je najuspješnije sredstvo, da Khuena = Omraze pred magjarskim javnim mni- jenjem. Ovo su u ostalom sve osobne zadjevice, a jadna Hrvatska mora da im bude žrtvom. Kad se ne bi o Hr- vatskoj radilo, mi bismo mogli zabav- ljati se, gledajući ovu borbu megju ba- nom s jedne strane, a pristašama ba- ruma Bacfiy-a s druge. Nu radi se 0 našoj domovini, na račun koje gospo- da se zadijevaju i ne smijemo se smi- jati negu gorko žaliti ovakovo stanje stvari. Hedervary, Rauch, Crnković u- nionisti su jedne dlake i jednih težnja ; ata to, što Hrvatska ne raspolaže sa- ma svojom sudbinom, prepiru se pred magjarskim javnim mnijenjem, koji je od njih bolji Magjaron. Jučer je umrla u 67. godini života umirovljena glumica hrvatskoga kaza- lišta Maca Perisova. God. 1875. bila je sa našim dramatskim društvom u Du- brovniku, a god. 1884. putovala je Dalmacijom u Protićevu dramatskom društvu. Počela je predstavljati na na- šim daskama g. 1860., te je učestvo- vala baš u prvoj hrvatskoj predstavi. Predstavljalo se je Freudenreichova Crna Kraljica“. Uspjevala je kao tra- gedkinja, ali je često mijenjala svoju struku. Zanimivo je, da se je posveti- la dramatskoj umjetnosti nagovorom Adelaide Ristori, koja je Perisovu kao dijete susrela jednom iza kazališnih kulisa ua Rjeci, pa na licu djeteta pogodila sposobnost za dramatsku u- mjetnost. Perisova nije uvijek igrala u hrvatskom kazalištu. Ona je putovala takogjer sa nekim talijanskim i ma- gjarskim društvima, a za neko vrijeme bila je članom biogradskoga kazališta. I tako stariji idu, te nas samo sjećaju na ljepše dane prošlosti. Perisova je umrla, umrli su Freudenreich i Ple- menčić, dočim su Mandrović i Milan umirovljeni. Kad bude umirovljena još koja starija sila našega kazališta — a to ne može kasniti — gdje su oni, koji će dostojno starije naslijediti ? U našem književnom društva zapo- čela su opeta predavanja, koja se dr- že svakoga petka. Sjajan i velik us- pjeh postiglo je u petak predavanje privatnoga docenta ua našem sveučiliš- tu dra. Ernesta Milera: ,Zločinci u u- mjetnosti i književnosti.“ On je za is- hodište svojih učenih i zanimivih raz- luganja uzeo konkluzije, do kojih je došao talijanski penalista Ferri. Pre- davanje je karakteristično i s toga u EEE EEE EEE ELEEESEESEENNNNNNNVENNNNN ljani, Travunjci, Dukljani i Neretvani potekli od ,uekrštenih Srba“, koji sta- nuju na sjeveru Karpata, u zemlji ko- ju on nazivlje ,bijela Srbija“, Pokle je sadašnja etnugrafska zaanost doka- zala da to nije nipošto tako, otpada po sebi i sve ono, što on tvrdi o srp- skoj narodnosti Humljana, Travunjaca, Dukljana i Neretvana, a kad se gosp. Adamović za ojega pozivle, tvrdeć da su već god. 630 postojale okolo Du- brovmika dvije srpske županije Z:hem- 1e.i Travunija, na čijem zemljištu da se nalazi i naša Župa, ou tim, u koli- ko se tiče srpstva rečenih predjela, mlati praznu slamu, i mšta drugo. Osim toga Portirogenit pobija sam sebe, kad u poglavlju 29 svoje povje- sti piše: ,Cijela Dalmacija, i pukovi okolo nje, t. j. Hrvati, Srbi, Zabumci, Travunjei, Kouavljani, Dukljaui i Ne. retvani“. Zahumljani dakle, Travunjci i drugi nijesu srbi, jer da su taki, ne bi M bilo potreba napose spominjati. Velimo: Zahumljani i Iravunjci, to est narod okolo Dubrovnika, uz nasu upu, sijesu srbi. A kako da budu sr- bi, kad Mi Di s 1 Kr me- glu srbe ne ubrajaju tome evo dokazi Srpski kralj Stefan Prvovjenčani pi- še se ovako: ,Kral vse Srpskije semle, Dioklije i Travunije i Dalmacie i Za- AMlmie“, & u potpunom naslovu: ,Go- vse Srbske zemle i Dioklje i e i Travunije i Hlmske zenilje“, U potpisu pak: , ral gole orpake sem+ Irvatskoj, što je dr. Miler gotovo sa- svim mimoišao Nijemce, a pozivao se jedino na Latine i Slavene. Lijepim je uspjehom iste večeri predavao dr. F. Bučar o Jensenu i njegovim djelima. Naši dopisi. Iz Kotora, 15. Januara, ( Umorstvo u Prčanju). Zadoji ,Dubrovnik“, pod naslovom grozna umorstva, izvješćuje lažno i tendecijozno o zločinstvu, koje se je dogodilo na Prčanju, dne 6 tek. Ovo uprav gadno i sramotno ,Dabr.“ izvješće nećemo pobijati, jer bi gubili od svoga. Samo ćemo reći radi dalj- njeg općinstva, da je ono zločinstvo na Prčanju počinio njeki lopov iz Italije, otačbine Musolina, imenom Tetamanti, kojemu do danas nije se moglo ući u trag, — a ne ni Uksanović, ni Brkan, koji su rogjeni na Prčanju, a nijesu bi- li ,dobavljeni i namješteni“ na Prčanj, samo da po Prčanju ima ko pjevati: nživila Hrvatska“. Mi ujedno upozoru- jemo na ,Dubrovnikovo“ izvješće sve prave Bokelje, osobito one katolike, koji još nešto drže do naših Srb4. Ne- ka ga pomnjivo pročitaju, pak neka nam reku: Kad ,,Dubrovnik“ jovako lažao piše o pitanju, koje nam je svi- jema dobro poznato, kako li neće lagati, kad piše o pitanjima, koja nijesu na- ma dobro poznata ? Jadna srpska štam- po ukojeli si ruke pala i koliko li dr- že do tvog ugleda i dobra imena tvoji pošteni srpski dopisnici ! Kotor, 17 Januara. (Zulum u Bu- dvi). Po vijestima, koje primamo iz Bu- dve, onamo vlada pravi zulum. Hrvati su izvrgauti svim mogućim veksicija- ma, dočim je Srbima sve dopušteno. Pače na pravoslavni Božić bilo im je slobodno uz pucnjavu iz pušaka i ve- volvera, po budvanskim ulicama, klica- ti svom gospodaru (I) knjazu Nikoli cr- nogorskom i mladim knjaževićima, na sablazan svih budvauskih Hrvata. Do- sta su naši trpjeli i podnosili u Budvi, gdje su — u gradu — u većini, sa strane one srpske općine i onih srpsko- crnogorskih fanatičara. Bilo bi vrijeme da se već svi uaši prčnu, pa da obraz: loženo iznesu sve na vidjelo, da se već stane na put srpskom i crnogorskom zulumu, u onom od starine katoličkom i hrvatskom gradu. Pobrinućemo :se, da vam pošaljemo za drugi broj ,Crvene“ potanje izvješće o žalosnim današnjim odnošajima, koji vladaju u Budvi pod erom načelnika Steva Serzentića, tog Epzzgrmemapmmmmpueesmnmmarnprmmpgnmmem= lje i pomorskje“. (Monum. serb. str. 11) Stjepan Dragutin kralj srpski (god 1272 piše se: ,Blagočastivi i ličisto- ljubivi sve Srbske, pomorske, podunav- ske i sremske zemlje kralj Stefan“. Godine 1396 Dubrovčani pišu Jele- ni kao kraljici Serbljem, Bosni i Pri- morju“. i Pod ,primorjem“ ili ti ,pomorskem zemljom“ razumijeva se u širem smi- slu sva zemlja od Neretve du Bojane, Srpski kraljevi tu zemlju Srbiji ne pri- brajaju, pa ćak ni Bosnu! Sam srpski car Dušan silni zove se ,car Srblem, Grkom, Bosni, Arbaniji“, Bosanski kralj Stjepan Tvrtke, koji je bio žago- spodovao i samom Srbijom, potpisuje se: ,Stefin Tvrtko milostiju božjom kralj Srbijem, Bosni i Primorju“. Isti u povelji od god. 1378 nazivlje sebe nasljednikom ,srpske 1 pomorske zem- lje“, a njegov nasljednik Stjepan Da- biša potpisuje se g. 1395; ,Kralj Ser- blem, Bosni, Primorju, Humaki zemlje, dolajim krajem, zapadnim stranam, U- sori, Soli i podrinju“. Iz navedenih naslova (a mogli bismo sličnih navesti) vidi se očito da sami srpski vladari nijesu smatrali ni samu Bosuu, a kamo li primorske zemlje o- kolo Dubrovnika, umlje, Travuniju i ostalo, kao zemlje srpske po nosti. Za koje doba te zemlje bile su srpske, jer su bile podložne oblasti srp- skih kraljeva i dinastija, koji su, oši- livši se u trima četraacstom vi- ostoLO 1 jeku, nastojali kako bi svoju vlast ras- narod-. novog Janusa sa dva lica. Jedno mu je u Budvi: srpsko-crnogorško, a drugo kad dogje u neke kotorske dvore: ul- tra-vladino. Ali će svršit i Srzentićev pašaluk, božja mu vjera! Iz Kotora, 13t m. (Općinski dom). Jučer je bila otvorena nova općinska zgrada zgodnim govorom gosp. načel- nika kap. Filipa Radoničića u izvan- rednoj sjednici općinskog vijeća. Svira- la je kotorska glazba. Novi ,općimski Dom“ baš je na čast ljudima, koji su ga podigli. Ovo je najbolji spomenik, što se može učiniti, kad imade dobre volje i rada. Evala našoj uglednoj ko- torskoj općini. Mostar, 7 Januara. (Školski odno- šaji — Martićevo sijelo.) Pred koji mjesec dana izašao je u ,Osvitu“ čla- nak, u komu se je dokazivala prijeka potreba, da se za naše djake osnuje hrvatsko pripomočno društvo. Mostar- ska je cenzura na glasu, pak s toga ni ,Osvit“ nije mogao svoie razlaganje potkrijepiti nekim važa:m činjenicama. Naše novinstvo se je malo ili nimalo osvraulo na taj članak, ali zato nijesu sustali ovamošnji rodoljubi. Najodličniji gragiani, a na čelu im biskup fra Pasko Buconić, ustrojiše privremeni odbor za uštanovljenje hrvatskog pripomoćaog društva. Iz svih krajeva Herceg-Bosne stigauše izjave pristajanja i odobrava- nja. Odbor podastre gradskom kotar- skom uredu molbu za držanje glavne skupštine, na kojoj su se imali prihva- titi društvena pravila. Ali kotar. pred- stojnik zabrani držanje skupštine. Ova zabrana učinila je dubok utisak i sva- kojako se komentira. Za bolje razjaš- njenje nek posluži ovo: Zemaljska vla- da daje velike stipendije sveučilišnim djacima, ali nijedan djak na Zagrebač- kom sveučilištu ne uživa je, već se gle- da na svaki načia odvratiti djake od Zagreba. U mostarskoj gimnaziji bilo je prošle godine poraz dijeljeno 16 040 kruva stipendija. U okružju mostarskom velika je većina katoličkog pučanstva, a jedaako i u gimnaziji najviše je dja- ka katoličke vjeroispovjedi. Sasvim tim od cijele gornje svote bilo je podijelje- no katoličkim djacima 13 stipendija u iznosu od kr. 2200, muslimuskim 12 sti- pendija (kr. 1800), & grčko-istučum 33 siipendija u iznosu vd 12040 kr. Pa ipak naši Srbi trube svijetom, da su oni zapostavljeni. Kako je u ovom po- slu, tako je i u svemu drugomu. Dae 19 o. mj. naše pjevačko društvo ze ra m čina aaa, = prostranili do wora; bile su su srgske oun&kou kao što bi koji vel:ko-8rbiu mo- gao reći da je bila srpska i Grčua i Bugarska, zato jer su za koje vrijeme bit6 podložue srpskom caru Dušanu! U čuvenoj grčko-istućuo) Crkvi u Za- val u Hercegovini bi nagjeu uatpis iz g. 1743, gdje se patrijarka = Arsenije potpisuje kao patrijarka svih Srba, Bugara, Pomorija, Bosne“, Po njemu danilo ako u Bugarsku) uema srba, ne- ma ih ni u Bosšmu ni u Primorju. Nema ih ter ae:na, barem ih patrijarka — Ar- semije poiovicom osamuaestvg vijeka nije nalazio. Ali ih je g. Adamović u našoj Župi našao! Zbilja čudo na svi- jetu! Dušan i Tertko kažu osam da vla- daju svim Srbima, ali megju te srbe ne ubrajaju Prunorce. Dapaće za Du- Sanu Bošua i Primorje nalaze e na- praia ,Sroljem“ isto kako Grčka i Al- banija! Dubrovčani pišu Joleai kao kra- luci Srbima i Primorju. Ma dakle ni samo Dubrovačko Vijeće mije držalo da su Primorci srbi. Već pred samim ovim svjedočanstvi- ma cijenimo da padaju sva oaklapanja g. Adamovića o tobožajam srostva da- brovačkih okolaih mjesta, i naše Žu napose. Ali uma još koješta, što treba da iznosenao, pritvrdimo i pobijemo, a što ostavljamo za drugi put, uvjereni da je baš operac pretium pokazati hr- vatskoj Gičalackoj publici & kakvom vr- ti SN 3 historiograf mi imamo posla. kutto priregjuje u proslavu 80godišnjice ro- gijenja hrvatskog pjesnika fra Grge Martića sjajno sijelo. Program je bi- ran. Do vigjenja. —aš.— Bilješke. Sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Bečki dopisnik milanskog lista ,Se- colo“ imao je neki dan razgovor s ne- kim ,neaktivnim austrijskim državni- kom“ o uzrocima krize u monarkiji. Državnik je mišljenja, da nije krizi kriva Austrija, nego Ugarska. Austrij- ski parlamenat hoće, da okrive za ne- što, čemu on nije kriv, za to, da neće doći do obnove nagodbe Austrije s U- garskom. Na konferencama za .zajed- ničku autonomnu tarifa Madžari su st&a- vili takove zahtijeve, da bi Austrija pu- činila samoubojstvo, kad bi ih prihva- tila. Već iza prvih rasprava austrijski su poslanici morali doći do uvjerenja, da Madžari jednostavno neće nagodbe i da smatraju zgodnim časom za pre- laz k persooalooj 'ugiji.“ U istinu pak nije pravo misljenje, da Madžari neće nikakve nagodbe. Oni stvaraju poteško- će, da mogu za tim izaći jednim veli- kim zahtijevvm. Taj je zahtjev: sjedi- njenje Dalmacije s Hrvatskom obzirom aneksija sa strane Ugarske. Ta bi &- neksija jeduostavno otputila austrijsku trgovinu od Bosne i Hercegovine, a to bi značilo, da je Ugarska anektirala i te dvije pokrajine. Pošto nijedna aus- trijska vlada oe bi mogla na to privo- ljeti, sasvim je vjerojatno, da neće do- ći do nagodbe s Ugarskom. — Na pri- mjedbu dopisnika, da je , Fremdenblatt“ opovrgauo vijest 0 anektiranju Bosne i Hercegovine, rekao je državnik, da taj dementi potvrgjuje. ,Fremdenblatt“ je opovrgauo naum aneksije Bosne, a pot- puno je mučao o Da)maciji. — Bilježi- mo, jer je interesantno i donekle vje- rojatuo. Koliko je pak pozitivno istini- to — to je drugo pitanje. Hrvatska opozicija. Na skupštini 15 0. mj. stranke prava i neodvisne nar. stranke u Zagrebu jednodušno je za- ključena fuzija obe stranke. Izborna kronika. Kotor, 14 Januara. (Odgovor na is- javu). Našim dopisom od 30 proš. De- cembra, koji je bio uvršten u 1, broju »Cr. Hr“ od 4 €. mj. iznijeli smo na vidjelo, kako su naši Srbi izigrali D.ra Luka Veronu i kako su ga nagovorili — prikazujuć mu rog za svijeću, — da se primi kandidature u gasim gra- dovima. Radi kromke istaknuli smo istinu opće poznatu, da je naime reče« na kaudidalura ,sa strane Srba“ bila najprije ponugjena koutu Krilu Vig koviću, pak kontu Mitu Ivanoviću, za- tim Dru. Gjuru Negrini i tek onda Dr. Luki Veroni. Ovo naše otkriće u- peklo je u živo naše Srbe. Nagjoše se na mukama, pak im je red bilo uhva- tit se bizantinskih doskočica, koje se otsijevaju u čudnovatoj — da ne reče- mo bezobraznoj — ,lzjavi“, tiskanoj u »Dubrovniku“ br. 2. Ova ,Izjava“ još nas je bolje uvjerila u 0nom mnijenju, u kojem smo do sad držali nase Srbe, kadre počiniti svaki bezobrazluk u &vo- je stranačke svrhe. ,Izjava“ je .potpi- sana od 7 Srba, koji izjavljuju, da je bezočna laš i podla tsmišljotina, da je od strane srpskog odbora bila iko- me ikada pouugjena kandidatura, onim jedinom Dr. Luki Verona. I mi to ka- žemo, pače nadodajemo, da je besočna laš i podla «zmišljotina Dra. Jova Ste- fanovića, prota Jova Bućina, Dra. Ru- de Sardelića, D. Vukasovića, K. Lako- vića, F. Gjurovića i Kr. Tušupa, da je ijedan hrvatski list u pokrajini u do. pisima iz Kotora dopio vijest u smišhi, kako ju oni predstavljaju. Jedino smo mi u ,C. H.* br. 1. priopćili, da je kandidatura u našim gradovima ,,sa stra- ne Srba“ bila najprije ponugiena kon- Z K. Mi 8 zi M. Ivano. viću, zatim Dru, Gj. Negrini, & najpo- slije Dru. Luka Veroni. Ovo kk. opetujemo i kažemo, da je ovo prava istina, usprkos famozae , Izjave“ u br. 2. Dub.“ sedmorice Srba. Neka nas »Dubrovnik* pokuša pobiti kategorič- nim izjavama: K. koata Viskovića, M. kouia Ivanovića 1 Dr. Negrinja, da im naime sa strune Srba (vamtite |) pije bila pouugjeua kKaudidatura u ogšim gradovima, sko 9made smjelosti. Dok to ne učini, ova plaejava“ sedmorice &rp- skog izbornog udbora pije sa drugo turena kros Dubrovnik“, nego da xa« stijepi prostotu 1 sve ono, Koji su ple