lapa“ ta, da bi u hrvatskom domo- branstvu bili namješteni magjarski časnici. Rek bi da ćemo za kratko vrijeme imati izbore za srpski crkv. kongres. Naši dopisi. Janjina, 29 Decembra 1901. Slu- čajno me lutajuća noga namjerila na rijetku i lijepu crkvenu svečanost u našoj kitnjastoj Janjini. Uza sve ne- vrijeme ne požalih muke ni truda. Ne- bo bilo tmurno a iza grdne crne noći, prilika je, da će i dan naružiti. Nego, ko da se samo nebo smilovalo, pa se lijepo razgali, razvedri, da ga bijaše milina gledati. Lijep, Bože, dan, sam ti ljepši, koji nam ga dade! Lijep dan, -a u lijepoj, okićenoj Janjini. Na kuća- ma lepršaju naše trobojnice, narod se okitio, a zrakom ori tutanj mužara. Sve se podiglo, da dostojno proslavi već davno pripravljenu svečanost. Da- režljiva ruka bogoljubna dobročinca da- rovala župnoj crkvi lijepi mramorni oltar, spremnost i zauzetnost velč. Don Nika Buntjelića, župnika, zgodno dar prihvatila i poduprla, pa uz obilnu pri- pomoć naših domorodaca iz daleke A- merike i izdašno podupiranje domaće- ga pučanstva dar podvostručila — na- šao se i drugi oltar — i dar bio go- tov, crkva divno ukrašena, a Janjini osvjetlano lice. Odmah s jutra opažah u narodu neko veselo gibanje, ko pred kakov drevni domaći blagdan. Navali- lo ga iz sve okolice ama sve na bu- ljuke, čitave povorke micale prostra- nim sokacima lijepe Janjine. U 10 sati počele u crkvi svete obrednje. Tri Bo- žija misnika svečano obaviše blagoslov novih oltara, a nakon toga bude opje- vana velika sv. misa. Veleč. župnika pratili vel. g. Ante Jasprica i mladi bogoslovac g. Prodan. Iza evangjelja mladi franjevac popne se na propovje- daonicu, da nepreglednome mnoštvu lomi kruh vječnoga života. Govoraše 0 časti i poštovanja kuće božije, kuće molitve, pa zgodno okrene na Svetite- lja novih žrtvenika, bl. Djevici Mariji i sv. Ante, pa na koncu zazove blago- glov s neba na selo i bogoljubni narod. Poslije podue obavio se svečani blago- slov, a na večer Janjina nanovo zapli- va u moru svjetla, dok mužari ponov- no orijahu zrakom, I na tome zaveza- lo svečanost, koje će svaki učesnik dugo milo i drago sjećati. Ne požalih, velju, truda ni muke do naše dčae Janjine. Nagjoh se ko u rogjenomu se- lu, ko na domaćem ognjištu. Janjina od prirode gizdava, narod na ruku i čisto gostoljubljiv, ama eto u 24 sata obikoh se ko pod očinškim krovom. A uza sve to prisustvovah ovome, rekao bih, čisto pučkome godu. Evala zauzetnome Don Niku, a čast i hvala i našim vrlim Janjinarima! Putnik. Kuna na Pelješcu. (Grom -- Smrt starine). Dne 27 pr. mj. malo da ne postrada nekoliko ljudskih žrtava. Pud samu veče, uz pljusak kiše, krupe i uz bljesak i grmljavinu, udari grom u sred sela Pijavičina, u košaru Balda Poljanića. Tu ubije petero ovaca, & u susjestvu smete dvije, tri žene, čineć. pri tome baš čudnih šala. Jednomu n, pr. čovjeku trgne iz ruke veliku ka- čicu a ispred nogu odvali komad s pra- ga, dok drugomu razbi staklenku, ne učinivši ipak pri tome kvara ni jedno“ me ni drugome, Ozledi mnogo voćaka, ito u priličnoj daljini, pnačinivši na svakoj dubokih tragova. Sreća velika, ljudski život nijedan ne postrada. — Dne 4 o. mj. preminu blago u Go- spodinu dobri starina Ivan Vijolić, u lijepoj starosti ,od 80 godina. Bijaše dobra, blaga duša, Za punih 14 godi- na obnašaše čast načelnika ove općine. Ostavlja za sobom lijepih spomenika svoga rada i mastojanja oko dobra i uhara naroda. Živo nastojaše oko sa- gragjenja luke u Crkvicama, a i put do luke njegova je zasluga. Vazda pri- pravan na dobro, svakomu bijaše pa ruku i narod će ga dugo i harno spo- minjati. Bijaše jedan od onih naših sta- rih hrvatskih poštenjačina, kojih na žalost danomice manje. Zamiču jedan za drugim. Vječni pokoj vrloj mu duši! Iz Kotora, svrhom Decembra. Na šumarskom odjelu kod našeg c. k. ko- tars. Poglavarstva dodijeljen je kao nadšumar glasoviti Srbin _ katolik iz Spljetskih Kaštela I. Cippico. Što je ovaj €. k. čivovnik veliki Srbin, nas je mala briga, slobodno mu; ali mu ne može biti slobodno, da pod čonetom, kad zalazi po našim selima za šumske poslove, širi na sve strane veliko srp- stvo i da uznosi Crnu Goru izmegju naših težaka katolika-hrvata. Do sad smo štedili g. Cippica, ali od sad ne- ćemo. Ovaj delija isticao se silnom a- gitacijom i vikom po kotorskim ploka- tama i ulicama u zadnjim saborskim izborima, pak smo ga poštedili. Ali da pam sad zavagja prosti maš narod, to nećemo nikako dopustiti; s toga moli- mo nadležne vlasti neka dozovu u pa- met ovog šumskog činovničića, dok smo na vrijeme. Muo, u Boki, 26 Decembra. Po- slije duge i teške bolesti preminuo je ovdje due 24 t mj. daroviti i čestiti mladić Alviz Boža Šimovića, učenik III. gimu. razr. Danas, premda je bilo kišovito vrijeme, bio mu je krasan spro- vod uz veliku pratnju do zadnjeg po- čivališta. Žalimo puno ovaj teški gu- bitak, koji je u srce ranio dobre mu roditelje, koji u pokojnika velike nade polagahu, — te koji je baš ucvilio stri- ca mu velč gimn. prof. D.ra Tripa Ši- movića, koji je pokojni&a ljubio i pa- zio kao svoje dijete. Laku mu bila zem- lja, koja nam ga je za rano ugrabila! Pokoj mu plemenitoj duši | Kotor, 29 Decembra. Sinoć su bo- keški Hrvati priredili u prostorijama »Hrvatskog Doma“ u Kotoru veliki ko- mers u počast novoizabranim hrvatskim zastupnicima: Dr. Adamu Veroni, Ma- tu Radimiri i Jurju Cariću. Preko ko- mersa svirala je naša hrvatska glazba birane komade, Komers je trajao do kasne dobe. Izrečeno je više lijepih na- pitnica, Megju svim prisutnim vladalo je veliko oduševljenje. i Izborna kronika. Kotor, 7. Januara. Zadnji ,Dubrov- nik“ br. 1, donosi dugo izvješće od 6 tiskanih stupaca, kojim baš na do sad nšvigjeni način, očitim bezobraznim la- žima i izvrćanjem činjenica, hoće da prikaže ćoravima i ljudima, kojim ni- jesu pobliže poznate okolnosti ovog razglašenog srpskog Bosfora, da je to- bož bilo počinjeno više silnih nezako- nitosti u izborništvu bokeških velepo- reznika pri sastavljanju imenika birača i pri samom primanju glasova, dotično biranju zastupnika, obavljenom dne 21 pr. mj, tog sudbonosnog dana po nase srpstvo, koje se je baš pokazalo u svoj svojoj golotinji. Po ovom ,Dubrovni- kovom“ izvješću proističe da je izbor- na naša komisija odbila 7 srpskih ,sa- svim zakonitih i pravovaljanih“ glaso- va, te primila 8 (do sad su telalili 7 krešio dakle 1,1) naših nezakonitih gla: sova, Na ovo skroz lažao izvješće, ko što i na ono u pregi. broju ,Dubrov- nika“ odaosno izborništva naših grado- va, osvrnućemo se malo potanje u na- stajućem broju ,Crvene Hrvatske“. Kotor, S Janurra. Srpske .novine u zvijezde kuju našeg srpako-pravotav- nog protopresvitera Bućina, da je on samoprijegorno otklonuvši kandidaturu u bokeškim vanjskim općinama, dopri- nio da su svi srpski birači složno gla- govali za tajnika grbaljske općine, ve- leuglednog i u Boki općeštovanog Gju- ra Vukot ća i Dra. St Kneževića, srbi- na-nebokeija. Dočim stvar stoji inače. Bućin je i danju i noćju radio, obilazio je i kočijama i ,plovidbom“ i lagjama svukud, & da si osigura većinu, srp- skih biranih birača za se i za Vukoti- ća. Prividno ju je bio i osigurao. Ali nesreća je za nj bila, što se odveć po- uzdavao u lukavoga-nevjernoga Gjura. Dok js on spravljao ćeren za se i za Gjura, Gjuro mu je iza legja spletka- rio. Nami su poznata njeka Gjurova pisma, pa i ono upravljeno «sitezu Si- miću, uslijed kojega, preko glave Bu- ćina, upravni odbor srpske stranke, na svojoj zadnjoj sjednici u Sibeniku, bio je proglasio kandidatima stranke, za bokeške vanjske općine: Vukotića i Nakičenovića, tajnika ercegnovske op- ćine. Ako nijesu ova dva bila izabra- na, zahvalit je opet spletkama, koje zekopaše kandidaturu Bućinovu, a i Nakičenovićevu, te iznesoše uz kandi- daturu Vukotićevu onu Dra. Kneževića. Da se pak opsjeni prostota, Bućin je tobož svojevoljno, samoprvijegorno, ot- klonio kandidaturu u korist Kneževića, a Nakičenoviću je bilo obećano izbor- ništvo veleporeznika. Da je ovo ovako, najbolje nam svjedoči sadašnje držanje Bućinovo. On se sad osvećuje na one, 0 kojim drži, da su radili protiv nje- gove kandidature. Izmegju ovih Bućin ubraja i g. Mikulića, pravoslavnog ka- tehetu kotorske ck. velike gimnazije. Pa da mu se osveti, radio je, da spo- menuti g. Mikulić bude iskključen kao član iz ,Srpske Čitaonice,“ Ali nije uspiv. Većina članova ,Srpske Čitaoni- ce“ nije se dala ma lijepak Bućinu, i tako je on, mješte Mikulića, gašikao iz »Srp. Čitaonice“, prijavivši svoj otstup. Nami je malo stalo za ovo, što se zbi- va izmegju naših Srba, i nebi se na ovo ni osvrćali, da nije one lažne pi- sanije u srpskim novinama, kojom se nastoji prikazati Bućina u drugom svi- jetlu nego što je uprav. Radi toga baš prosto kao kroničari ovo bilježimo. Kotor, 8. Januara. Dr. Negrini et C. srpski dokturi, ti majstori u izbor- nim poslima, sastavljaju utok na sabor za izboraištvo naših gradova i za ono veleporeznika Onomadne sašao je gla- vom sa Cetinja Dr. Tomanović, ured- nik ,Glasa Crnogorca“, i na dugo se je zadržao kod Dr. Negrini. Mi smo ga vidjeli našim očima. Dobro je da se i ova znade! A sad je red na ,Dubrov- niku, da i ovaj pohod zaniječe po svom običaju. i RNS SRNRNNDamamsramo— > Širom domovine. Slavenski ured u tarizu. Nedav- no se je u Parizu osnovao , Slavenski ured“ (Ageuce Slive), kojemu je u- pravitelj g. J. J. H ffunan de Kidtky (Paris, Rue d' Argenteuil 16), Ovaj se ured bavi dopisivaujem = u slaven- ske novine, izdavanjem putopisa po sla- venskim zemljama, prevagjaojem iz sia- veusiih i u slaveuske jezike. preuz.m- lje na se trgovačka predstavništva, iz- lagauje narodnih nošnja itd. Glavoa& mu je svrha, da unapregjuje trgovačke od- aošaje. laicijativa ovuga pouuzeća pri- pa češkom publicisti g. Hoffmanu de stky, koji je moralno i materijalno pomagan od maogobrojnih odličnih Sla- vena i Francuza. Za hrvatske stvari urodu je na raspoloženju naš sugra- gjanin g. Vjekoslav Jelavić. Kušnje vina. Viuarska udružba u Spljetu javlja nam, da će 16 februara i susljednih dana držati kušoju crnoga vins, opola i bijeloga. Vino izloženo, & prije istraženo vd c. k. pokušajne hemičke postaje u Spljetu, kušat će se avno, te će se proizvediteljiws priop- ćiu ocjena vina, slucajue njegove mA- ne i upute za poboljšanje i uzdržava nje. Svaki, koji se prijavi, treba d pošlje po 4 staklenice svake pojedin vrsti, koje namjerava izložiti uz svoj ime i oznaku izvora vina, a to od 1 Svoj k svom! ,,Croatia“ osigura vajuća zadruga u Zagrebu otvorila j glavno zastupstvo za cijelu Istru, Gori cu, Trst i Dalmac ju u Puli, te je poslovanjem jur otpočela. Glavno za stupstvo preuzeo je g. Lacko Križ ravnatelj vinarske zadruge. Veselje javljamo ovu vijest, pa preporučam svakomu najtoplije našu jedinu domać zadrugu, koja će prema ustanova svojih pravila polovicu čistog godišnj ostatka privagjati javnim svrhama oni pokrajina u kojima radi. dočim će dru gu polovicu upotrebljavati na sniženj premije njezinih osiguranika. Ovako n radi nijedno drugo društvo, nego sabir novac i odnaša iz naših pokrajina. T' činjenicu neka svaki uvaži i svojs podupre taj naš domaći zavod. Cirilo-Metodijski block koleda za g. 1902, izašao je, te se dob va Puli u tiskari J. Krmpotić i drug. O sim dnevnog blocka za trganje donaš i ljestvica pristojba te cijenik za po štanske i brzojavne pristojbe. Šalje jedino uz gotovo ili pouzeće. Ko po šalje unaprijed K. 120 na naslov: Ti skara J. Krmpotič i dr. u Puli (Istra primiti će ga franko. Zubar Ivan Stjepović-Dabrović nastajuću sedmicu doći će u Kotor Bosna i Hercegovina. Evropsk se je štampa ovih dana bavila mnog Bosnom i Hercegovinom. Javljalo se je da će te zemlje monarkija anektirati nFremdenblatt“ javlja, da su vijesti aneksiji izmišljene. — U narednom će mo broju donijeti zanimljiv dopis i Mostara o školskim odnošajima. Promjene na namjesništvu. Gl& sa se, da će civilnim namjesnikom bit imenovan barun Kučera, civilni doglav nik u Sarajevu. Jsvor. savjetnik Nar delli bit će premješten u Tirol. Ljubljanska kreditna banka ovih se je dana ustanovila u Spljetu podružni ca. Banka se bavi svim što zasjec+ u ban- kovni i mjenbenjački posao. Čujemo da će se i u Dubrovniku osnovati jed na podružnica. Zavod sv. Jeronima. Prošlih sej dana pronosila vijest, da su dalmatin ski provalnici sklopili kompromis austr. ug. poslaništvom. ,Obzor“ opo vrgava vijest. — ,Iaformation“ piše, d će generalni kousul crnogorski u Rimu Popović biti premješten u Carigrad, da će na njegovo mjesto biti imenova conte Lujo Vojnović. Isti list javlja, d je stigao u Rim poglavar novinarsk ureda u Cetinju Matanović, da zatraž preko talijanskih sudova, neka se pri zna i protektorat Crne Gore nad za vodom sv. Jeronima.(!) Gradska kronika. Gundulićevo doba. U posljednji brojevima (48—51) ,Vienca“ izašlo j nekoliko zanimljivih priloga za pozna vanje Guadulićeva doba, a pribrao i je poznati švedski slavista Alfred Jen seu. U tim prilozima ponaiprije je pri kazan rukopis iz konca 16.0g stoljeća iz kojega se razabire broj tadašnjeg dubrovačkoga plemstva te stane ta dašnjega dubr. obrta. God. 1594 p tom b jaše 308 punoljetnih plemića, 28 dubrovačkih plemićkih obitelji. Me gju imenima obitelji, koje su bile za pisane u razne bratovštine, nalazimo imena poznatih duhrovačkih pjesnik kao u, pr. Dioka Zlatarića kao član bratovštine sv, Antuna. Iz čitava s popisa obrta vidi, da je ovaj bio vrl razvit i da je promet morao biti zua tan. Opisujući razne rukopise Guadu lićeva ,Osmana“ Jensen se odlučno iz javljuje za jedinstvo ,Osmana“ te ka znatao pomagalo za razumijevanje ,08 mana“ navodi talijanski prevod ,0s mana“ u prozi od Venceslava Smec chie, patricija kotorskoga (iz g 1786) koji se prevod nalazi u zagrebačko, sveučilišaoj biblioteci, Z inimljiv je li fraujevca Agića, koji navodi Jensen, koji sadržaje sud učena franjevca / Omanu“, nakon sto je ,Osmao“ is dan štam;om,