hjaštva i neznanja“. Ovako preosvešte- ni pisac, a dogogjej se je zbio slijede- ći. Na Cetinju je dne 15 tek. mj. pre- minuo jedan katolik i to prvi podvor- nik Austrijskog ministra residenta, Pri- zvani katolički svećenik iz Kotora oti- šao je, da sredi mrtve ostanke, Oba- vivši propisane molitve nad pokojniko- vim tijelom u crkvi poslaništva, uputi se s istim put grobišta grčko-istočneg, jer katolici svoga ne imaju, ali na pra- gu poslaničke kuće što nalazi? Grčko- istočnog sveštenika, koji čeka mrtvo ti- jelo pokojnika, da ga o sprovede do RE Uzalud prosvjedi, uzalud sve | . Katolički svećenik otigje natrag, jer što da učini? Ovo se je dogodilo u središtu Crne Gore, pred očima pro- svijetljenog svijeta, ovo je gosp. pišće ! »Prav. Dalm.“ Ik SR MANN NANA snošljivost ! Naši dopisi. Budva, 15 Januara. (Uličarski iz- | gredi). Svak živ u čudu prati često zu- lumčarenje srpsko-cruogorske koalicije u ovome gradu, a da vlasti pri ovako- | vim provokacijama ostaju pasivne. Po- ; ticalo ovim izgredima, sastoji se iz ne- kolicine ljudi, koji današojom općinom upravljaju i pašuju. — Smije li mirau gragjanin i austrijski državljanin ova- kove izgrede mimoići i premučati, a | da u ustavnoj državi ne bude mu osi- gurana sloboda i zaštita svoga života ? Od pamtivijeka bio je običaj, da na božićne blagdane, a osobito u predzor- je badnjeg dana, omladina polazi kuće uz pjevanje pristojnih a nipo3to izaziv- | nih pjesama, kao što je to i ove go- dine po običaju učinila nadodavši tim pjesmama i po koji poklik : Živjeli za- stupnici Verona i Radimiri, Živjela hr- vatska Boka! Istoga badnjeg dana oko 11 sati u večer, kad se mladež veseli- la pjevuckajuć pod glas narodne pjes- _me, pristupi k njoj oružnički stražme- atar u pratnji jednog oružnika i općin- skog redara (naravno po nalogu ljudih, koji općinom upravljaju, a koji mješte : uspostavljanja reda i mira leglo su sva- ' ke smutnje i nereda) te u ime zakona | prihvati ,dalje ne smijete pjevati“, ko- joj se zabrani omladina pokorila ne sa- smo te badnje večeri već i svih susljed- nih blagdana. Išćekujući da se dade zadovoljstvo vršenju zakona, za svakoga jednaka, omladina se mirno razišla. Nadošćo i hrišćanski badnji dap, koji je u ranu zoru okupio četu izgrednika većinom preograničara, a koji dogjoše ovamo goli i boši, te uz žestokn puc- njavu iz raznih oružja oduševljeno kli- čuć Kojazu Nikoli pjevahu izazivne pje- sme, na što je poslije teška napora c. k. žandarmariji pošlo za rukom da za- brani i rastjera bjesomučnjake nemo- gavši zaplijeniti ni jedno oružje. Isto- ga dana srbi kao pomamni brzojavno obavijeste c. k. Poglavarstvo o zabra- ni. Poglavarstvo im bezodvlačno posla g. savjetnika Mahkovca, a kad je ovaj došao u općinski ured sakupiše se hriš- ćani sa općinskim predstavnicima, da se potuže na žandarmariju, na što im isti savjetnik dozvoli da mogu pjevati do 10 sati u večer mirno, uz zabranu pu- škaranja, te i ako preko volje časomice prilagodiše se toj naredbi, a netom je ovaj otputovao, nastade još burnije kli- canje, izazivanje i puškaranje Na Bo- žić je glas kolao gradom, da je naša | općina preuzela na se svu odgovornost za mir i red, a c. k. oružnici nijesu se smjeli u ništa pačati, dapače im je bi“ lo posprdno predbačeno sa strane iž+ | grednika : ,eto pucaju, sad im zabrani+ te, ako smijete.“ Istoga dana izgred- nici osokoljeni općinom, sačeli su cr- nogorska kola pod općinskim domom uz klicanje knjazu i izazivanjem mir“ pog gregjanstva, koje je moralo u ču+ du pratiti te izgrede, a koji bi i u sa- mom Cetinju bili zabranjeni. Kao što su izgrednici ovoga dana, tako su i su- sljednih blagdana danju i noću izazi- vanjem i pucnjavom iz straguša, revol- vera i drugih oružja iskalili svoju strast. Da se potpuno završi ovaj triumf pro- vokacija, koji je vrijegjao hrvatsko ču- stvo nepristojnim izazivanjima, srpsko- crnogorska četa na svetog Stjepana u večer u kafani Petra Glendže.Očinića, koja je pod općinom smještena, do iza 11 sati igrala je crnogorska kola kli- cajuć knjazu i Crnojgori, tako da u re- čenoj kafani nije nikomu bilo pristu- pačno osim sekti koja kliče: ,u Hrva- ta torbe nose a u srba kruha prose“, a koji nam svaki dan oblijeću za koru hljeba. Gazda kafane bozobzirno je do- puštao sve ove izgrede, Ovo je onaj gazda okorjeli dušmanin današnje op- ćinske uprave. Bratija ga za nagradu učinila predsjednikom čitaonice a ka- fana iz kovačnice svih denunciranja sli- la se u srpsku perjanicu, Bilježimo i ovu: Načelnik ove tužne : općine javno je rekao, da ga je savjet- nik Mahkovec u općinskom uredu u- korio, zašto nije kaznio katolike, kad su ovi klicali hrvatskoj Boci i zastup- nicima. Zanimivo doista, buntovnjačkoj sekti slobodno je izazivati, puškarati, i čak klicati knjazu i Crnojgori zabo- ravljajuć da je naš vladar Franjo Jo- sip I, a mirnoj našoj omladini stoji se na svakoj stopi. Poslije ovakovih doživljaja, koji uz- nemiruju podaničko čuvstvo svakog o- danog državljanina, nadamo se da će politička vlast a u prvom redu c. k. = Namjesništvo pobrinut se da nama ka- tolicima, koji smo u većini u gradu Budvi, bude zajamčena sigurnost i slo- da u ovoj ustavnoj državi, a da će se pobrinuti takogjer, da zulumčari budu kažnjeni, učinivši shodne istrage. Za danas dosta a do vidova sa ,Komuni- stikom“, koja: je legloisvih ovili nereda i škandali. , Budvani. = Izbori u bokeškim gradovima. Kotor, 21 Januara. Srpski dokturi i dokturčići na mje- sto, da šute i ne bruče pred svijetom sebe i Srbe, kao što ih obručiše zad- njih izbora, napisaše u ,Dubrovniku“ kilometrične dopise o tobožajim nesa- konitostima Prama obećanju, evo nas, da i mi rečemo našu, pa neka sudi nepristrano općinstvo, ko ima pravo, a ko ne. Za ovaj put ograničit ćemo se na izhorništvo gradova Boke, gdje je tobož općina kotorska nezakonito postupala, a u komu je dobri,D.r Lu- ka onako nasio, kako potvrgjuju i sa- me izjave mesugjenih kandidsta — i to baš na početku svoje političke karijere. Dopisnicima se ne svigja, što je Jo- vo Laković bio uvršten u zadnju tre- ćnu i tim lišen glasa. No ko je kriv, da se on našao na granici izmegju dru- ge i zadnje trećine? Što je stiglo nje- ga, stiglo je i naše: Leoni Iva, Bressi Yrana, Tomaš Hinka, Bebić Ivana, La- konić Iva, samo što je Bebić Ivan u- sljed podnešene namirnice, da plaća kruna 7:60 izr. poreza, opet uvršten u birače. Ali dopisnike boli, što ista sud- ba nije zapala Luku Zupanovića, Bar- tulicu Miha, Lui Maksa, Marka Kuria- la. Nek gospoda znaju, da nije sve tako, kako oni misle; ako nami ne vjeruju, nek se obrate spomenutim, pak će se uvjeriti, da plaća: 1) - m. izravnog poreza, 2 kr. 780, 83 6:75, 4) kr. 8 32. Dopisnicima ie ide u glavu, kako je Općinsko Upra- viteljstvo odbilo utok sr ri izb, "A kojim je zahtijevao iz Babića, financijalnog Sum i - štenje Antuna Krekića, pošto je prvi bio premješten u Dubrovnik, a odregjen na njegovo mjesto. NO ko im je kriv, da ne poznaju zakonski pro- pis, da državni činovnici dobivaju za- vičajno pravo, stoprv kad faktično stu- pe u službu. Jednako neznanje poka- zašo i dopisnici i Sav izb. odbor, kad učinite utok proti u Bo- pačića Filipa, Aliaarića Vioka, vića Dujma, zahtijevajuć, da ih se is- briše iz birača budvuć maloljetni. Si- gurno do njih nijesu doprle odluke Administrativnog Sudišta, kojim se i maloljetnim činovnicima podaje aktiv- no pravo glasa. Tvrda je kost dopisni- cima, što je bio odbiven utok proti činovnicima Radimiri Matu, Matoviću Aotunu, Dabinoviću Ljubomiru, jer, da ftanuju u Dobroti; kano da oni nijesu Kotorski pripadnici ? Što pak Pa re- čemo o utoku proti Niku Radimiru? Da su dopisnici upitali poslužnika Po- reznog Ureda, bio bi im kazao, da sta- nuje u Kotoru. Originalan je bio utok, da se uvrsti u birače školski nadzor- nik Lazarević, kad se baš sad radi, ho- će li ostat i dalje na tom mjestu. Do- pisnici ne prave razlike izmegju pri- vremene i stalne službe. Još original- niji je bio onaj, da se briše Niko Ba- će, jer stoji na brodu; kao da i on ni- je poreznik grada? Krste se dopisnici i lijevom i desnom, što vidješe u dvo- rani Frana Talijančića gradskog reda- ra, pak se u čudu pitaju, otkud ovi ? Ta ljudi, pe plaća li on ličnu dohoda- rinu i na plaću, što kso redar prima? Gdje bi s njim, ako ne baš u m irače gradova? Iz navedenih dokaza uvjerite se, da Općinsko Upraviteljstvo nije ne- zakonito postupalo odbivši navedene netemeljite utoke; kao ni u pitanju profesora Vilima Grossa, proti komu učiniste utok, buduć strani podanik. Općinsko Upraviteljstvo je odbilo utok, oslanjajuć se ma 3 čl. državnog temelj- nog zakona 21 Prosinca 1867, koji ka- že, da niko ne može vršiti državnu službu, ako nije prvo stekao državljan- stvo. Ako je Poglavarstvo u drugoj molbi uvažilo oš utok, bit će ima- lo kakovih razloga, koji Općini ne spa- daju; svakako i ovo dokazuje, da je Vlada bila nepristrana. Prama utocims, koji su imali podloge, Općina Kotor- ska postupala je legaloo, kao što do- kazuju slijedeći slučajevi: Općinsko U- praviteljstvo je uvažilo utok srp. izb. odbora, da se izbriše Florenina Vladi- mira, buduć vojnička vlast izjavila, |da ga je pogrešno uvrstila. Uvažilo je u- tok i proti Ivu Dobroev ću, kapelaru opiljara, buduć pogrešno uvršten u iz- borništvo gradova, mjesto vanjskih op- ćina. Uvažilo je dalje utok D.ra Rude Sardelića i onsj Dauila Midžora. Pače Općinsko Upraviteljstvo je išlo i dalje, te je uvažilo utok srp. izb odbora i uvrstilo Gjura Nikovića i Filipa Gju- rovića, koji stanuju u Dobroti, a vrše obrt u Kotoru Ali kad je srp. izb. od- bor učinio u drugoj molbi utok proti našim: Tripu Smodlaki, Antunu Iliću i Lesu Radimiru, koji 'kao prvi vrše obrt u Kotoru, a stanuju u drugoj op- ćini na Mulu i u Dobroti, i €. k. Po- glavarstvo ga uvažilo, dogodi se na dan izbora, ono što Filip ik Ovdje mi glimo, da se Općina A čalicski podnijela. Ovim smo gotovi s negakonitostima hrvatske kotorske Općine prama srp- skim utocima, samo ćemo još upitati gg. dopisnike, da pam kažu: koji pa- ragraf propisuje, da se poslije riješe- nja prvomolbenih utoka lištine ponov- no izlože? (Gjuranović se smije). Da vidimo, je li se Općina pristrano podnijela prama našim utocima. Po pro- pisima $. 15 izbornog reda ža sabor, zatražismo, da Općina uvrsti kao birače grada mesare, koji vrše obrt u Kotoru premda stanuiu u Špiljarim. Općina je uvažila utok, pošto se riječi ,podjedno član više općina“ istog $., odnose na političke nipošto na porezne općine, U- tažila je = utok, da se uvrste u bi- rače fioancijalni članovi, što i oni pla- ćaju ličnu dohodsrinu. Na naš utok bio je isključen iz birača gradova proto Jo- vo Bućin i njegov brat Damjan, pošto su oba zajedno bili uvršteni kao vele- poreznici. Niti se ovim sudara slučaj Maksa Lui, pošto je on glasovao u gra- dovima kao osoba, koja vodi obrt i pla- ća, kako spomenusmo isr. pores, u ve- ROMA pak kao tvrta Lui pret; stavljajuć sebe i svoje sestre, koje mi- slimo nijesu mogle ostati lišene izbor- nog prava, kao što nijesu ostala braća Bučin, kad su bili isključeni iz grado- va, — Nije pak istina da je glasovao Hinko Tomaš. — Ovako je išlo ovamo, sli što se sga- gjalo u Ercegnovomu, gdje e srpska stranka pašovala po miloj volji ? Neće- mo biti malicijozni, ali nam se ti čini, da je srpska stranka tamo i i noi al je tamo bilo nezakonitosti, kako javno kažu i sami peraški srbi. Prije nego se rastanemo sa izborni- štvom gradova, red nam se je obazri-f jeti i na nadu, kojom još hoće, da u- tješe dr. Luku, da će naime sabor is- ključiti ,antipatičnog Mata“, a trium- falno uvesti ,dobrog dr. Luku“. Sve je pod nebom moguće, ali u ovom slu- čaju matematika kvai račune. Za Ra- dimira je glasovalo 146 birača. za Ve- ronu 42, i to, u Kotoru za Radimi 108, za Veronu 3u, u Perastu za pr- vog 20, za drugog 6, u Ercegnovomu je naših glasovalo 18, a Srba? Učiniše ono, 0 čemu će se pričat. Nu stavimo, da je sve išlo u najbgliem redu; jed nako smo mi na boljem, jer bi u po trebi za Radimira bilo glasovalo u Ko toru 115, u Perastu 24, u Ercegaovo mu 25; ukupno 164 za Veronu u Ko toru stavimo najviše 50, u Perastu 8 a u Ercegoovomu najviše po najopti mističnijim računima 80: ukupno 138 Dakle naših glasova 164 prema srp skim i talijanaškim 138, opet daju ve ćinu za našeg kandidata Mata Radimij ra od 26 glasova. — Srbi kažu da j Ercegnovi mogao dati preko 100 gl sova. Nije to istina. Neka iznesu sa sva imena vanka tih birača, pak ćem im tek tada vjerovati. Ercegnovi, 12 Januara. Sve do danas, nijesu nam nikak mogle pasti u ruke brzojavke i dopis odnoseći se na prošaste gradske izb re Boke, i upravljene na Namjestništv i Ministarstvo, a otiskane u br. 5( »Dubrovnika“ od 15 pr. mj. Pročitav$ ih grohotom se nasmijasmo. A kako ne bi, kad u njima ne vidiš drugo, nej go focijansko hinjenje i 6 riuoežeći kojom hoće da ulove u stupicu stariji vlast, koja mora paziti na zakon i praj vicu, a ne na kokodrilske suze i siren ski glas ovamošnjih vrtikapa. Dois će se biti i gosp. odvjetalk Negrin čudio i smijao kod sastavljanja onil brzojavka i onog dopisa, pitajuć se u čemu sastoji tobožje Ercegnovsk srpstvo?! Sva mudrika ovih pravoslav nih posrbljenika, nije bila moćna d vodi M bima trebalo im katolika, odro gienog hrvata! Na poklič g. Negrin »ko je pravi srbin da izagje iz dvora ne“, zaplesaše svi ko opice i izagjoše Onamo opet u Kotoru kaadidiraju D.r Luku Veronu drugog katolika, odra gjenog hrvata, skrivajuć se za njihov legia ! Kuku vladiki Milašu onom svo jom: nema srpstva, do tri prsta! 10 neka vidi kako srpstvo gubi i p ruke i glavu, te sakato a svakoga! — Pregj'mo na stvar, i premda je ve odgovoreno u br. 52 ,C. H.“ u s. su iz Ercegnovoga, pitamo časnog pisnika ,Dubrovnika“: imade li pra politička: vlast imenovat u odbor, sv; kog čestitog gragjanina, koji ima p vo ai il ne? Tim više od one straz ke, koja +e na izbore dostojanstven pripr vlja, ne prijeti svakovrsnim n siljem; kao tjeranjem iz dućana, iz ku ća, od radnie. mitom novca, općinsko vlasti, svakovrsnim zulumom, svodeć gragjansku slobodu na bjeg iz grad pa dan izbora! Čemu ne ima pra glasa financijalni nadstražar, koji pla personslnu taksu kao svaki drugi či novnik i vrši strogo svoju dužnost, tjeravajuć uz državnu carinu općins namet, eda bolie omasti bradu općin skim ćaćam? Čemu su molili i zakli njali g Cirigovića po desetero puta to prije izbora, da glasuje za njih kadno su ga poslije proglasili ludim umoboluim, kako se čita u prosv Mb na Namjestništvo i Ministarstvo nijesu “se prosvjedovali kao ljud ravedni i razboriti proti g. Jeftu Goj oviću, koji je kod biranja odborna presjedniks, prvi, istodobno znakom ru ka i riječi prozborio g Cirigoviću: \ glasujete je |' te za g. Matu Gjurano vića? I to, pazite dobro, onomu is mu umobolnom Cirigoviću ! Dočim, k: je preč. Ortolani samo učinio soak opominjuć ga da pčečeimo lasoje svome mjesnih. podigoše toliku gala! mu! Stavimo, kad bi bio preč. Orto rekao: mi smo «e dogrravi da ć zajedno radit: za što to nebi smjeli u činiti članovi jedne te iste Mtrsnk kao što su oni obojica i jesu hrvat ske ? u se bojati toliko H kad ih je toli za u ovom M la sustegnut #0 biranje, Čemu predbacivat ta političkom vlasti, sa