je najuspješnije sredstvo, da Khuena

= Omraze pred magjarskim javnim mni-
jenjem. Ovo su u ostalom sve osobne
zadjevice, a jadna Hrvatska mora da
im bude žrtvom. Kad se ne bi o Hr-
vatskoj radilo, mi bismo mogli zabav-
ljati se, gledajući ovu borbu megju ba-
nom s jedne strane, a pristašama ba-
ruma Bacfiy-a s druge. Nu radi se 0
našoj domovini, na račun koje gospo-
da se zadijevaju i ne smijemo se smi-
jati negu gorko žaliti ovakovo stanje
stvari. Hedervary, Rauch, Crnković u-
nionisti su jedne dlake i jednih težnja ;
ata to, što Hrvatska ne raspolaže sa-
ma svojom sudbinom, prepiru se pred
magjarskim javnim mnijenjem, koji je
od njih bolji Magjaron.

Jučer je umrla u 67. godini života
umirovljena glumica hrvatskoga kaza-
lišta Maca Perisova. God. 1875. bila je
sa našim dramatskim društvom u Du-
brovniku, a god. 1884. putovala je
Dalmacijom u Protićevu dramatskom
društvu. Počela je predstavljati na na-
šim daskama g. 1860., te je učestvo-
vala baš u prvoj hrvatskoj predstavi.
Predstavljalo se je  Freudenreichova
Crna Kraljica“. Uspjevala je kao tra-
gedkinja, ali je često mijenjala svoju
struku. Zanimivo je, da se je posveti-
la dramatskoj umjetnosti nagovorom
Adelaide Ristori, koja je Perisovu kao
dijete susrela jednom iza kazališnih
kulisa ua Rjeci, pa na licu djeteta
pogodila sposobnost za dramatsku u-
mjetnost. Perisova nije uvijek igrala u
hrvatskom kazalištu. Ona je putovala
takogjer sa nekim talijanskim i ma-
gjarskim društvima, a za neko vrijeme
bila je članom biogradskoga kazališta.
I tako stariji idu, te nas samo sjećaju
na ljepše dane prošlosti. Perisova je
umrla, umrli su Freudenreich i Ple-
menčić, dočim su Mandrović i Milan
umirovljeni. Kad bude umirovljena još
koja starija sila našega kazališta — a
to ne može kasniti — gdje su oni,
koji će dostojno starije naslijediti ?

U našem književnom društva zapo-
čela su opeta predavanja, koja se dr-
že svakoga petka. Sjajan i velik us-
pjeh postiglo je u petak predavanje
privatnoga docenta ua našem sveučiliš-
tu dra. Ernesta Milera: ,Zločinci u u-
mjetnosti i književnosti.“ On je za is-
hodište svojih učenih i zanimivih raz-
luganja uzeo konkluzije, do kojih je
došao talijanski penalista Ferri. Pre-

davanje je karakteristično i s toga u
EEE EEE EEE ELEEESEESEENNNNNNNVENNNNN
ljani, Travunjci, Dukljani i Neretvani
potekli od ,uekrštenih Srba“, koji sta-
nuju na sjeveru Karpata, u zemlji ko-
ju on nazivlje ,bijela Srbija“, Pokle
je sadašnja etnugrafska zaanost doka-
zala da to nije nipošto tako, otpada
po sebi i sve ono, što on tvrdi o srp-
skoj narodnosti Humljana, Travunjaca,
Dukljana i Neretvana, a kad se gosp.
Adamović za ojega pozivle, tvrdeć da
su već god. 630 postojale okolo Du-
brovmika dvije srpske županije Z:hem-
1e.i Travunija, na čijem zemljištu da
se nalazi i naša Župa, ou tim, u koli-
ko se tiče srpstva rečenih predjela,
mlati praznu slamu, i mšta drugo.
Osim toga Portirogenit pobija sam
sebe, kad u poglavlju 29 svoje povje-
sti piše: ,Cijela Dalmacija, i pukovi
okolo nje, t. j. Hrvati, Srbi, Zabumci,
Travunjei, Kouavljani, Dukljaui i Ne.
retvani“. Zahumljani dakle, Travunjci
i drugi nijesu srbi, jer da su taki, ne
bi M bilo potreba napose spominjati.
Velimo: Zahumljani i Iravunjci, to
est narod okolo Dubrovnika, uz nasu
upu, sijesu srbi. A kako da budu sr-
bi, kad Mi Di s 1 Kr me-
glu srbe ne ubrajaju tome evo
dokazi
Srpski kralj Stefan Prvovjenčani pi-
še se ovako: ,Kral vse Srpskije semle,
Dioklije i Travunije i Dalmacie i Za-
AMlmie“, & u potpunom naslovu: ,Go-
vse Srbske zemle i Dioklje i
e i Travunije i Hlmske zenilje“,

U potpisu pak: , ral gole orpake sem+

Irvatskoj, što je dr. Miler gotovo sa-

svim mimoišao Nijemce, a pozivao se

jedino na Latine i Slavene. Lijepim je

uspjehom iste večeri predavao dr. F.

Bučar o Jensenu i njegovim djelima.
Naši dopisi.

Iz Kotora, 15. Januara, ( Umorstvo
u Prčanju). Zadoji ,Dubrovnik“, pod
naslovom grozna umorstva, izvješćuje
lažno i tendecijozno o zločinstvu, koje
se je dogodilo na Prčanju, dne 6 tek.
Ovo uprav gadno i sramotno ,Dabr.“
izvješće nećemo pobijati, jer bi gubili
od svoga. Samo ćemo reći radi dalj-
njeg općinstva, da je ono zločinstvo na
Prčanju počinio njeki lopov iz Italije,
otačbine Musolina, imenom Tetamanti,
kojemu do danas nije se moglo ući u
trag, — a ne ni Uksanović, ni Brkan,
koji su rogjeni na Prčanju, a nijesu bi-
li ,dobavljeni i namješteni“ na Prčanj,
samo da po Prčanju ima ko pjevati:
nživila Hrvatska“. Mi ujedno upozoru-
jemo na ,Dubrovnikovo“ izvješće sve
prave Bokelje, osobito one katolike,
koji još nešto drže do naših Srb4. Ne-
ka ga pomnjivo pročitaju, pak neka
nam reku: Kad ,,Dubrovnik“ jovako
lažao piše o pitanju, koje nam je svi-
jema dobro poznato, kako li neće lagati,
kad piše o pitanjima, koja nijesu na-
ma dobro poznata ? Jadna srpska štam-
po ukojeli si ruke pala i koliko li dr-
že do tvog ugleda i dobra imena tvoji
pošteni srpski dopisnici !

Kotor, 17 Januara. (Zulum u Bu-
dvi). Po vijestima, koje primamo iz Bu-
dve, onamo vlada pravi zulum. Hrvati
su izvrgauti svim mogućim veksicija-
ma, dočim je Srbima sve dopušteno.
Pače na pravoslavni Božić bilo im je
slobodno uz pucnjavu iz pušaka i ve-
volvera, po budvanskim ulicama, klica-
ti svom gospodaru (I) knjazu Nikoli cr-
nogorskom i mladim knjaževićima, na
sablazan svih budvauskih Hrvata. Do-
sta su naši trpjeli i podnosili u Budvi,
gdje su — u gradu — u većini, sa
strane one srpske općine i onih srpsko-
crnogorskih fanatičara. Bilo bi vrijeme
da se već svi uaši prčnu, pa da obraz:
loženo iznesu sve na vidjelo, da se već
stane na put srpskom i crnogorskom
zulumu, u onom od starine katoličkom
i hrvatskom gradu. Pobrinućemo :se, da
vam pošaljemo za drugi broj ,Crvene“
potanje izvješće o žalosnim današnjim
odnošajima, koji vladaju u Budvi pod

erom načelnika Steva Serzentića, tog
Epzzgrmemapmmmmpueesmnmmarnprmmpgnmmem=
lje i pomorskje“. (Monum. serb. str. 11)

Stjepan Dragutin kralj srpski (god
1272 piše se: ,Blagočastivi i ličisto-
ljubivi sve Srbske, pomorske, podunav-
ske i sremske zemlje kralj Stefan“.

Godine 1396 Dubrovčani pišu Jele-
ni kao kraljici Serbljem, Bosni i Pri-
morju“. i

Pod ,primorjem“ ili ti ,pomorskem
zemljom“ razumijeva se u širem smi-
slu sva zemlja od Neretve du Bojane,
Srpski kraljevi tu zemlju Srbiji ne pri-
brajaju, pa ćak ni Bosnu! Sam srpski
car Dušan silni zove se ,car Srblem,
Grkom, Bosni, Arbaniji“, Bosanski
kralj Stjepan Tvrtke, koji je bio žago-
spodovao i samom Srbijom, potpisuje
se: ,Stefin Tvrtko  milostiju božjom
kralj Srbijem, Bosni i Primorju“. Isti
u povelji od god. 1378 nazivlje sebe
nasljednikom ,srpske 1 pomorske zem-
lje“, a njegov nasljednik Stjepan Da-
biša potpisuje se g. 1395; ,Kralj Ser-
blem, Bosni, Primorju, Humaki zemlje,
dolajim krajem, zapadnim stranam, U-
sori, Soli i podrinju“.

Iz navedenih naslova (a mogli bismo
sličnih navesti) vidi se očito da sami
srpski vladari nijesu smatrali ni samu
Bosuu, a kamo li primorske zemlje o-
kolo Dubrovnika, umlje, Travuniju
i ostalo, kao zemlje srpske po
nosti. Za koje doba te zemlje bile su
srpske, jer su bile podložne oblasti srp-
skih kraljeva i dinastija, koji su,  oši-
livši se u trima četraacstom vi-

ostoLO 1
jeku, nastojali kako bi svoju vlast ras-

 

narod-.

novog Janusa sa dva lica. Jedno mu je
u Budvi: srpsko-crnogorško, a drugo
kad dogje u neke kotorske dvore: ul-
tra-vladino. Ali će svršit i Srzentićev
pašaluk, božja mu vjera!

Iz Kotora, 13t m. (Općinski dom).
Jučer je bila otvorena nova općinska
zgrada zgodnim govorom gosp. načel-
nika kap. Filipa Radoničića u izvan-
rednoj sjednici općinskog vijeća. Svira-
la je kotorska glazba. Novi ,općimski
Dom“ baš je na čast ljudima, koji su
ga podigli. Ovo je najbolji spomenik,
što se može učiniti, kad imade dobre
volje i rada. Evala našoj uglednoj ko-
torskoj općini.

Mostar, 7 Januara. (Školski odno-
šaji — Martićevo sijelo.) Pred koji
mjesec dana izašao je u ,Osvitu“ čla-
nak, u komu se je dokazivala prijeka
potreba, da se za naše djake osnuje
hrvatsko pripomočno društvo. Mostar-
ska je cenzura na glasu, pak s toga
ni ,Osvit“ nije mogao svoie razlaganje
potkrijepiti nekim važa:m činjenicama.
Naše novinstvo se je malo ili nimalo
osvraulo na taj članak, ali zato nijesu
sustali ovamošnji rodoljubi. Najodličniji
gragiani, a na čelu im biskup fra Pasko
Buconić, ustrojiše privremeni odbor za
uštanovljenje hrvatskog  pripomoćaog
društva. Iz svih krajeva Herceg-Bosne
stigauše izjave pristajanja i odobrava-
nja. Odbor podastre gradskom  kotar-
skom uredu molbu za držanje glavne
skupštine, na kojoj su se imali prihva-
titi društvena pravila. Ali kotar. pred-
stojnik zabrani držanje skupštine. Ova
zabrana učinila je dubok utisak i sva-
kojako se komentira. Za bolje razjaš-
njenje nek posluži ovo: Zemaljska vla-
da daje velike stipendije sveučilišnim
djacima, ali nijedan djak na Zagrebač-
kom sveučilištu ne uživa je, već se gle-
da na svaki načia odvratiti djake od
Zagreba. U mostarskoj gimnaziji bilo
je prošle godine poraz dijeljeno 16 040
kruva stipendija. U okružju mostarskom
velika je većina katoličkog pučanstva,
a jedaako i u gimnaziji najviše je dja-
ka katoličke vjeroispovjedi. Sasvim tim
od cijele gornje svote bilo je podijelje-
no katoličkim djacima 13 stipendija u
iznosu od kr. 2200, muslimuskim 12 sti-
pendija (kr. 1800), & grčko-istučum 33
siipendija u iznosu vd 12040 kr. Pa
ipak naši Srbi trube svijetom, da su
oni zapostavljeni. Kako je u ovom po-
slu, tako je i u svemu drugomu.

Dae 19 o. mj. naše pjevačko društvo
ze ra m čina aaa, =
prostranili do wora; bile su su srgske
oun&kou kao što bi koji vel:ko-8rbiu mo-
gao reći da je bila srpska i Grčua i
Bugarska, zato jer su za koje vrijeme
bit6 podložue srpskom caru Dušanu!
U čuvenoj grčko-istućuo) Crkvi u Za-
val u Hercegovini bi nagjeu uatpis iz
g. 1743, gdje se  patrijarka = Arsenije
potpisuje kao patrijarka svih Srba,
Bugara, Pomorija, Bosne“, Po njemu
danilo ako u Bugarsku) uema srba, ne-
ma ih ni u Bosšmu ni u Primorju. Nema
ih ter ae:na, barem ih patrijarka — Ar-
semije poiovicom osamuaestvg vijeka
nije nalazio. Ali ih je g. Adamović u
našoj Župi našao! Zbilja čudo na svi-

jetu! Dušan i Tertko kažu osam da vla-

daju svim Srbima, ali megju te srbe
ne ubrajaju Prunorce. Dapaće za Du-
Sanu Bošua i Primorje nalaze e na-
praia ,Sroljem“ isto kako Grčka i Al-
banija! Dubrovčani pišu Joleai kao kra-
luci Srbima i Primorju. Ma dakle ni
samo Dubrovačko Vijeće mije držalo da
su Primorci srbi.

Već pred samim ovim svjedočanstvi-
ma cijenimo da padaju sva oaklapanja
g. Adamovića o tobožajam srostva da-
brovačkih okolaih mjesta, i naše Žu
napose. Ali uma još koješta, što treba
da iznosenao, pritvrdimo i pobijemo, a
što ostavljamo za drugi put, uvjereni
da je baš operac pretium pokazati hr-
vatskoj Gičalackoj publici & kakvom vr-
ti SN 3 historiograf mi imamo
posla.

kutto

priregjuje u proslavu 80godišnjice ro-
gijenja hrvatskog pjesnika fra Grge
Martića sjajno sijelo. Program je bi-
ran. Do vigjenja. —aš.—

Bilješke.

Sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Bečki dopisnik milanskog lista ,Se-
colo“ imao je neki dan razgovor s ne-
kim ,neaktivnim austrijskim državni-
kom“ o uzrocima krize u  monarkiji.
Državnik je mišljenja, da nije krizi
kriva Austrija, nego Ugarska. Austrij-
ski parlamenat hoće, da okrive za ne-
što, čemu on nije kriv, za to, da neće
doći do obnove nagodbe Austrije s U-
garskom. Na konferencama za .zajed-
ničku autonomnu tarifa Madžari su st&a-
vili takove zahtijeve, da bi Austrija pu-
činila samoubojstvo, kad bi ih prihva-
tila. Već iza prvih rasprava austrijski
su poslanici morali doći do uvjerenja,
da Madžari jednostavno neće nagodbe
i da smatraju zgodnim časom za pre-
laz k persooalooj 'ugiji.“ U istinu pak
nije pravo misljenje, da Madžari neće
nikakve nagodbe. Oni stvaraju poteško-
će, da mogu za tim izaći jednim veli-
kim zahtijevvm. Taj je zahtjev: sjedi-
njenje Dalmacije s Hrvatskom obzirom
aneksija sa strane Ugarske. Ta bi &-
neksija jeduostavno otputila austrijsku
trgovinu od Bosne i Hercegovine, a to
bi značilo, da je Ugarska anektirala i
te dvije pokrajine. Pošto nijedna aus-
trijska vlada oe bi mogla na to privo-
ljeti, sasvim je vjerojatno, da neće do-
ći do nagodbe s Ugarskom. — Na pri-
mjedbu dopisnika, da je , Fremdenblatt“
opovrgauo vijest 0 anektiranju Bosne i
Hercegovine, rekao je državnik, da taj
dementi potvrgjuje. ,Fremdenblatt“ je
opovrgauo naum aneksije Bosne, a pot-
puno je mučao o Da)maciji. — Bilježi-
mo, jer je interesantno i donekle vje-
rojatuo. Koliko je pak pozitivno istini-
to — to je drugo pitanje.

Hrvatska opozicija. Na skupštini
15 0. mj. stranke prava i neodvisne nar.
stranke u Zagrebu jednodušno je za-
ključena fuzija obe stranke.

Izborna kronika.

Kotor, 14 Januara. (Odgovor na is-
javu). Našim dopisom od 30 proš. De-
cembra, koji je bio uvršten u 1, broju
»Cr. Hr“ od 4 €. mj. iznijeli smo na
vidjelo, kako su naši Srbi izigrali D.ra
Luka Veronu i kako su ga nagovorili
— prikazujuć mu rog za svijeću, —
da se primi kandidature u gasim gra-
dovima. Radi kromke istaknuli smo
istinu opće poznatu, da je naime reče«
na kaudidalura ,sa strane Srba“ bila
najprije ponugjena koutu Krilu Vig
koviću, pak kontu Mitu Ivanoviću, za-
tim Dru. Gjuru Negrini i tek onda
Dr. Luki Veroni. Ovo naše otkriće u-
peklo je u živo naše Srbe. Nagjoše se
na mukama, pak im je red bilo uhva-
tit se bizantinskih doskočica, koje se
otsijevaju u čudnovatoj — da ne reče-
mo bezobraznoj — ,lzjavi“, tiskanoj u
»Dubrovniku“ br. 2. Ova ,Izjava“ još
nas je bolje uvjerila u 0nom mnijenju,
u kojem smo do sad držali nase Srbe,
kadre počiniti svaki bezobrazluk u &vo-
je stranačke svrhe. ,Izjava“ je .potpi-
sana od 7 Srba, koji izjavljuju, da je
bezočna laš i podla tsmišljotina, da je
od strane srpskog odbora bila iko-
me ikada pouugjena kandidatura, onim
jedinom Dr. Luki Verona. I mi to ka-
žemo, pače nadodajemo, da je besočna
laš i podla «zmišljotina Dra. Jova Ste-
fanovića, prota Jova Bućina, Dra. Ru-
de Sardelića, D. Vukasovića, K. Lako-
vića, F. Gjurovića i Kr. Tušupa, da je
ijedan hrvatski list u pokrajini u do.
pisima iz Kotora dopio vijest u smišhi,
kako ju oni predstavljaju. Jedino smo
mi u ,C. H.* br. 1. priopćili, da je
kandidatura u našim gradovima ,,sa stra-
ne Srba“ bila najprije ponugiena kon-
Z K. Mi 8 zi M. Ivano.
viću, zatim Dru, Gj. Negrini, & najpo-
slije Dru. Luka Veroni. Ovo kk.
opetujemo i kažemo, da je ovo prava
istina, usprkos famozae , Izjave“ u br.
2. Dub.“ sedmorice Srba. Neka nas
»Dubrovnik* pokuša pobiti kategorič-
nim izjavama: K. koata Viskovića, M.
kouia Ivanovića 1 Dr. Negrinja, da im
naime sa strune Srba (vamtite |) pije
bila pouugjeua kKaudidatura u ogšim
gradovima, sko 9made smjelosti. Dok
to ne učini, ova plaejava“ sedmorice &rp-
skog izbornog udbora pije sa drugo
turena kros Dubrovnik“, nego da xa«

stijepi prostotu 1 sve ono, Koji su ple