lapa“ ta, da bi u hrvatskom domo-
branstvu bili namješteni magjarski
časnici.

Rek bi da ćemo za kratko vrijeme
imati izbore za srpski crkv. kongres.

 

Naši dopisi.
Janjina, 29 Decembra 1901. Slu-
čajno me lutajuća noga namjerila na
rijetku i lijepu crkvenu svečanost u
našoj kitnjastoj Janjini. Uza sve ne-
vrijeme ne požalih muke ni truda. Ne-
bo bilo tmurno a iza grdne crne noći,
prilika je, da će i dan naružiti. Nego,
ko da se samo nebo smilovalo, pa se
lijepo razgali, razvedri, da ga bijaše
milina gledati. Lijep, Bože, dan, sam
ti ljepši, koji nam ga dade! Lijep dan,
-a u lijepoj, okićenoj Janjini. Na kuća-
ma lepršaju naše trobojnice, narod se
okitio, a zrakom ori tutanj mužara.
Sve se podiglo, da dostojno proslavi
već davno pripravljenu svečanost. Da-
režljiva ruka bogoljubna dobročinca da-
rovala župnoj crkvi lijepi mramorni
oltar, spremnost i zauzetnost velč. Don
Nika Buntjelića, župnika, zgodno dar
prihvatila i poduprla, pa uz obilnu pri-
pomoć naših domorodaca iz daleke A-
merike i izdašno podupiranje domaće-
ga pučanstva dar podvostručila — na-
šao se i drugi oltar — i dar bio go-
tov, crkva divno ukrašena, a Janjini
osvjetlano lice. Odmah s jutra opažah
u narodu neko veselo gibanje, ko pred
kakov drevni domaći blagdan. Navali-
lo ga iz sve okolice ama sve na bu-
ljuke, čitave povorke micale prostra-
nim sokacima lijepe Janjine. U 10 sati
počele u crkvi svete obrednje. Tri Bo-
žija misnika svečano obaviše blagoslov
novih oltara, a nakon toga bude opje-
vana velika sv. misa. Veleč. župnika
pratili vel. g. Ante Jasprica i mladi
bogoslovac g. Prodan. Iza evangjelja
mladi franjevac popne se na propovje-
daonicu, da  nepreglednome mnoštvu
lomi kruh vječnoga života. Govoraše 0
časti i poštovanja kuće božije, kuće
molitve, pa zgodno okrene na Svetite-
lja novih žrtvenika, bl. Djevici Mariji
i sv. Ante, pa na koncu zazove blago-
glov s neba na selo i bogoljubni narod.
Poslije podue obavio se svečani blago-
slov, a na večer Janjina nanovo zapli-
va u moru svjetla, dok mužari ponov-
no orijahu zrakom, I na tome zaveza-
lo svečanost, koje će svaki učesnik
dugo milo i drago sjećati. Ne požalih,
velju, truda ni muke do naše dčae
Janjine. Nagjoh se ko u rogjenomu se-
lu, ko na domaćem ognjištu. Janjina
od prirode gizdava, narod na ruku i
čisto gostoljubljiv, ama eto u 24 sata
obikoh se ko pod očinškim krovom. A
uza sve to prisustvovah ovome, rekao
bih, čisto pučkome godu.
Evala zauzetnome Don Niku, a čast
i hvala i našim vrlim Janjinarima!
Putnik.

Kuna na Pelješcu. (Grom -- Smrt
starine). Dne 27 pr. mj. malo da ne
postrada nekoliko ljudskih žrtava. Pud
samu veče, uz pljusak kiše, krupe i
uz bljesak i grmljavinu, udari grom u
sred sela Pijavičina, u košaru Balda
Poljanića. Tu ubije petero ovaca, & u
susjestvu smete dvije, tri žene, čineć.
pri tome baš čudnih šala. Jednomu n,
pr. čovjeku trgne iz ruke veliku ka-
čicu a ispred nogu odvali komad s pra-
ga, dok drugomu razbi staklenku, ne
učinivši ipak pri tome kvara ni jedno“
me ni drugome, Ozledi mnogo voćaka,
ito u priličnoj daljini, pnačinivši na
svakoj dubokih tragova. Sreća velika,
ljudski život nijedan ne postrada. —

Dne 4 o. mj. preminu blago u Go-
spodinu dobri starina Ivan Vijolić, u
lijepoj starosti ,od 80 godina. Bijaše
dobra, blaga duša, Za punih 14 godi-

na obnašaše čast načelnika ove općine.
Ostavlja za sobom lijepih spomenika
svoga rada i mastojanja oko dobra i
uhara naroda. Živo nastojaše oko sa-
gragjenja luke u Crkvicama, a i put
do luke njegova je zasluga. Vazda pri-
pravan na dobro, svakomu bijaše pa
ruku i narod će ga dugo i harno spo-
minjati. Bijaše jedan od onih naših sta-
rih hrvatskih poštenjačina, kojih na
žalost danomice manje. Zamiču jedan
za drugim. Vječni pokoj vrloj mu duši!

Iz Kotora, svrhom Decembra. Na
šumarskom odjelu kod našeg c. k. ko-
tars. Poglavarstva dodijeljen je kao
nadšumar glasoviti Srbin _ katolik iz
Spljetskih Kaštela I. Cippico. Što je
ovaj €. k. čivovnik veliki Srbin, nas je
mala briga, slobodno mu; ali mu ne
može biti slobodno, da pod čonetom,
kad zalazi po našim selima za šumske
poslove, širi na sve strane veliko srp-
stvo i da uznosi Crnu Goru izmegju
naših težaka katolika-hrvata. Do sad
smo štedili g. Cippica, ali od sad ne-
ćemo. Ovaj delija isticao se silnom a-
gitacijom i vikom po kotorskim ploka-
tama i ulicama u zadnjim saborskim
izborima, pak smo ga poštedili. Ali da
pam sad zavagja prosti maš narod, to
nećemo nikako dopustiti; s toga moli-
mo nadležne vlasti neka dozovu u pa-
met ovog šumskog činovničića, dok smo
na vrijeme.

Muo, u Boki, 26 Decembra. Po-
slije duge i teške bolesti preminuo je
ovdje due 24 t mj. daroviti i čestiti
mladić Alviz Boža Šimovića, učenik
III. gimu. razr. Danas, premda je bilo
kišovito vrijeme, bio mu je krasan spro-
vod uz veliku pratnju do zadnjeg po-
čivališta. Žalimo puno ovaj teški gu-
bitak, koji je u srce ranio dobre mu
roditelje, koji u pokojnika velike nade
polagahu, — te koji je baš ucvilio stri-
ca mu velč gimn. prof. D.ra Tripa Ši-
movića, koji je pokojni&a ljubio i pa-
zio kao svoje dijete. Laku mu bila zem-
lja, koja nam ga je za rano ugrabila!
Pokoj mu plemenitoj duši |

Kotor, 29 Decembra. Sinoć su bo-
keški Hrvati priredili u prostorijama
»Hrvatskog Doma“ u Kotoru veliki ko-
mers u počast novoizabranim hrvatskim
zastupnicima: Dr. Adamu Veroni, Ma-
tu Radimiri i Jurju Cariću. Preko ko-
mersa svirala je naša hrvatska glazba
birane komade, Komers je trajao do
kasne dobe. Izrečeno je više lijepih na-
pitnica, Megju svim prisutnim vladalo
je veliko oduševljenje. i

 

Izborna kronika.

Kotor, 7. Januara. Zadnji ,Dubrov-
nik“ br. 1, donosi dugo izvješće od 6
tiskanih stupaca, kojim baš na do sad
nšvigjeni način, očitim bezobraznim la-
žima i izvrćanjem činjenica, hoće da
prikaže ćoravima i ljudima, kojim ni-
jesu pobliže poznate okolnosti ovog
razglašenog srpskog Bosfora, da je to-
bož bilo počinjeno više silnih  nezako-
nitosti u izborništvu bokeških velepo-
reznika pri sastavljanju imenika birača

i pri samom primanju glasova, dotično

biranju zastupnika, obavljenom dne 21
pr. mj, tog sudbonosnog dana po nase
srpstvo, koje se je baš pokazalo u svoj
svojoj golotinji. Po ovom ,Dubrovni-
kovom“ izvješću proističe da je izbor-
na naša komisija odbila 7 srpskih ,sa-
svim zakonitih i pravovaljanih“ glaso-
va, te primila 8 (do sad su telalili 7
krešio dakle 1,1) naših nezakonitih gla:
sova, Na ovo skroz lažao izvješće, ko
što i na ono u pregi. broju ,Dubrov-
nika“ odaosno izborništva naših grado-
va, osvrnućemo se malo potanje u na-
stajućem broju ,Crvene Hrvatske“.
Kotor, S Janurra. Srpske .novine u

zvijezde kuju našeg srpako-pravotav-

nog protopresvitera Bućina, da je on
samoprijegorno otklonuvši kandidaturu
u bokeškim vanjskim općinama, dopri-
nio da su svi srpski birači složno gla-
govali za tajnika grbaljske općine, ve-
leuglednog i u Boki općeštovanog Gju-
ra Vukot ća i Dra. St Kneževića, srbi-
na-nebokeija. Dočim stvar stoji inače.
Bućin je i danju i noćju radio, obilazio
je i kočijama i ,plovidbom“ i lagjama
svukud, & da si osigura većinu, srp-
skih biranih birača za se i za Vukoti-
ća. Prividno ju je bio i osigurao. Ali
nesreća je za nj bila, što se odveć po-
uzdavao u lukavoga-nevjernoga Gjura.
Dok js on spravljao ćeren za se i za
Gjura, Gjuro mu je iza legja spletka-
rio. Nami su poznata njeka Gjurova
pisma, pa i ono upravljeno «sitezu Si-
miću, uslijed kojega, preko glave Bu-
ćina, upravni odbor srpske stranke, na
svojoj zadnjoj sjednici u Sibeniku, bio
je proglasio kandidatima stranke, za
bokeške vanjske općine: Vukotića i
Nakičenovića, tajnika ercegnovske op-
ćine. Ako nijesu ova dva bila izabra-
na, zahvalit je opet spletkama, koje
zekopaše kandidaturu Bućinovu, a i
Nakičenovićevu, te iznesoše uz kandi-
daturu Vukotićevu onu Dra. Kneževića.
Da se pak opsjeni prostota, Bućin je
tobož svojevoljno, samoprvijegorno, ot-
klonio kandidaturu u korist Kneževića,
a Nakičenoviću je bilo obećano izbor-
ništvo veleporeznika. Da je ovo ovako,
najbolje nam svjedoči sadašnje držanje
Bućinovo. On se sad osvećuje na one,
0 kojim drži, da su radili protiv nje-
gove kandidature. Izmegju ovih Bućin
ubraja i g. Mikulića, pravoslavnog ka-
tehetu kotorske ck. velike gimnazije.
Pa da mu se osveti, radio je, da spo-
menuti g. Mikulić bude iskključen kao
član iz ,Srpske Čitaonice,“ Ali nije
uspiv. Većina članova ,Srpske Čitaoni-
ce“ nije se dala ma lijepak Bućinu, i
tako je on, mješte Mikulića, gašikao iz
»Srp. Čitaonice“, prijavivši svoj otstup.
Nami je malo stalo za ovo, što se zbi-
va izmegju naših Srba, i nebi se na
ovo ni osvrćali, da nije one lažne pi-
sanije u srpskim novinama, kojom se
nastoji prikazati Bućina u drugom svi-
jetlu nego što je uprav. Radi toga baš
prosto kao kroničari ovo bilježimo.

Kotor, 8. Januara. Dr. Negrini et
C. srpski dokturi, ti majstori u izbor-
nim poslima, sastavljaju utok na sabor
za izboraištvo naših gradova i za ono
veleporeznika Onomadne sašao je gla-
vom sa Cetinja Dr. Tomanović, ured-
nik ,Glasa Crnogorca“, i na dugo se
je zadržao kod Dr. Negrini. Mi smo ga
vidjeli našim očima. Dobro je da se i
ova znade! A sad je red na ,Dubrov-
niku, da i ovaj pohod zaniječe po
svom običaju. i

 

RNS SRNRNNDamamsramo— >

Širom domovine.

Slavenski ured u tarizu. Nedav-
no se je u Parizu osnovao , Slavenski
ured“ (Ageuce Slive), kojemu je u-
pravitelj g. J. J. H ffunan de Kidtky
(Paris, Rue d' Argenteuil 16), Ovaj se
ured bavi  dopisivaujem = u slaven-
ske novine, izdavanjem putopisa po sla-
venskim zemljama, prevagjaojem iz sia-
veusiih i u slaveuske jezike. preuz.m-
lje na se trgovačka predstavništva, iz-
lagauje narodnih nošnja itd. Glavoa& mu
je svrha, da unapregjuje trgovačke od-
aošaje. laicijativa ovuga pouuzeća pri-
pa češkom publicisti g. Hoffmanu de

stky, koji je moralno i materijalno
pomagan od maogobrojnih odličnih Sla-
vena i Francuza. Za hrvatske stvari
urodu je na raspoloženju naš sugra-
gjanin g. Vjekoslav Jelavić.

Kušnje vina. Viuarska udružba u
Spljetu javlja nam, da će 16 februara
i susljednih dana držati kušoju crnoga
vins, opola i bijeloga. Vino izloženo,
& prije istraženo vd c. k. pokušajne
hemičke postaje u Spljetu, kušat će se
avno, te će se proizvediteljiws priop-
ćiu ocjena vina, slucajue njegove mA-

 

 

  
 
   
   
   
   
   
 
   
    
 
    
   
   
   

ne i upute za poboljšanje i uzdržava
nje. Svaki, koji se prijavi, treba d
pošlje po 4 staklenice svake pojedin
vrsti, koje namjerava izložiti uz svoj
ime i oznaku izvora vina, a to od 1

Svoj k svom! ,,Croatia“ osigura
vajuća zadruga u Zagrebu otvorila j
glavno zastupstvo za cijelu Istru, Gori
cu, Trst i Dalmac ju u Puli, te je
poslovanjem jur otpočela. Glavno za
stupstvo preuzeo je g. Lacko Križ
ravnatelj vinarske zadruge.  Veselje
javljamo ovu vijest, pa preporučam
svakomu najtoplije našu jedinu domać
zadrugu, koja će prema ustanova
svojih pravila polovicu čistog godišnj
ostatka privagjati javnim svrhama oni
pokrajina u kojima radi. dočim će dru
gu polovicu upotrebljavati na sniženj
premije njezinih osiguranika. Ovako n
radi nijedno drugo društvo, nego sabir
novac i odnaša iz naših pokrajina. T'
činjenicu neka svaki uvaži i svojs
podupre taj naš domaći zavod.

Cirilo-Metodijski block koleda
za g. 1902, izašao je, te se dob va
Puli u tiskari J. Krmpotić i drug. O
sim dnevnog blocka za trganje donaš
i ljestvica pristojba te cijenik za po
štanske i brzojavne pristojbe. Šalje
jedino uz gotovo ili pouzeće. Ko po
šalje unaprijed K. 120 na naslov: Ti
skara J. Krmpotič i dr. u Puli (Istra
primiti će ga franko.

Zubar Ivan Stjepović-Dabrović
nastajuću sedmicu doći će u Kotor

Bosna i Hercegovina. Evropsk
se je štampa ovih dana bavila mnog
Bosnom i Hercegovinom. Javljalo se je
da će te zemlje monarkija anektirati
nFremdenblatt“ javlja, da su vijesti
aneksiji izmišljene. — U narednom će
mo broju donijeti zanimljiv dopis i
Mostara o školskim odnošajima.

Promjene na namjesništvu. Gl&
sa se, da će civilnim namjesnikom bit
imenovan barun Kučera, civilni doglav
nik u Sarajevu. Jsvor. savjetnik Nar
delli bit će premješten u Tirol.

Ljubljanska kreditna banka ovih
se je dana ustanovila u Spljetu podružni
ca. Banka se bavi svim što zasjec+ u ban-
kovni i mjenbenjački posao. Čujemo
da će se i u Dubrovniku osnovati jed
na podružnica.

Zavod sv. Jeronima. Prošlih sej
dana pronosila vijest, da su dalmatin
ski provalnici sklopili kompromis
austr. ug. poslaništvom. ,Obzor“ opo
vrgava vijest. — ,Iaformation“ piše, d
će generalni kousul crnogorski u Rimu
Popović biti premješten u Carigrad,
da će na njegovo mjesto biti imenova
conte Lujo Vojnović. Isti list javlja, d
je stigao u Rim poglavar novinarsk
ureda u Cetinju Matanović, da zatraž
preko talijanskih sudova, neka se pri
zna i protektorat Crne Gore nad za
vodom sv. Jeronima.(!)

Gradska kronika.

Gundulićevo doba. U posljednji
brojevima (48—51) ,Vienca“ izašlo j
nekoliko zanimljivih priloga za pozna
vanje Guadulićeva doba, a pribrao i
je poznati švedski slavista Alfred Jen
seu. U tim prilozima ponaiprije je pri
kazan rukopis iz konca 16.0g stoljeća
iz kojega se razabire broj tadašnjeg
dubrovačkoga plemstva te stane ta
dašnjega dubr. obrta. God. 1594 p
tom b jaše 308 punoljetnih plemića,
28 dubrovačkih plemićkih obitelji. Me
gju imenima obitelji, koje su bile za
pisane u razne bratovštine, nalazimo
imena poznatih duhrovačkih pjesnik
kao u, pr. Dioka Zlatarića kao član
bratovštine sv, Antuna. Iz čitava s
popisa obrta vidi, da je ovaj bio vrl
razvit i da je promet morao biti zua
tan. Opisujući razne rukopise Guadu
lićeva ,Osmana“ Jensen se odlučno iz
javljuje za jedinstvo ,Osmana“ te ka
znatao pomagalo za razumijevanje ,08
mana“ navodi talijanski prevod ,0s
mana“ u prozi od Venceslava Smec
chie, patricija kotorskoga (iz g 1786)
koji se prevod nalazi u zagrebačko,
sveučilišaoj biblioteci, Z inimljiv je li
fraujevca Agića, koji navodi Jensen,
koji sadržaje sud učena franjevca /
Omanu“, nakon sto je ,Osmao“ is
dan štam;om,