Br. 19. U DUBROVNIKU 10. Maja 1902. Godina XIL. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu una maprtoža: za Dubrovnik sa donašanjem u Bosnu i Hercegovinu s poštom: na & godine 5 kruna, — sa inozemstvo 10 kuću, sa Stoti odinu 10 krun&, na oi poštarski troškovi. Ko 2 vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za dodasto polugodište. Gospodarsko oslobogjenje Kadgod se govori o balkanskim stva- rima, izvjesni čimbenici upućuju odmah na t. zv. sporazumak megju habzbvr- škom monarhijom i Rusijom. Reklo bi se, da je taj sporazumsk lijek svakom zlu, i da riješava istočno pitauje. Me- gjutim dogogjaji kažu sasvim protivno. U njegovu moć najmanje vjeruju dvije velevlasti, koje su ga sklopile, jer i a- ko i obe idu za tim, da se časovito sa Balkana uklone krvavi zapletaji, svaka opeta ima svoje posebne svrhe i svaka radi na svoju ruku. Unatoč sporazumku, njihove megjusobne opri- jeke postaju svaki dan oštrije. Pustimo sada na stranu pitanje, ka- ko stoji sa trojnim savezom. Jedno je ipak istinito, a to da njegovi čla- novi dogovarajući se o njegovoj ob- novi, uzimaju u račun i Balkan, kao da je to res nullius 1 kao da balkan- ski narodi ne postoje. Tako n. p. ras- pravijaju o Arbaniji, ne pitajući što Arbanasi o tome misle, pa Italija pred- laže Austriji neka joj pusti slobodne ruke na arbanaškom primorju, & ona joj se neće oprijeti u njezinim težnja- ma glede novopazarskoga sandžakata. Ne ramo je li čadnovatije ili bolnije, što se u dvadesetom vijeku, može ova- ko baratati s narodima, kao, da su o- ni predmet trgovine i kupoprodajah u- govora Austrija i Italije dogovaraju se o Novom Pazaru i Arbaniji, dočim ni Novi Pazar ni Arbamja ne pripadaju ni jednoj ni drugoj. A gdje je pri tom Austro-ruski sporazumak? — Što mi- sli, što radi Rusija ? — Austrija vodi dogovore o Balkanu bez obzira na Ru- siju i na sporazumak ; Rusija pak ope- TITE Naša Zupa — srpska? XIII. _Paradoksalna tvrdnja naših srpskih pisara o darovštini zetakoga župana, nakon onoga što je od mene u zadnjem članku utvrgjeuo bilo, 18puhala je kao dim pa vjetru. Na nju, da pravo re- čem, ne bi mi te trebalo više ni o8vr- tati; ali da se vidi do kakovih apsurda dovela je te naše vrijedno pisare obra- na jedne neistice, Mo ću što slijedi. O supruzi krelja Stjejana tvrde una voce svi masi domaći povjesničari, & ilo povjesnički je utvrgjeno: a) da se je zvala Margarita; b; da je bila rodom rimkinja ,di stirpe romana“; €) da je nakon smrti svoga muža kra: lja Stjepana povukla se u Dubrovnik, tu živjela i umrla kako koladzić«. a šesto u ženi Dobroslava (Stjepa- Vujslava) zetskog župana zna se i uš jesnički je ute : 8) da se je zvala Nada, i nikako drukčije; b) da je bila unuka bugarskog cara Šamuila; €) da je za živa svoga muža 8 njime prebivala u Zet, a po njegovoj smrti da je dijebla vladanje sa svojim sino- vima i da je u Zeti umrla. ,La regina madre fincho vise. lenne appo di sd stilove i primogenito, € ka dominio Mir figluols, com' anche del Regno. alcuno di vita gua hebbe ardimento ušurparu il nume ..... ku VOiGA wutrat vo) nella pro- ta na svoju ruku bez obzira na Austri- ju i na sporazumsk bavi se s Balka- nom, kao sa područjem, koje cjelovito pripada u okvir njezina upliva. Pri to- me se ona gleda nasloniti i naslanja se na potporu samih slavenskih država Balkana. S tog pogleda njezina je po- litika sretnije ruke i mudrija od au- strijske politike; pa za to i uspješnije. Danas, kao da Rusija ima dva glav- na cilja Prvi je, da uradi sve moguće, kako bi uspostavila što užu solidarnost megju Bugarskom, Srbijom i Crnogo- rom. To je do duše poteže, ako se uz- me u obzir srpska megalomanija, koja teži za čitavim Balkanom. Drugi je cilj gospodarsko oslobogjenje triju državi- ca. Rusija radila je do sada na Balka- nu sasvim jednostrano, radila je to jest samo u političkom smislu. Potpore, ko- je je dijelila i koje dijeli Crnojgori ne- mogu se smatrati nikakovom sustav- nom gospodarstvenom osnovom. Danas joj same prilike nameću, da se kani jednostranoga rada i da se lati posla takogjer na gospodarskom zemljištu. Kako dovršile u Njemačkoj rasprave 0 vladinoj osnovi glede carinarskoga ci- jenika, Balkan će odatle imati velike štete. Na isti način imati će štete bilo da Austrija i Ugarska obaove trgova- čki i carinarski savez, bilo da se ras- krste. U ovom drugom slučaju, Austri- ja bi bila prisiljena, da Balkanu učini neke koncesije, kako da nagje vani tr- žišta za svoje obrtae proizvode, ali to bi još više stisnulo gospodarske odno- šaje Balkana sa monarkijom, U opće Balkan je danas u gospodarskom po- gleda odviše odvisau od središta Eu- rope, a ta odvisnost mogla bi postati još veća, novim trgovačkim ugovorima, aELPSTVPE = Lgrapaag SPEARS ANNIE vinci4 d' Elemano (Hum), quella pari- menti vccupo. EZ quasi nel međesimo tempo la regina madre mori, et Mi- chala, ch' era il maggiore de' fratelii, eutrć nel possesso del Regno“.*) A sada je zanimivo znat, sto o tome srbi pišu. Navesti ću u cjelimi dotični odlomak, da čitatelji vide, što su sve oni kadri pisati, i da se slatko nasmiju; »Ireći je argumenat (moj), da se je žena Dobroslava (ti ti Stjepana Voj- slava) zvala Neda (lat. Dominica) 1 da je bila unuka bugarskoga (!) cara Sa- mula“. [Srpski pisari isa riječi = lu- garskoga“ stavilo su uskličnu tačku. O- mi dakle ne vjeruju da Stjepan Samuil (cl. Bački Rad XXV, 231) bio je bu- garski car, Da čiji je molim car bio? Hit će srpski!? oiajest jedoči da je Samuil bio car bugarski, To isto tvr+ de isrično naši ljetopisci kao Luccari, Orbini i drugi. A oni? O jadna isto- jo) ne kaže imena, ali veli da je bila cara . Neua znamo po drugim). pluccari 1 Besti tvrde da je Dobro- slav ul ti Stjepan Vojislav) tu ženidbu ugovorio duš je'bio u Dubrovaiku. (I- ina, 40 oni Dubrovčani su bili Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Dobrava, sto, ak vi, zahvale i laća se ata tiskaju Po pogodi Luc aemjeiu popa redaištvu. Rukopisi se ne frankirana pisma ne primaju se. Za o M) Oglasi koji se više Dop'si šalju se Odatle nastojanje Rusije, da se poskr- bi za gospodarsko oslobogjenje Balka- na. Kako da to izvede nije ni ona sa- ma još na čista. Do sad su bačene sa- mo neke misli kao ona o velikoj bal- kanskoj željeznici ili druga o velikoj gospodarskoj izložbi u Petrogradu, koja bi bila priregjena osobito za južne Sla- vene, konkretno pak u tom pravcu Ru- sija je do sada jedno jedino učinila, što je u ostalom mnogo, a to je. da je svojim uplivom osigurala Bugarskoj zajam bez monopola. Kako će Rusija nadalje provesti svo- ju osnovu, to spada u detalje, koji za nas nemaju odlučne važnosti. Važna je temeljna misao osnove. Ova je misao pak u glavnom naperena proti Austriji. Sto Rusija ide za ekonomskim owslobo- gjenjem Balkanskih država, to nama ne samo da nije žao, nego bismo se tomu radovali, kad ne bismo po isku- stvu znali, da bi srpski elemenat na Balkauu svako ojačanje svoje snage najragje upotrijebio u protuhrvatske osvajačke svrhe. Mi bismo u ostalom mogli i preko toga preći, kad mjero- davni čimbenici u našoj monarhiji nebi bili kratkovidni, te nam neki ruke 8a- pinjali u našoj obrani. Kad naše ruke ne bi sapete bile, mi bismo se sami branili i obramli, Nu možda da ova ri- ječ ne bi ni na mjestu bila, kad bi lir- vatska bila samostalna država. U tom slučaju, ona ne bi imala razloga da se brani, jer bi ostale balkanske države, morale na nju računati i uzimati ju u obzir u svim svojim politićkim kombi- nacijama. Tada bi se samo moglo go- voriti o ravnovjesju na Balkanu, tada ne bi trebalo, da ni Rusija nmi Austrija oslubagjaju Balkanske države, tada bi wzmmmmenmmmmNmmnnum povijesti Dubrovnika maje proi ni po- sljednji put.) pet imamo pošla sa dva Imena (ala o sbilja# ćujmo ) Kao što su du- brovačkijem ljetopiscima Dobroslav i Stjepan Vojislav dva vladara, koji jedan & drugijem nema ništa zajeduičkoga [Naravno, ne mogu ni imaš ništa sa- jedmićkoga, pokle dubrovačkim ljetopw- cima Dobroslav ,alias“ Stjepan Voji- slav je jedno. a Stjepan hrvatski kralj drugo. baš sa to Dobroslav s Stjepan nemadu ništa cejidništoja] tako jo trebalo, dosljeduo tome, uvaki una svoju ženu“, [Kako se a dubrovački nuka cara (lanaškoga?) damu.la. le- fanu je bila žeua Margarita, po Resti- u; Mara, po Auopymu 1 N. Ranjiua [Basar! da di. Mestićeva sla na Margarita“, Anonimova iH nomova % flanj na gla regina RE dla dva ćitu imena! Već je f tadaj se upravi ,Orvene Hrvatske“ g i bez svakoga formalnoga sporazumka isčeznula svaka opreka megju Rasijom i habzburškom monarhijom. Riješenje hrvatskoga pitanja ključ je za riješenje čitavoga balkanskog pitanja. Na žalost barem za čas nemamo na- de, da će ni nova osnova Rusije 0 go- spodarskom oslobogjenju balkanskih dr- žava otvoriti oči mjerodavnim krugo- vima monarhije. Prama Hrvatskoj na- staviti će se dosadanja politika ako ne i pogoršana. Dosta je vidjeti, kako se postupa u pitanju obnove financijalne nagodbe sa Ugarskom. Hrvatski kra- ljevinski odbor konstituirao se je, 8a- stao, vijećao i izradio svoj nuncij, ali ne zna komu da ga preda jer nema još konstituiranoga ugarskoga kraljevin- skoga odbora. Od ugarske strane sve je to proračunano. Ugarska ne samo da se time hoće da pokaže gospodari- com, nego čeka da dovrše nagodbe sa Austrijom, te da se prema tima ravna u obnovi nagodbe sa Hrvatskom. Dru- gim riječima bude li Ugarska imala štete od svojih novih odnošaja sa Au- strijom, ona će teret naprtiti na Hrvatsku U ostalom ma kako se obnovila fi- nancijalna nagodba ugarsko-hrvatska, mi se odatle ničemu ne nadamo. Hr- vatska mora biti gospodarski oslobo- gjena. Sama financijalna autonomija uwa- lo bi vrijedila, kad Hrvatska nebi bila gospodarski i trgovački slobudna, Zato joj treba političke slobode. Hrvatska politički slobodna, sama će se gospo- darski osloboditi i procvasti, Do toga će ako Bog da doći; ali je žalosno, što mjero- davni krugovi monarhije ne uvigjaju apso- lutau nuždu da odmah podupru to oslobo- gjenje i obzirom na novu akciju, koju Ru- sija snuje i misli zapod;enuti na Balkana, : mogao i sultan u Carigradu! . .] uBesti veli, da je Macgarita bila di n&žione romana“; Anonym i N, Raaji- pa pisu da je Mara bila u rodu sa vi&+ slevskom porodicom Cruće u Marom stavlja Margarita u opreku su k0 da naši ljetopisci nijesu snali su pisals! Istina je to; da imao obićno uo našem H ii š ili kui u; ti i E iii širini ii Hi ii i a8 Fi il ti i: i a x ts?