lić re ima političkog uzgoja ni znanja a da bi on mogao pristati u jedn.m odbo:u za izbore: drugo, što se on nije ni potpisao ma isti odbor; treće, što on nije ni radio za izbore; četvrto, što on ne btjede ni glasovat za srp- sku stranku. Ne znači li ovo strpati čovjeka u odbor? sto ste mislili u o- voj prigodi sa ovim ljudima postići !? Evo dakle, kako se je srpski dopisnik sa nevinim Lale-Lalić, na srpski rog posve nasadio! Što pako hoće da reče kroz usta Lale-Lalić: da kao bokelj pe može biti hrvat: na to mu odvra- ćamo da pritegne za sad uzde knjaže- voj kobili. Gledom na želju, kojom dr- ži, da bi se i g. Gligo Vuličević, kao Lale-Lalić isto izjavio u ovom poslu, pošto da ga je višekrat vidio, kao pot- presjednika srpske Čitaonice, okićena srpskom kokardom, to može siromah duhom izbiti iz tikve, jer g. Gligo Vu- ličević na njihovu žalost nije Lale-La- lić. A opet ako su naši hrvati tako u- ljudni i udvorni sa posrbljenom bra- ćom, to je opet srpska bezobraznost i drskost, činiti ih i krstiti takvim izro- dima. To samo može dopuštat srpski uzgoj. To nek zapiše za uho sudbeni pristav g. Strmić, koji je na žalost kao muha pao u srpsku murku, gledajuć & ne videć, što su ti Focijevi sinovi. Ala bruke na cijeloj lineji. Bilješke. Srpska zastava. Na grčko-istočno Bogojavljenje 19 Januara ove godine nastao je bio me- gju pučanstvom u Gospiću radi srpskih zastava velik nemir i uzrujanost. Neki seljaci, nauckani od fanatičnih svojih popova i kalugjera, okitiše se srpskim trobojnicama i stadoše izazivati gospić- ko gragjanstvo, koje je reagiralo. U večer su istog dama neki zlikovci bili podmetli vatru u kuću, u kojoj je štam- parija gospićkog lista ,Hrvata“. Kotar- ski predstojnik u Gospiću, da se u bu- duće ne ponove opet neredi, zabrani nošenje srpskih trobojnica, a neke od glavnijih izazivača kazni sa 14 dana zatvora. Naredba kotarskog predstojni- | ka dala je povoda zast. .Sumanoviću, da učini upit u hrvatskom saboru. Zad- nji ,Dubrovnik“ donosi upit Šumano- vićev i odgovor banov, ali ne donosi govor Šumanovićev, koji je s više gle- dišta jako zanimljiv. Šumanović je vo- gja t. zv. vladinih Srba u Hrvatskoj, ih bolje vladinih mameluka. Izabran je pozuatim načinom zadnji put u Šidu proti Dr. Putočnjaku, kog su kandidi- rali nezavisni birači svih vjeroispovjedi. Ele, Šumanović obrazložeći svoj upit rekao je, da je srpska trobojnica za- stava cršveno narodna. Ostavljajuć na stranu nesmislicu da i vjeroispovjedi i- maju svoje zastave, one su riječi i 0“ pet nov dokaz, da Srbi miješaju narod- nost s vjerom, i da su samo oni pravi Srbi, koji su pravoslavne vjere. U svom govoru Šumanović je spomenuo i ,0- tadžbinu“, Na to ga je d.r Harambašić prekinuo i upitao: A kako se zove ta otadžbina? Šumanović je odgovorio : uheću reći, jer bi predaleko pošli!“ O- vaj odgovor vrijedi zlata; on u sebi sa- držaje težnje onih, koji u Hrvatskoj hoće da se zovu Srbi, i ne će da spo- menu ime svoje domovine, jer je to i- me: Hrvatska! Odgovor je o i 0- suda srpske zastave, Kad smo na ovom predmetu, vrijedi, da zabilježimo, što neki pravi Srbi mi- sle o današnjoj srpskoj zastavi. Godine 1881. podnijela je biogradska vla- da uarodnoj skupštini predlog o promjeni ze- maljskog ustava od g. 1869. Megju ostalim spomenuto je u toj zakonskoj osnovi, da su boje sastave: crvena plava i bijela.“ Na to je napisao u ,Srbadiji“ g Gjorgje Popović članak pod natpisom: ,Srpski grb i srpska zastava,“ U tom članku piše o zastavi ovo: »Što se tiče sastave kneževine Srbije, tu od- mah moram kazati, da se niikako ne mogu saglasiti sa predlogom kneževske vlade, da i dalje ostaje sadašnja zastava crveno-plavet- no bijela (u orisontalnom pravcu). Kao ito je opšte poznato, ova zastava oktroisana je Sr- biji sultanskim fermanima od 1885 i 1888. g. Ja ne snam, kakvi su raslosi bili merodavni da se baš orakora sastava Srbiji oktroisala, ako tu možda nije imala uticaja ta okolnost, što istu zastavu ima i trgovačka marina Ru- sije, tadašnje pokroviteljke kneževine Srbije. Ako u njoj i jesu stare naše narodne b>je, tek red, kojim idu, preokrenutje Sa prilično probabilnosti moglo bi se dokazati, da su .. . . . svi Sloveni, osim Bugara i Rusa, imali istu narodnu zastavu crveno-belo-plavetnu (0- rizontalnim prugama), kao što takvu zastavu narodnu faktički imaju i danas Hrvati i Slo- venci, Česi i Slovaci. Po mome skromnom mišljenju, valjalo bi Srbija da opet usme sta- ru srpsku trobojnicu (crveno-belo-plavetnu) & današnju trobojnicu (crveno-plavetno-bijelu) da napnsti, ne samo zato, što je ona u he- raldičkom smislu apsurdna, pošto boja na bo- ju ne može doći, dakle ni plavetna boja na crvenu, nego još više i naročito zato, što je nju bivši turski suveren oktroisao Srbiji i već po tome, kao postidni smak zavisnosti srpske mikako je ne bi trebalo trpiti u mezavisnoj Srbiji“. Toliko g. Gjorgje Popović. Baška vjera, baška narodnost! Samo dva slučaja, kako su fanatični pravoslavni popovi. Početkom ove go- dine u Bjelovaru jedan otac — vjerom pravoslavni — tužio je kaznenom sudu ongješnjega pravoslavnog katehetu za to, što mu je u javnoj osnovnoj školi isprebijao sina i udario ga tako jako u glavu, da je dijete krv oblila. Kateheta je zlostavio dijete samo s toga, što mu je na upit reklo, da je Hrvat. — Dru- gi se je slučaj zbio nedavno u Saraje- vu. U sarajevskoj gimnaziji bio je pra- voslavnim katehetom neki Gavro Po- ljanić. Gimnaziju je pohagjao i sada pokojni Milan Begović, sinovac pozaa- tog karlovačkog prote, pok. Nikole Be- govića. Milan se je osjećao Hrvatom — i to je bilo dovoljno, da ga pop Gavro nije htio pričestiti. — Pa još naši Sr- bi govore o liberalizmu ! Sakrijte se za kalugjerske mantije ! Širom domovine. Iz Spljeta. Danas, 22 februara, mno- go stotina najuglednijih spljetskih gra- giana poslalo je ministru za bogoštov- lje i nastavu predstavku, kojom mole da financijsko odvjetništvo odustane od svog zahtjeva, da budu zgrade, koje sa- činjavaju stare zidine Dioklecijanove po- lače, predate u vlasništvo pojedincima. Predstavka je potkrijepljena vrlo zani- mivim historičnim i pravničkim razlo- zima i nadodan je tloris Dioklecijano- vih zidina, Iz Kaimbelovca. Primili smo dopis od nekoliko općinskih vijećnika u po- slu izbora g. Mlikotina za načelnika. Pošto je dopis lične naravi ne možemo ga priopćiti, već spominjemo da dopis- nici odgovaraju ,Hrvatskoj Kruni“, da pučanstvo nipošto ne želi g. Mlikotina sa načelnika, što se je moglo vidjeti, kad je župnik Pirak odlazio na sjedni- cu opć. vijeća. Tad mu je skupljeni na- rod preporučao. da nikako ne glasuje za Mlikotina, Župnik je ipak glasovao, a narod ga je na povretku dočekao vi- kom predbacujući mu, što je glasovao proti njegovoj volji. Iz Travnika. Iz ovdješnjeg Isuso- vačkog gimnssija istupili su svi djaci sedmog i osmog a, u ime pros- vjeda proti njemškutarskim planovima Jezuvita. Ovi ne dopuštaju da djaci nazivlju svoj jezik hrvatskim, već ih a da ga zovu Pinč". Jezuviti re na sve moguće načine njemački jesik, prilikom jednog koncerta zadnjih htjeli su da se pjeva jed- na njemačka pjesma, te su baš radi toga neki djaci, koji su se protivili, bili isključeni iz gimnazije, a njihovi drugovi iz solidarnosti istupiše svoje- voljno. Zagrebačka akad mladost pozdravila je travničke djake i oštro a ružno postupanje Jezuvita. Kotora. Na glavnoj skupštini dr- žanoj dneva 23 februara u ,Hrvatskom Domu“ jednoglasno bili su izabrani u upraviteljstvo ,Kotorske Glazbe“ za g. 1902 slijedeća gospoda: Lasar Millin predsjednik, J presjed- nik, C Maioeri e Lovro Jakičević blagajnik, Petar Freti vitelj, a u bara: gg. Am o Gagrica i Rudolf Svaiček. Sretno | Gradska kronika. Jubilej. U nedjelju je bio sveča- nim načinom proslavljen u stdnoj crkvi pode, jubileja sv. Oca Papo La- Mihanovićeva česma. Kad je zad- nji put prošle godine bio u našem gra- du poznati hrvatski bogataš, g. Miha- nović, austro-ugarski generalni konsuo u Buenos-Aires, izrazio je našem g. načelniku želju, da bi htio na svoj trošak podignuti jednu česmu na Grad- cu. Potrebite radnje odmah započeše, te je baš ovih dana česma potpuno dovršena, a sutra će se u 11 sati pri- je podne svečanim načinom otkriti. Tom će prigodom hrv. opć. glazba izvršit ovaj program: 1. Novak. , Mihanović“ koračnica (novo); 2. Kviatkovski. Hr- vatska ouvertura; 3 C. Giaziani. ,Vi- ta Palermitana“ Valzer (novo); 4. No- vak. ,Nova Operna Revue“ Potpourri (novo); 5. 4*, Koračnica. Lične vijesti. Ovih su dava polo- žili na bečkom sveučilištu profesorski ispit naši sugragjani g.g. Silvije Milo. glavić i Kristo Krile, supleuti pri ov- dješnjoj gimnaziji. Radujemo se! — Prošlih se je dana vjenčala odlična g.ca Mary Svilokos sa Domobranskim nat. poručnikom Antunom barunom Grafom. Sretoo ! Collegium Ragusinum. U bečkom listu ,Vaterland“ izašao je u broju od 26 februara zanimiv dopis iz Dubrov- nika, u kojem je u zbijenim crtama spomenut postanak i razvitak zavoda »Collegium Ragusinum“. Pod konac se spominje akcija naše općine, da zavod opet bude povraćen svrsi, kojoj je bio iz početka namijenjen. Električna izložba. Doznajemo, da će društvo za električni obrt mjeseca Jula, Avgusta i Septembra, preko škol- skih praznika, prirediti u zgradi c. k. ženske preparandije veliku elektri- čnu izložbu. Zanimive propovijedi. U crkvi vijeda ove korizme Male Braće propo naš mladi i učeni franjevac o. Kalikst Tadin. Zadnji je utornik propovijedao o socijalnom pitanju. Crkva je bila dup- kom puna. O. Tadin je predmet obra- dio velikom vještinom i spravom, te je svak ostao zadivljen njegovim učenim i lijepim izvagjanjima. Evala, mladom propovijedniku. Pada nam na pamet, zašto ne bi i u stonoj crkvi mogli pro- povijedati naši ljudi, koji evo dokaza- še, da znadu i moderna, aktuelna pi- tanja velikom vještinom razglabati, & što je još bolje na hrvatskom jeziku, a ne samo na talijanskom, kog jako mali broj razumije. Dječije Zaklonište. Mnogobrojnim uglednim dobročincima Dječijeg Zaklo- ništa, koji lanjske godine obilato do- priniješe othranjivanju i odgoju tužne zaklonjenje djece, na znanje. Prihodi godine 1901. 1, Od godišnjih članova = kr. 684.— 2. Od mjesečnih , , 452.— 3, Od privatnika » 840.— 4. Od pogreba » 1924 — 5. Od dobiti » 15799. — 6. Od ugledne Općine » 800 — 7. Od ugled. Javne Dobro- tvornosti 200. — 8. Raznijeh prihoda , 20— 9. Preostatak g. 1900 2 38 32 svega kruna 5837.12 Potrošci godine 1901. 1, Za hranu kr 3135.76 2. Za obuču , 200.80 3, Za odječe , 512.07 4 Dumnama i službi , 7092— 5. Poslužniku . 860 — 6. Popravaka », 172.26 7. Razni troškovi » 426.64 Svega kruna 6679 63 Odbiv od prihoda 5837.12 kruna 5679 63 kruna Ostaje čisto = 157.69 kruna Dobročincim od Boga obilatu u njihovom zdravlju i u njihovoj 3 a javna zahvala od Uprave. Okulista. Dr. V. Lušić Matković iz Zagreba stigout će u Dalmaciju dne 21 0. mj., te će liječit i operirat očne bolesti. U Zadru će biti od 21 do 26 o. mj; u etu od 26 o, mj. do 10 Aprila; u Ši u 10 i 11 Aprilea; u Dubrovniku od 12 do 18 Aprile, Mali razgovori. ,Srpski Glas“ do- nio je u zadnjem broju a is Du- oj vjerskoj potanj brovnika o tobožoj propa- gadi. Odgovorit ćemo e u ne. rednom broju i predočit ćemo vjersku nesnosljivost i mržnju nekih grčko- istočnih popova. — ,Jedinstvo“ na naš v, da dokaše, da smo mi ra- peku , ' LEE dobra ponašanja svog Bilježimo, da se je i ,Dubrovnik“ bio istrčao i počeo pisati o tobožnjim ,ot- krićima“ , Jedinstva“, Š Dragi Orlando! (od mesa) * Odavna je, da ti Vlaho čita vore. Htio sam vise puta da ti vim, ali da ti pravo rečem, nijesim mogo uhitit ni 8 ni s repa, , gdjegod da ćeš u fratre, kako se a gdj takijeh izvališ, ko da nijesi Isko sam uzrok tvoje pr vosti, pa sam najzad j uzrok svemu, što hoćeš da sv koga braniš, pa i ono napokon branit neda, U tome si brate zastranio, pa da mi se lijepo sadi neš, ne bi ti vjerovo da ćeš u fratre. Lijepo mi je ostala usagjena ona pok. dum Lovre, Bog ga rajem nasi- tio; kad bi mi djece za klupama br- bljala, a om bi ti zugrmio: Djeco, in io non deerit t.j. u velikom brbljaaju ne fali ni grijeha, ludosti. Ko ti je kazo, Bog ti pamet prosvjetlio, da je za prvi put prispio u Dubrovnik barjak trebinjske crkve; Fa gri ž ž i g Eč3o sTo z E. god bi mu moguće bilo. Ako se je sta- ri običaj opet uspostavio, i tako ob- novila uspomena negdašnje pripadnosti one crkve Dubrovniku, to je na čast i nama i Trebinju. Da ti pravo rečem, smutila me je 0« na tvoja parentesa, reklo bi se ko da ti ne vjeruješ, da Bog sve vidi i čuje; to je možda i posljedica, da onakijeh valjaš. Spominjem se, da se opet vra- tim na pok. dum Lovru, kad nam je govorio o biljegama prave Jezusove crkve. Jedna je od četiri biljege i u- niversalnost iste — dobro još pamtim, i milo mi je da iti danas tu biljegu da- ješ našoj crkvi, jer inače, kad bi joj to zanijeko, zanijeko bi joj i istinitost, kako si to nehote učinio onoj, koju hoćeš da braniš. Sve sto si napiso ni- je samo neznanstvo nego i mahnitost, jer si piso uprav ko da ti moždani ni- jesu na mjestu, & to sve da u tvojim ortacima svaku opravdaš. Crkve im se dijele po narodnostima ksžeš, pa neka im bude, ali mi je za čudo, kako u sred Hrvatske, nazivlju crkvu srpskom. Čaj i ovu, pa je opravdaj ako ti basta, gorah odmah ću ti kupit novu sablju. sred Hrvatske, u Grubišnompolju, načinio srpski popa oltar. Na tom ol. taru pi prem i e sp pise : o 68 s va Vesela je Srbadija! e U gajdaša mlada snaša, rbina puna čaša! U altrochč policija, izazivanje itd.; du- šu u se. Nemoj se ti, dragi Orlando na ovo najedit ; isto ćemo mi bit dobri prija- j ti pisat, a to s jedi- nog s ti znaš sve. Koliko Kotor bio nagrada, žs :i e gš Hi ži z eg? $sz8828= i : i H g g s o ? Qi ka a je nit 0. za- Knjitžtevnost Primili smo sa zahvalnošću D.r Nikola Andrić: Iz ratničke knji- ževnosti hrvatske. Literarna slika XVII. vijeka. V. Primorski: