IV. Da sa strane crkovne vlasti bu- de pomnožen sa tri svjetovnjaka broj osoba, pozvanih na upravu zavodne i- movine, koje na taj način sačinjavaju kongregaciju. Upravitelja bilo bi sedam: tri svećenika, tri svjetovnjaka i jedan predstavnik austro-ugarskog poslaništva. Kongregacija će putem svojih; predstav- nika vršiti sva prava i obveze, koji će biti formulirani u pravilniku kardinala- protektora. V. Da prama ovomu bude izdata iz- java, potpisana od svakoga od onih, koji sačinjavaju odbor, koji će se su- više odreći svoje nakane, da se poslu- že sudom u sporu. Ova izjava bit će riservirana i povjerljiva. VI, Dalmatinci, složivši se sa svojim suplemenjacima, prikazati će grofa Co- roniniu svoje predloge glede triju kan- didata, koje bi kardinal protektor imao da pozove, da sudjeluju u upravi kon- gregacije. Grof Coronini proslijedit ća ove predloge kardinalu protektoru. VII. Dalmatinci pripoznavaju, do ko- načnog riješenja spora, uredovanje pri- vremenog upravitelja zavoda pravnim i zakonitim. a g Barun Pasetti požurio se je, da pri- opći ovaj svoj tobožnji uspjeh N. P. grofu Goluchowskom, i bio je nagra- gjen osobnim čestitanjem N. V. cara Franje Josipa, uz naročiti nalog, da proslijedi poduzetim koracima. Megjuto, polovicom decembra, došao je u Rim grof Sczescen, novi austro- ugarski poslanik kod Svete Stolice, te je on osobno poveo pregovore s Vati- kanom i s vanrednim odaslanicima Cr- negore, kao i sa odborom preobraće- nih Dalmatinaca (!) i Hrvata, kojemu je uvijek svojevoljno predsjedao con- te Tito Alačević. Već u početku pregovori grofa Scze- scena s kardinalom Rampollom, na te- melju ugovora izmegju grofa Coroninia i Dalmatinaca, slijedili su najpovoljni- je; dočim naprotiv pregovori, poduzeti skoro istodobno od conte Vojnovića i nadbiskupa Milinovića, vanrednih po- glanika crnogorskog kneza, s kardina- lom Rampollom, prijetili su potpunim neuspjehom, pošto je grof Sczescen e- nergično zahtijevao, da Vatikan ostane pri odredbam, sadržanim u papinoj bu- li ,Pro croatica gente“, uključiv i u- strojenje hrvatskog zavoda, ma koji u- vjet, kako se je već reklo, bijahu pri- stali i dalmatinski iredentisti. Nego koji dan kasnije, i baš dne 3 januara 0. g. generalni konsuo Crne Gore kod Kvirinala, Eugen Popović, bio je prijateljski obaviješten, iz ne- oprovrziva izvora. o nekakovoj intrigi, koja je još od prve polovice prošlog novembra bila zasnovana proti crno- gorskom poslanstvu od gorespomenutog agenta Roberta De Fiori us privolu, dapače uz osobno sudjelovanje baruna Pasettia, a dogovorno i sporazumno na- ravno s našim (talijanskim) ministar- stvom vanjskih poslova, to jest sa sa- mim ministrom Prinettiem i general- nim tajnikom comm. Jakovom Malvano, Evo kako je tekla stvar. Ovdje stu- pa na pozornicu zloglasni prof. Simeon M. Pjerotić, pravi stvoritelj cijelog Sve- tojeronimskog zapletaja. Ovaj indivi- duum, osugisn već u oglasi na tri go- slijed toga naravno zadarsko sudište bilo je izdalo za njim tjeralicu. U Ri- mu Pjerotić, bez ikakovih sredstava, zamisli i provede čuvenu provalu Dal- matinaca u zavod Sv. Jeronima, nadom da će ondje udobno zasjesti i mirno u- živati bar jedan dobar dio bogatih na- darbina zavoda. Napokon poslije dugo vremena, iza kako je prispjela tali- janskoj vladi uhvatnica, izdata pro- ti njemu od sudbene vlasti u Zadru, bi uzapćen tekar dne 27 prošle februa- ra. Dapače dvojim, da se spisi, koji o- pravdavaju njegovo izručenje, jošter na- laze zaplijenjeni kod našeg ministra vanjskih poslova, koji neće da ih pro- slijedi, bojeći se, & ne bi Pjerotić jed- nom van Italije, govorio previše! Pa dobro, ovakovim čeljadetom, ovakovim vulgarnim zločincem, kojega je dona- pokon tražila austro-ugarska sudbena vlast, poslužiše se austro-ugarski po- slanit kod Kririnala i naš ministar vanj- skih poslova (Prinetti), da skuju urotu proti vanrednom odaslanstvu Crnegore. Ovaj najnepovjerljiviji čovjek, iza kako je bio za dva sata dobro katekizovan na dogovoru kod g. Biancheria, glava- ra kabineta ministra Prinettia, u večer dne 26 proš. novembra u kući g. Ro- berta DeFiori, gdje se je već nalazio — po kazivanju istoga Pjerotića — ništa manje nego barun Marij Pasetti, poslanik au.-ug. kod Kvirinala, za 400 lira pisao je, dok mu drugi kazivahu u pero, i potpisao u dva primjerka naj- blesastiju, najglupiju i najlažaiju izja- vu, iz koje, da budemo kratki vadimo slijedeće: ,Da jedaog toplog dana proš. septembra u kući comm. odvjetnika Eugena Popovića, generalnog konsula crnogorskog u Rimu — uz pripomoć g. Vesnića poslanika srpskog kod Kvi- rinala i odvjetnika Scottia, konsula cr- nogorskog, & u prisustvu gg. zastupni- ka Soccia i Guercia; conte Luja Voj- novića, crnogorskog ministra pravosu- gja i odaslanika kneza Nikole kod S Oca Lava XIII; monsinjora Šimuna Mi- linovića, nadbiskupa barskoga, takogjer vanrednog odaslanika crnogor. kneza; pukovnika Bruffala i, g. Renza Manzo- nia, kao plaćenika (!!) francuskog posla- ništva; conte Tita Alačevića, monsi- njora Ivana kan. Vitića, njega (Pjero- tića), kao članova dalmatinskog odbora pri zavodu S. Jeronima; i još koga dru- goga — g. Popović bio bi pokazao i pročitao one ,krive“ (ll) dokumente, ko- ji su kasnije u početku prošlog novem- bra bili objelodanjeni u budipestanskom listu ,Posti Naplo“ itd. — Nadodao je suviše Pjerotić, ,da su izvanredni po- slanici kneza crnogorskog kod S. Sto- lice u Rimu posjećivali zloglasne ire- dentističke krugove, a to sve 1z mržaje prama Austriji, ne bi li joj naškodili itd,“ Rekoh, da je Pjerotić ovu budalastu i lažnu izjavu napisao i potpisao u dva primjerka ; i doista jedan primjerak bio je uzet od baruna Pasettia, da ga kasnije pokaže novom au.-ug. pošlaniku kod 8. Stolice, ne bi li svakako kompromi- tovao izvanredne poslanike kneza cr- nogorskog kod S. Stolice i time osuje- tio, na sramotu kaeza, njihovo poslan- stvo. A da je ona lažna izjava bila i bedasta, upozorujem, ,en passant“, da u septembru ni conte Vojnović ni M.r Milinović niti ne bijahu u Italiji! Dru- gi primjerak bio je od De Fioria od- mah odnešen na nase ministarstvo vanj- skih poslova, koje se nije uatručaralo da ga pokaže, kao triumf mnogima i preveć ,odanim“ prijateljima. +... s Comm. Popović, kako bijaše njegova dužnost, najprije je prosvjedvvao, pro- ti ovakovom postupanju talijanske vla- dei baruna Pasettia, usubuo kod pred- ajednika ministarskog vijeća Zanardel. lia : kod ministra vanjskih poslova Pri. nettia; a ža tim ja obzaanio Grnagor- sku vladu. Knez Nikola sa svoje stra- ne obznanio je svoga zeta, talijansko- ga kralja, i preko diplomacije ruske bečku vladu. I+todobno crnogorski kaez naložio je contu Vojnoviću, da izjavi kardinalu Rampolli, kako je upućen u cijelu iotrigu, i suviše da dostavi gro- fu Sezescenu spomenicu, u kojoj cijela intriga bila je otkrivena i dokumento- vana na temelju brojaka, nadnevaka itd. Grof Sczescen, posavjetovavši se s kar- dinalom Rampollom, obznanio je brzo- javno, kako je bila njegova dužnost, o svemu grofa Goluchowskoga, koji pak, da spasi sama sebe pred carem radi bedastoća, počinjenih od baruna Paset- tia, maloži au.-ug. poslanstvu kod S. Stolice, da izjavi kardinalu Rampolli i kuriji rimskoj: vlada auslro-ugarska prihvaća potpuno sve uvjete nametnu- te od Crnegore. Iz cijelog wvog prikaza, oslonjena na neoborivim činjenicam, koje su vrlo do- bro poznate u političkim i diplomat- skim krugovima u Rimu i koje će sko- ro biti iznesene na pretresanje u par- lamentu talijanskom, jasno proistiće : da neočekivana diplomatska i moral- na pobjeda Crnegore nad hrvatskom strankom u Dalmaciji (bolje: nad hr- vatskim narodom) isključivo: se mora pripisati fonomenalaoj bulalaštini i la- koumnosti baruna Pasettia, koji je naj- prije ugovarao sa sedam Hrvata, vijer- nih Austriji i hrvatstvu. tražeći, da za sebe dvbije iredeatiste, te tako izazvao poznate škandale od 7 do 10 prosi. ja- nuara preke publikacija istog Pjerotića u tršćanskom listu ,Trieste“, koji su doveli do potpune likvidacije conte Ti- ta Alačovića i do uništenja ugovora s grofom Coroniniem; a za tim ko- ji je dao Craojgori, s onakovim beda- stim intrigama, najmoćnije oražje da nametne Austriji i Vatikanu potpuno svoju volju. Osobitim štovanjem Renzo Manzoni. Širom domovine. Novinarski kongres. Primili smo poziv na četvrti kougres slaveaskih ao- vira, koji će se držati u Ljubljani o Duhovima po slijedećem rasporedu : Due 17 Maja u 8 sati u većer komeis u Narodnom Domu“. Dne 18 Maja u 7 sv. misa na ,BRožuiku“ i zajeduička zajutrak; u 9 songres u , ljesuom Do- mu“ 1 po podve gregleda.je Ljubljane i okolice ; u 7 u većer banket u velikoj dvorani , Narodnog doma“. Dne 19 Ma- ja izlet na Goreajsku : Šum, Vintgar i Bled; iza podue objed u hotelu ,To- pilice“ na bledu; u 74 u većer povra- tak u Ljubljanu i sastanak u ,Narod- nom domu“, Dne 20 Maja u 5% u-ju- tro izlet u Podstojau ; u 9 polazak u spilju; u 2 popodae odlačač u Trat. česnici imaju se do 25 0. m. prijavi- ti RON odboru (gg. dr. Kar- lu Trulecu "Mi dr. Evgenu Lampe). Za pokriće troškova svaki učesnik neka pošlje 10 kr. tamostojni se predlozi moraju osam dana prije kongresa pri- javiu odboru. Pelješac, 14. Aprila. Srpski sucija- lista (u teoriji!) savjetnik na našem ko- tarskom sudu g. Mel&o Gozze, — koji ima svojih dobara amo — zametauo sijaset zanimivih parica sa težacima. Ovo mu je panalv na pamet činiti sto- ro sada, od kad je on šef u&šega sud-« oga ureda. Sasvim komodua stvar njemu, ali je tdžak jadovmu tožaku put i ostali trođkovi & um skopćani. Misli- mo — ako ne za drugo — barem radi delikatavsti suda da ovo Lie u redu. Kad ove parnice minu, ui ćomo 86 o- vijem nesto dulje i dublje baviti! 16 Aprila, U današnjoj ajedni- ci sastapaičke kuće B.ankimi 1 drugo- vi, opširnom interpelaacom upravlje- jez som i Vor Budoec m Glaovnić 4a Lalijao- 10 &% ukup, igaorujući sasvim hrvatski jezik, kojim govori 99 po sto naroda. fatet- pelanti najodlučnije prosvjedovaše pro- ti toj krvavoj i nezasluženoj uvredi nerodnog čuvstva preko po milijuna dalmatinskih Hrvata“, te upitaše ukup- no ministarstvo: kojim zakonom oprav- dava širenje uredovne nijemštine u Dalmaciji? Kako može dovesti u sklad sa državnim temeljnim zakonom o rav- nopravnosti svih naroda u uredima i školama upotrebljivanje tugjeg njemač- kog jezika sa strane c. k. činovnika u Dalmaciji ? Hoće li narediti, da se za tu novu krvavu uvrijedu hrvatskom na- rodu dade pristojna zadovoljština i da se već jednom uvede hrvatski jezik u sve dalmatinske c. k. urede? Dvije riječi pseudokritičaru. Neki gospodin (moglo bi biti, da ga se nazivlje nekim drugim titulom), pseudo- kritičar, u zadnjem broju , Dubrovnika“ pošto je dao neke opomene , Listu D. B.“, svim hrvatskim biskupima, neke pak ukore hrvatima, eto ti ga 8 jednom lekcijom latinske literature. Nije šala,, valia po onc' staroj ,miscere wtilia dulci. Ali ne, tu se ne radi o kakovoj literarnoj kompoziciji, nego o nekako- voj pseudokritici; po tomu ne bi više bilo miscere utilia dulci, nego miscere inutilia cum felle. Naš pseudokritičar obara se na jednu lantinsku odu na- štampanu u ,Listu D. B.“ Mislili smo na prvi mah, da se tu radi o kakovoj pjesmi sastavljenoj protiv Pape (takav je naš pseudokritičar majstor u stilisti- ci, da mu pero jedno piše, a pamet drugo misli), a kad tamo nije drugo no jedna latinska oda sastavljeo& pri- godom pedesetgodišnjice sjemeništa, na- štampana u kronaci ,Lista D. B.“, Paeudokritičar se ne osvrće na sadržaj, ne; njemu je do spoljašnosti, do forme. Možda za to, što je nekim u njihovu javnomu i privatuomu životu dosta la- godna spoljašnost, koja svojim pretva- ranjem, licemjerjem dobro zna prekriti pakost, što im se u srcu krije. Ali bi- lo to, kako bilo, dogjimo na samu stvar. Mi smo saslušali toga pseudokritičara, pak smo se uvjerili, da, osim što ie o- no malo žuči ištrcao iz sebe, nije po- stigao drugo, nego da pokaže svoju ignoranciju. Evo dakle kako kritikuje: Praeclara prisci monumenta aevi Tempore nondum penitus deleta Mente nonnunquam volutare nostra ,. Dolce solamen.. . ....- Pseudokritičaru je u riječi praeclara, zadnje a metrička pogrješka, jer ona slovka valja da bude duga, a ono je a kratko. Paeudokr. dakle tvrdi, da je ono zad- nje a kratko? Pitamo mi g. kritičara po čemu? Bit će možda on otvorio gramatiku, ps držeći u jednoj ruci slovnicu a u oragoj oda. vidio u gra- matici, da je a i e u deklinacijama kratko, dakle je ono pogrješka. Znali on, što je duga slovka po položaju ? Mi ćemo reći g. pseudok. ovo: ako on nije dalje išao od školske slovnice, da preveć malo zaa. Mi ne znamo jeli on čitao latinske pjesnike, ali svakako da ih je čitao maročito Katula (& da ne guvorimu o grčkim, za kojim se povo- de maogi latinski pjesaici) bio bi Za cijelo našao kod njega, a bio bi to na- sao iu kojoj prožvdiji da kratak samo- glas na kraju riječi može postati polo- žajem dug. Evo mu ovdje jednoga pri- mjera iz Katula, & mogli bi mu ih na- vesti stotinu : »Propontida, trucemque Ponticum sinum“. Katul čita a dugun, koje je po naravi kratko, i to jer iza ono a slijede dva suglasa. Ovo je identičan slučaj sa o- min ode, što hoće, da kritikuje gosp. pseudokr. jer se u odi govori: ,Prae- clarš prisci“, Što bi na ovo odgovorio g kritičar? Katul dakle i svi bez iz- nimke grčki pjesaici, za kojim se po- vagjaju mnogi latinski, čine a na svr- šetku rijeći položajem dugim, a naše- mu je hiperkritičaru to metrička po- grješka. Ako ua nema Katola, da vidi je li istina ovo, što kašemo, neka se potrudi do bibliotekara male braće, on će mu uzajmiti takovih kajiga (on na ruku svakomu, bio srb, hrvat, g o svjetovajak RU 1 EO re. EE (U kako vožali kratki postaja: dugi polo vo žajem. Da ne duljimo, Goa ()li drugi <. pz MO prije popravi- pak i oveće pr tač tada preu.