0sč, za najinanje, u prvo doba mladosti ju ušag/nvat lu forentiza a premni svojoj vjeri. A svak čašu svo u vjera, i mi vašu, jer nam to uslaže Bog, poštovje, čovještvo, pa i cijela istorija ovoga grada, na koja se ,ijabrovnik“ toliko pozivlje, da je toboža — srpska I za to on dubrovač- ku dječicu i privlači u grčko-istočae crkvene slave, jer zna, kad se Dubrovčani drži bouvaččih otara, da mu tada ne idu posli 2& rukom. Srbi uvijek Srbi! ,Dubrovaiku“ smeta, dašmo po starodrevnvim običaju, kao Dubrovčani, prosiavili blagdan sv. Višha. Izaoš: bijalu u narodu, pa je uspo- regjuje s onim, što se potrvšilo za ova domaću svet- kovinu, koja se svetauje, od &ad je sv. Vlaho zaštitnik ovoga grada i svetkovai će se, dok bude Dubrovnika. Ali u istom broju isti ,Dubrovaik“ u velike preporučuje svojoj čeljadi, da pobilaju na maškarani bg! Srpske dore.* Kad se tiće srpskog majkaranoga bala ću mu ne dolazi na pamet s romastvo ušroda, nego Gad se tiće našeg svetog Vlaha. Maški? im je viši od, prosti Bože, sveca; srpska festa di ballo uzvišenija od naše crkve- ne dubrovačke svečanosti, jer je katolička, Što imaju goditi moutanari i u sebi se rugati Srbima icima. Magjaron. U jednoj izjavi Srba iz Zagreba Au- tunu Fabrisu, nalazi se i g. Lisičar iz Dabrovaiša, ko- ga označuje uredništvo ,Dubrovniča“ daje Hrvač. J u istinu je Hrvat, jer je rogjen u Dubrovaiku, sli se zna, da je to pečeni i kuvani mogjaroa. : Kao takav — jer takovo je program magjarouske | politike, koja je takogjer ,o0d profita“, Lisičar_ima u- vijek boket ljubica za svasoga: sa Srbe | za Kkuena, za Magjare i za Magjarone. a i za sve Hrvate, samo ne za one, koji se drže načela da se u našoj kući hr- vatskoj mi Hrvati ne puštamo od aikoga vrijegjati. G. Lisičar je u politici prava lisica, pa ako se dovukla i do srpskog kokošnja«a, ni malo se ne čudimo. Listak. G. dopisnika Spljet. Oprostite, ali ono ne smijemo objelodaniti. Neprijatelji iagoljice u sve- ćenstvu mogu se pribrojiti, dvojica sa li trojica, što kažemo da je vevua naopašo, jer Marosvić 8 6)mpa- guia bella smućuju isrod, i stavljaju na kušaju ; ali je narod takova snaga, d+ će pozobati sve te smušene do- lije, i slaviti siavje uz svoje svećenstvo, koe ljubi u ogromnoj većini taj sveli &lanoL vjero 1 larodja nase- ga. Radimo i pobjeda je uaša. Pohvalno. O sit g. Pavla pl. ivelje-Obhmučevića, udijelio je Javnoj Dobrotsoruosti g. Marko Stahorović kr. 6, & 0 smrti M. P, Dum Aairje kan. Alibraati ugledna uprava Zalagaonice , Moste di Pieta* kr 1o — Prigodom samrti gospogje Josipe Baceičh, bi udjeljeno mjesnow djećijem Zašlovušlu gg. Sosire Wa goer-Marotu kr. 10., Aue ud, Kalić i obilelj kr. 8, S. lomena Ved. de Rendić kr, 8., Baldo D.r Podić kr. 20. Umrli mjeseca Jauuara. U grodu i predgra- gjima. Kukuljan Kate, 07 g. od zapaljenja pluća. Li- nardović dijete muško mrtso rogjeno, Vlahović Stela« nija, 11 dana, od prirogjeue slabosti. Projat-Perović žu gb, Risto, 70 g. 6d [zgiaući Domolfstta Mare, 18 dana, od prirogjeae slabo:ti. BilauZia Vicko, 70 g. od raša na jetri. Vranac Nike, 78 g. od laguuća od starosti Lise Kate, 75 g. od lzginuća od starosti. Poković Mare, 81 g. od staračkog vučći. Spag.olo Frano, 1 dao, od prirogjene slabosti. Rubini Msksimilian, 49 g. od ma- reslice u Moždanima, Raić Pavle, 124 g. od Convulai- ones ex Chorea. Alibranti kan, Dum Audco, 77 g. od srdačne zaduhe, U pokrajinskoj bonici: Derić Mile, g. 26 od T. P. C. Lubura Ane, g. 03 04 Posumonia Mrgodić (Vuč- ković Lazar, g. 14 od T, P, C. Stojanović Luce, g. 45 od Bropchitis puruleuta. Drčelić Radomir, g. 24 od T. P..C. Subotić Lako, g. 28 od T. P, Q. Laska Anjezs, g. 65 od Vitium cordis. Vujović Mićo, g. 72 od Mari- smus, Kralj Baldo, g. 60 od Pysemia. Jeličić Šimun, g. 49 od Ecehinococcus hepatis, Hunyadi Janos SAXLEHNEKOVA NARAVNA GRKA VODA, _|sjemenje dava uajveći rod. Jedaako je izvrsno i nenad- Opće je poznato da Mauthaerovo impregoirano kriljivo Mauthnerovo sjemenje za sočivo i cvijeće, Književnost i umjetnost. Prijevodi u hrvatskoj književnosti. Diskoras na Poljani. Ivo: Da je Orlando lud, questo & un fatto / Viaho: Oli je jopet štogod šprnuo ? Ivo: Kako nel... govori da su rgjavi znaci za hrvate što je i ovega puta bilo grubo vrijeme na svetoga Vlaha. Vlaho: Meni se para da je vrijeme samo u rukama Bošijem, pa i sveti Vlaho, kako svetac božiji, valja da sluša gospo- dina Boga. Ivo: Stoji dobro Orlandu onako pisat, erbo kalkula da će se nać kakva supersticijoza ženica oli kakav Ivo Gagre, koji će u to i povjerovat. Vlaho: Paribus cum paribus, reko bi, da je živ, pokojni He- rak. De resto sveti Vlaho na Gorici ukazo je Orlandu da laže. Ivo; Da je imbećio koliko piza! Ma znaš li zašto ga najviše srbi deru ? Vlaho: Imagjinavam se, biće poradi trobojnica. Ivo: Naturalo, u temu ga oni nalazu veliki grijeh i skargavaju se na hrvate što su pošli maškaravat .... Viaho; Maškaravat ? Ivo: Termin je ajihov. De resto sve kako se uzme, Da su srske trobojnice onda bilo bi sve lijepo skladao i ušesno, ma buduć hrvatske, za to im je . Vlaho: Ma znaš što sam čuo da oni govoru, anci da su i pi- sali, da nije potreba da Župljani stavljaju na se nikakvijeh sebi narodne kolure, Ivo: Jes, ali ne kolure srske, nego hrvaske. Vlaho; Kako to? Ivo: Kako lijepo ! laho: Daou mi spjegaj. Ivo; lito, hvala Boga, ti vidiš svako jutro naše Župljane i Šu- imećane ovdi na poljani. Molim te fermaj se gdjegod i škva- draj okom koga god hoćeš našega Župljanina s vrh glave do dao peta, i što vidiš na pjihovu vestitu ? Ako nijesi ćo- rav, vidis narodou hrvasku trobojnicu, i to ne wnjušw nego kako su ih u Župi do nedavao svi nosili & i sad ih mnogi | noše, a poviše bječava modre gaće. Jeli ovako ? Vlaho: Baš tako! A Ivo; To ti je prva. A druga se trobojnica počimlje s crijenom kapom na glavi, oko vrata vidi se dijela košulja a niže ko- šulje modri koretac. Kake vidiš, koluri su na odjeći razre- gjeni ne po sraku nego po hrvasku, erbo kad bi bilo po srsku valjalo bi da i kapa i papuče budu bijele, što bi bilo grdoba vidjet. Vlaho: To bi bilo kako po tursku oli kinešku. Ivo: A i jes, brate, ona sraka trobojnica svakomu kopa oči s onijem bijelijem na kraju. Bijelo ima hodit po srijedi, to će ti svak rijet ko se razumije u pituru. A ma što ćei, srbi su sve prekomoštrali, da bade sve na njihovu ako će i naopako | Vlaho: Vjere mi ti je ta dobra! Gledaj samo što su učinili od kalendara. Brzo će im Božić doć u flijštaku. Nego ti, moj Ivo, meni reci ako se gja po vestitu vidi da su Župlja- ni, Šumećani i Brgaćani hrvati, zašto je potreba da oni na sebe stavljaju trobojnice ? Ivo: — Potreba je za to orbo su srbi bezočni, erbo su oni kapači bezočit proti istini poznanoj, erbo ono što svak vidi i pozna, oni neće da vidu mi poznadu, ter oblijetaju sa svijeh banada kako bi naš narod zaveli i prevarili, i u sraki ga tor ućerali, Za to su naši barjaktari ovega puta svi osvem jeduoga, stavili trobojnice, a i oni će jedan ako Bog da do godice, kad promijeni sadašaju et. Vlaho: ij, pomozi Bože i naš sveti Vlaho, da budemo svi je- duu mislit i jednu djelovat | Ivo: Aueu, Bože, Neka je sama sloga megju nama pa se ne- mamo bojat nikoga. Adio, Vlaho ! Vlaho; Čekaj, gdje trčiš ? Ivo: Oli mi imaš što rijet ? Vlaho; Znaš, bio sam na balu od lege i arajdo sam se. Ma- njitiko, 1voši A jesi li vidio regale, jesu li bili čemu? Vlaho: Imensi. Što se spominjem Bakara je regalo šaku na- polijona, Bajo gramatiku talijanu, komitat impjegata kvadar Luceheni ,...,. Ivo: Znaš li za nekakve kogć? Vlaho: Ono ti je bio pazar s Robertom, najedanput evo ti u teatar sve što je koga u gradu. Roberto mislio da mu idu činit konkorencu, da će lega kuhat za svoj konat , . , kad što oni ti lijepo vadu svaki svoj invit iz špaga ,.... Ro- berto se čudi, a oni u teatar da se bala, 1vo: A da nijesu balali kogi i koge, i sve što je s konca i & konopca, ne bi bio imo ko ni balat, , . Vlaho: A gje ti je Pavo što svo veče nije fermo balat i sve je govorio da je njemu najdraže balat kako mu srbi udaraju. Ivo; Ha, ha, ha ti komparavaš Pava s megjedom jerbo medo | bala kako mu svirala svira ,... trobojuica, erbo da narodna župska odjeća ima i tako na iz duplu. Do pasa je jedna, od pasa je druga, Prva odozdo | dobi: počimije s crljenijem papučama, po srijedi su bijele bječve, JAVNA ZAHVALA. Gospodinu - Nardelli, kao glavnomu začetniku i a ugl. MRŠ da! SENN ča zorišne družine, po svakomu pojedinom iz svoje slobodne volje prirediše u ča Kranišku restavu na korist Javne Dobrotvornosti — kojom prilikom sakupiše čist prihod od Kr. 201.02 pićuća, u ime obdarenih siromaha, želeći plemenitoj go- spodi od Boga nagradu, izrazuje ovijem svoju najtopli- ju blagodarnost. Za Povjerenstvo Javne Dobrotvornosti Dubrovnik, 12. veljače 1903 djeluje blago. Iavrsu& proti uahldama, pokvarenoj pro- bavi, kogenstijama it.d. 62 4) Valja prizoati, da su prijevodi iz tugjih liter sasvim slabo i ne obila. Kapiževavst je kao tanički vrt Kao što on ne može da e ra š g ni ii i gospogjića — & nomaju osobite i. Svaki Hrvat je dužan da predplatom podu list, koji nadvisuje i bivši ,Ž #3: i bolje? Nego uz sav mar, ,Matica“ nam ne može nau poda više od jedue kajigo na godinu, A nama to malo. Za to se pobrinuo Isa Velikanović, trovici Svjetsku knjišicu“. će mnogu prazninu. Nego nek se ne ći na prozu. Bilo bi dobro da izdaje u prijevodu 1 svj s. To ne bi morali bit odlomci, već ukupa4 Da b prije stvar privela kraju, LO bi i lako ćine Braći Hrvatima!“) Mr&k nestaje, zora rudi — Složaim srcem svi u U taj braćo svet r4d: Našem rodu, sretan drag! Pak će miaat ovaj jad. slobode, da nam sine Al' bez sloge ništa To je grudi naših glas; Ni za sami jedao čas; Do nebesa nek'se vioe, Bez sloge je slava n'j Uzdah ovaj svijeh nas! I ne sviće nikom spas. Bog će dati, to će biti, — Složao, složao, mili Jošter mnogo neće proć', Mi hajdemo smjelo v'; Kad ne ćemo suze liti Pak će svanut dan slobod Jer će melem srcu doć'! Za hrvatske rane \'jek! Mladi uzi E *) Da mladomu pjesaiku težaku ugodimo, dragovoljno pre; štamo ovu pjesmicu, — Uredništvo. SVILA ZA BLUZE | od 60 novč, do fr. 11:35 metar — zadnje novosti, Ša) se u kuću franko i već plaćenom carinom. Bogati nik odmah. Tvornica svile Henneberg, Zarich Teške probave, katari u drobu, dispepsije, neješe, lj čavice itd., kao i katari disačih organa, neraslučivan guza, kašlji, promuklosti su one bolesti, za koje se | sotrebljava 386 TONIJEV GISELE osobitim uspjehom po izjevama liječničkih sve sanda: Različite vijesti. + JOSIP Biskup. stvarima. U tom red ostalog dopisnik iznio na javnost da je