Br. 18. U DUBROVNIKU 29, Marta 1902. Godina XII. GRVENA HRV li eda : Dubrovnik Cijena je listu me vi i. rem 1 Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je kuću, sa Austro-U; odinu 10 krun&, na run& i poštarski troško predbrojen i za došasto polugodište. Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Dudrovaiku, Dopisi šalju se ATSKA se upravi ,Orvene Hrvatsko“ g su Za šitepčena, Seni kasi. so Se po. Oe ia Mirodništva. k EO vraćaju, & no- frankirana pisma ne primaju se, (Go Ovim brojem svršava se prvi tromjesec a dva dijela na- ših predbrojnika nijesu još podmi- rili pretplatu ni za lanjsku godinu a kamo li za ovu. Molimo svakoga, da uzme u obzir, da se naš list uzdržava jedino pretplatom, te s toga ko je nije još podmirio, neka prištedivši i sebi i nama trošak i dangubu to što prije učini, Ako svi naši cijenjeni predbrojnici budu re- dovito plaćati, mi ćemo što prije početi izdavati barem dva puta sedmično naš list uz dosadašnju cijenu. Pobrinut ćemo se tako- gjer za dobra i točna izvješća iz naših glavnijih mjesta i brzojavne Podjarmljena zemlja. Zvanični organ hrvatsko-slavonsko- dalmatinske vlade, zagrebačke ,Narod- ne Novine“ rijetko se kada bave hr- vatskim stvarima. U njima redovito iz- laze uvodni članci o vanjskoj politici pu receptu ,Pester Lloyd“ i ostalih mu madžarskih drugova, a kad se gdjekad udostoje, da reču koju o našim mize- rijama, to uvijek čine s neke olimpij- ske visine i tako, kao da svukud po Banovini teče med i mlijeko. Nu zad- njih dana nekoliko ih je puta ostavila ta obična hladnokrvnosti postadoše sa- svim nervozne, mnogo više ;nego li se dolikuje organu bilo koje vlade. Jedan je uzrok neobićaoj nervoznosti zvanič- nug lista nekidasnji govor časnog za- stupnika Biankinia u bečkom carevin- skom vijeću. Gospodin je Biaukini za proračunske rasprave prihvatio zgodu te ocrtao nesaosno stanje u Banovini i naveo mnoga zlodjela, te ih tamošnja burokratična magjaronska vlada počinja. je uzrok jedan članak u ugled- nom praškom listu ,Politik“, u kojemu je u kratko prikazano kao u živoj sli- Gi, do čega je današnji sustav doveo kraljevinu Hrvatsku. Razumijemo neobičnu ljutinu i oer- voznosšt Narodnih Novina“. Nije to s toga, što bi u govoru Biankinijevu ili u članku ,Politike“ bilo navedeno štogod neistinita, pa da su one na to naroda. U Hrvatskoj je njima do sad lako prolazilo Brižna se vlada tamo stara, da nepodopštine njezinih ljudi, ako odjeknu u opozicijonim listovima, ne dogju ipak na javu, te s toga siste- matično plijeni sve, što joj nije po ću- di. A te zaplijene sudovi običuo moti- višu tobožnjim bunjenjem, što je po sebi dosta jasan znak tamošnjih prili- ka i mira u zemlji. Mogućnici su se pobrinuli, da ni u samom narodnom za- stupstvu ne odjeknu glasovi pritistenog naroda, jer, bez obzira na poznate iz- bore, zastupniku, koji se malo preveć zaleti, saborski poslovnik prijeti isklju- čenjem čak iz 90 sjednica! Članak u ,Politici“ pisan je očevid- no od nekoga, komu su dobro poznati odnošaji u Banovini, pisan je velikom ljubavi prama našoj lijepoj zemlji, te i ako je taj članak iz ,obzoraškog sto- varišta“ — kako tvrde ,Narodne No- vine“ — mislimo, da je vrijedno, da 8 njim upoznamo naše čitaoce, tim vi- še što ga naši zagrebački drugovi radi poznatih štamparskih prilika nijesu mo- gli donijeti u cjelini. Podjarmljena zemlja — piše ,Poli- tik“ — poi ŽE današnji polo ev 6 usprkos Setikpatjenckkta formama, is- megju kojih njom vlada ban teoretički saboru odgovoran, Tako mal da ne sve slobodštine, koje u kostitucijonalnim zemljama gragjani uživaju, u Hrvat- skoj se nalaze samo na papiru ili se koji tlači svaki slo- bodan pokret u puku a izborno pravo pretvara u komediju, u kojoj narodna volja vrijedi samo u rijetkim slućajevi- ma ili jedino tad, kada od centraloe vlade stigne naredba mjesnim uprav- nim organima, da popuste, jer bi nai- me izgledalo sasvim čudnovato, kad bi plivisati, kao na one, koji jedva živo- tare. O obrani osobne slobode, udruživanja i sakupljanja može se u koja bi htjela nezavisnu kraljevinu &r- vatsku pretvoriti u pars adneza i nje- zinu zakonodavnu skupštinu u pokra- jinski sabor sa samo administrativnim poslovima. Hrvatska je prama Ugar- skoj u odnošaju realae unije, i njezini se uvjeti mogu samo u izmjeničnom sporazumljenju utvrditi, jer su obostra- ne regnikolarne deputacije jednako- pravne i isključeno je, da jedna drugu može nadmašiti. Na temelju jednog ta- kovog bilateralnog ugovora Hrvatska doprinosi Ugarskoj 66 po sto svih svo- jih prihoda, ali faktično doprinosi mno- go vise, jer se neke stvari podložne potrošarini oporezivaju na području. Od tih na taj način Ugarskoj doprinesenih poreza ne dobiva Hrvat- ska gotovo ništa natrag, jer se porez- ni novci malo ne isključivo u Ugarskoj troše. Najbezobzirnije su navale Ugar- području. Premda hr- vatsko-ugarska nagodba od g. 1868 izričito naglasuje, da se zajedničke u- garsko-hrvatske oblasti u području Hr- vatske jimaju služiti isključivo hrvat- skim jezikom, ovi se uredi sve jedna- ko pomadžarivaju; bez privole jedine kompetentne hrvatske nastavne uprave podižu se madžarske učionice za zavisnu čeljad; gradovima se nadi- jevaju nerazumljiva madžarska imena; ske u jezičnom poštarske dopisnice, koje Lovi. Lozo-Lap sadržaju jednu ri- ječ, kazne se globom it.d. ne Kako je bilo moguće Hrvatsku tako čiščko zaleti: olpovadii aore po takovih žalosnih odnošaja ,ne može is- ključivo svalit na račun hrvatske vla- E i s ji jeli is E E ji e8=se ali & vremenom oduoćajem, u svoje bila vila zadaćom, kje bl postani adam. ot nih nalnih fi men ie $ dj i # El i 83 | ji il S s s > i ii i ružniji način grgjen. I kad je on u ple- menitoj samozotaji učinio velikodašni korak da omogući jedinstvo opozicijo- nalnih stranaka, bilo je uzalud. Ipak su se konačno hrvatski stranke do uvjerenja, i i :š 5 B iz ii ri ri gšgi 1: liti H E šE i ži š3 s$c Fi | ile: giE i i i : i : i