isti kao što i za ispite pomorskog po- ručnika. Ispit je pismeni i usmeni. Pri pismenom ispitu dolaze na riješenje tri zadaće, od kojih dvije iz nautike a tre- ća je izradba jednog zadatka o kojem trgovačkom poslu, s obzirom pa odno- šaj a brodom i na eventualno koje, pi- tanje s obzirom na pomorsko pravo. Usmeni se ispit dijeli ovako: A. Nau- tika, praktični dio. B. Nautika, teore- tički dio. C. Manovra. D. Propisi za izbjegavanje sukoba na moru i megju- narodni kodeks za sigoalaciju. E. Po- morsko pravo, F. Meteorologija i Ocea- onografija. G. Trgovačka geografija. H. Igijena na brodu. I. Nauk o parostroju (fakultativan za usposobljenje za bro- dove ua jedro, obligatan za usposoblje- nje za parobrode). Teoretični praktični dio nautike kreće se u okviru današ- ' njih zahtjeva za konačni ispit pri nau- tičkim školama. Ovo usposobljenje da- je pravo na zapovijed parobroda male obalne plovidbe; daje pravo i na ispit za kapetana, ako je dotični položio ko- načni ispit pri kojoj nautičkoj školi. Ispit za pomorskog poručnika (škri- vana) je ponešto opsežniji toliko pis- meno koliko usmeno. Otpada meteoro- logija i oceanografija, jer ova dolazi i pri konačnim ispitima na nautičkim školama i pri ispitu za kapetana. Teoretični dio nauke razredan je u četiri grupe, svaka sa petne&st pitanja. Iz svake grupe kandidat će primati dva takova pitanja. Da se shvati razlika novih zahtjeva prema davašnjim, na- vesti ćemo po koje pitanje. Za prvu grupu, pitanje 1: konstrukcija Merka- torove karte — karte općenite i karte specijalne — znaci i pokraćenja na po- , morskim kartama — nautičke pomoćne knjige. Za drugu grupu, pitanje 3: u- pliv iemperature na kronometar — ta- bia za temperature — dnevnik krono- metra — uporaba triju kronometara ; pitanje 7: odregjenje širine cirkumeri- dijanskom visinom, ako se zna status i hod kronometrs, — pitanje 8: odre- gijenje širine cirkumeridijanskim wvisi- nauma, ako se ne zna status i hod kro- nometra; pitanje 13: Sumnerova me- toda; 14: metoda Macq St. Hilaire. Za treću grupu, pitanje 10: značenje koeficijenata A, B, C, D i E; odregje- nje istih koeficijenata ; pitanje 12: prin- cip kompensacije — kompensacija po- lucirkularne devijacije su dva magneta — kompensacija kvadrantalne devijaci- je — odstranjenje konstantne devijaci- je — kompensacija pogriješke naklona E EiiiiiičjiSiiii._ --_ nalazila županija travunjska, dočim ka- ko vidjesmo, Zahumlje je još bilo pod bizantskom vlasti. Nu pokle je darov- ština onih zemalja Republici slijedila sve u jedan put, tako da se ustup np. pr. Župe ve može mikako odijeliti od istodobnog ustupa ostalih zemalja na zapadu grada, što su ležale u području zahumske oblasti, s toga vladar, koji je ona zemlje darovao, morao je biti pa: i Zahumlja i Travunije gsa- jedno, Pošto Dobroslav to nije bio, ne mao mr mimo nog pog o prihvatiti, i »kralj Stjepan“ dubrovačkih ljetopisaca ne može da bude drugi nego uprav Stjepan Miroslav, sin Krešimira L., a unuk Tomislava, kako je to u svojoj radnji prof. Bulić dokazao. Nego srpski pisari, kad vidjeli da im setski župan ne gm (jer hrvatski Stjepan- Miroslav živio barem sto godi- na njege) dozvaše u pomoć srp- skog a Časlava, koji je bio dje savremenik pobivši ni u čem na izvorim osnovano pišu: ,Pa ni Bulićev (devijacije uslijed nagnuća broda). Isto je ovako poredan u grupe i praktični dio nautike, te manovra, po- morsko pravo itd. Ispit za kapetana kreće se u okviru onih istih zahtjeva, koji su postavljeni za ispit poručnika, samo što dotičnik može biti oprošten od teoretičnog ispi- ta nautike, ako su mu dobro ispale pismene radnje. Ali se zahtijeva prili- čno opsežno znanje meteorologije i 0- ceanografije te trgovačke geografije. Ova je pošljednja poredana u dvije grupe, sa 15 pitanja za svaku. Na pri- mjer sedmo pitanje prve grupe glasi: plovidbene rijeke Azije — najznameni- tiji proizvodi njihovih predjela; & sedmo pitanje druge grupe: industrijalni cen- trumi evropejski — najvažnije željez- ničke - pruge za svjetski promet najvažnija parobrodarska društva i nji- hove linije. Nego ono što mijenja s temelja do- jakošnje prilike, jest ovo što slijedi. Ispit za poručnika ($ 5) može polo- žiti samo onaj, koji je apsolvirao do- brim uspjehom nautičku školu & nakon toga putovao 18 mjeseci. Isto se tako zahtijeva i za ispit kapetana konačni ispit pri kojoj nautičkoj školi. Istina je da $ 24 iste ministarske naredbe , opunovlašćuje za dvije godine pomor- sku vladu da može dopustiti i inače u slučajevima dostojnim obzira, ali pro- " pisi i zahtjevi pri ispitu ostaju svaka- ko oni isti, koji su mormirani novom naredbom. A pošto su ovakove ispite u stanju da polože jedino oni, koji su svršili današnju nautičku školu, to se može zaključiti da naredba stupa de acto potpuno u krijepost 1 septem- bra 1902. 2. y. i Hrvatsko ime u Du- | ie i (44 brovniku i ,Srgj“. ! U Dubrovniku je godin& 1848 i 1849 ! (od & Avgusta 1818 do 31 Marča 1849) | izlazio list ,L' avvenire“ (u sve 35 brojeva). Ovaj je list uregjivao Dr. I- , van Avgust Kaznačić a bili su surad- nici svi ondašaji bolji živući dubrovač- ki književnici, megju kojijem i Medo Pucić, Baldo Bizarro, Matija Ban. Taj list odiše čisto hrvatskim duhom. U svakom broju ima članak o Hrvatima. Hrvati sudjeluju kao suradnici: Kuku- ljević, Ostrožinski, Jukić i dr. 1/onosi prevode hrvatskijeh pjesnika: Prerado- vića, Kukuljevića, Rakovca. Donosi bio- iz desetoga vijeka, sve da je htio nije mogao Dubrovčanima ni Župu di dru- ge predjele ustupiti, jer m1 on nije bio "1 njihov već srpski vladalac Caslav. Pa sve da uzmemo, da je Re- sti po prilici pogodio doba kad je Du- brovniku bila ustupljena Župa, ipak je ni onda nije mogao pokloniti hrvatski vladalac, pa bio on i Bulićev Stjepan Miroslav, već kako rekoh, srpski vla- dalac Časlav (931-960). Iz istorije o avu znamo: Oslanjajući 8e na pri- jateljstvo grčkoga cara, uspje Časlav, pošto je zavladao nad zagorskim srbi- ma, da veže usa svoju državu i četiri mem oblasti (Zetu, Trebinjsku Hum Neretvu) tim što priznadoše njegovu vlast . . . Priznajući vrhovau vlast Ča- slavljevu, srpske (?) pomorske oblasti bijahu u svemu samostalne“. latina, je časlav vezao bio uz svoju vlast one četiri crveao-hrvatske oblasti; kako i kad je to bilo? Neka govo- veleučeni Klaić: »God. 924 Srbija bi sasvim unište- od Bugara. Srpska zemlja bi ljuto te je priličila gotovoj pusto- u kojoj, kako se grafije glasovitih Hrvat&: Kukuljevića Preradovića, Jelačića. Donosi ocjenu Preradovićovih pjesama. Donosi progla- se Jelalića i Kukuljevića. Donosi ras- pravicu, u kojoj dokazuje da je bilo Dubrovčana, koji su bili hrvatski bano- vi. Preštampava iz hrvatskijeh listova : »Novine Hrv. Slav. Dalmat nske“, ,Jug Slavenski“, ,Zora Dalmatinska“, ,Pri- jatelj puka“. Velikijem zanosom opisu- je hrvatsko-magjarsko pitanje. Donosi članak ,Croazia-turca“ *) Isti List u članku Meda Pucića ,Et- nografia degli Slavi“ dijeli ilirsku knji- ževnost na dvoje: na hrvatsku i srp- sku. Te hrvatski preporod začet u Hr- vatskoj od Gaja dovagja u savez sa dubrovačkom književnosti, jer djela za- grebačkog preporoda nazivlje nastav- kom stare dalmatinske i dubrovačke književnosti, a srpsku književnost izri- čito dijeli,od dubrovačke, Evo kako: ,La letteratura degl' Illirici & forza divide- re in due parti, in quella degli illiri- co-greci ed in quella degli illirico-la- tini. Gli illirici del culto greco usan- do come i russi | alfabeto ciriliano, dividomo la loro letteratura in due e- poche; dall' introduzione del cristiane - simo sino ai tempi idi Dosithei Obra- dovich e da quei giorni (1773) sino al di d' oggi ..... Anche gli Illirici del culto latino usarono la lingua li- turgica ed un alfabeto particolare (il glagolito) per iscriverla, ma essa non potč presso a loro estengersi che ai li- bri ecclesiastici. La letteratura profa- na ebbe sua culla e suo rifugio nel XV e nel XVI secolo nella florida repub- blica di Ragusa ed ai giorni nostri ri- cevette per opera del benemerito Dr. Gaj (1836) in Agram il suo pit splen- dido sviluppo . . . .“ (,L' avvenire“ 1848 broj 10 str. 40). Ali najznatnije je to da se ovaj list izričito priznava hrvatskim listom. U broju 18 na str. 70 u članku ,Sulla necessita di riunire gli Slavi di Unghe- *) Dubrovački list nazad 54 godine donosi članak ,Croazia turca“ i opisuje turskn Hr- vatsku nazivajuć je na mjestima i samo ,Hr- vatska“, Evo: ,Bihać . ... capitale della Croasia turca; Tutta la Croasia dividesi in otto nahie, dove cuomaodano Muselimi e Kadi 2... . . tutti soggetti al vizir di Travnik“, Pod riječi ,Croazia-turca“ razumijeva dio Bosne od Vrbasa do zapadne avstrijske gra- nice, (»L' avenire“ 1848 br. 7 str 26-27), A u 7. broju ,Srgja“ Zore se ruga T. N. Vo- lavskom, što veli da je neke narodne pjesme skupio u Turskoj Hrvatskoj! Tempora mu- az>=—=— Der SESSA ji, pače ua se želi & njime ogledati. [ Simeon se uvjeri da mu se je pobiti g Hrvatskom, jer da inače neće nigda postići svoga cilja. U to ime poče ku- piti vojsku na Hrvate, Ako pobjedi Hr- vatsku pasti će i Carigrad, te će nje- gova vlast sezati od jadranskoga mora do onih mora koje dijelo Evropu od Azije. God. 925 polazila je bugarska vojska pod vojvodum Alogobaturom na Hrvate. Bilo joj je prevaliti kršne hr- vatske gore, da se prikuči moru, gdje je bilo srce hrvatske države. Ali baš u tim neprvhoduim gorama stiže bugar- ske čete zla kob. Tomislav dočeka Bu- gare u nepristupnim klancima, te ih razbije tako, da se je malo koji vratio domu svojemu. Još u kasnija stoljeća balu.... Umah negdje 128 pobjeda nad Bugarima pozvan bi vas hrvatski na- rod, da se uagje na okupu pa Duvanj- kum polju... Kuez Tomislav poor A se Za kralja svih Hrvata 1 urodit će ria cogli Slavi deli' Austria“, ,L' avve- nire“ sebe nazivlje (i to kxzrsivnijem slovima da bolje u oči upaue) ,foglio croato scritto in italiano“ (hrvat- ski list na talijanskom jeziku). Evo cijele stavke: ,Non č colpa quindi dell? Avvenire, foglio croato scritto in italiano, se non confacendosi colle idee di questi giornali, altro non dič loro ćhe un completo disinganno“. Bili bo- lje izrazio svoje hrvatstvo kojibio da- našnji hrvatski list, nego je to nčinio dubrovački list ,L' avvenire“ g. 1848? To je svoje hrvatstvo taj list sasvim spontano izrazio, nije iz kurtoazije ili simpatije prama Jelačiću (znam una- prijed da će ,Srbi“ u te žice udarit), jer prigodom kad je jedan srpski list (iz Biograda) napao Jelačića (stara srp- ska politika napadat sve što je hrvat- sko) ,L' avvenire“ odgovara da on ne će gojit ni simpatije ni antipatije pra- ma Jelačiću, dok ne bude stvar na či- stu. (,Le vertenze tra Croati e Ma- giari non ci sembrano giunte a tal pun- to di maturita da poter emettere gicu- ro un giudizio.... In ogni caso siamo ben lontani dal voler irfluire sullo spi- rito dei nostri leggitori, spiegando sim- patie ed antipatie precipitate“. ,L' av- venire“ br. 6. str, 23. Dočim hvali hrvatske listove i iz njih preštampava, evo kako cijeni srpske: »1l foglio di Belgrado . . . contiene un articolo datato da Canali . . . . Ua impasto di cosi sciocche e goffe men- zogne meriterebbe per risposta il si- lenz'o del disprezzo . . . Ma la liberta della stampa come tutte le altre libe- rali istituzioni, sommo dei beni per i probi, in mano di taluni (ovo se odnosi na Srbe) non sara mai altro che nuovo mezzo d'intrigo, d'infamia e di abie- “ zione“. (,L' Avvenire“ 1848. 10. 40.). Ovako je piso dubrovački list nazad 54 godišta o Srbima, a zaista i danas ne bi drugčije 0 ,Srbima“ piso, kad bi vidio cigli jedan broj ,Srgja“ ili ,Du- brovnika“. i lsti list smatra Dalmaciju (dakle i Dubrovnik) hrvatskom zemljom. Qu do- nosi preveden iz 143. broja ,Nov. Dal. Her. Slav.“ Vežićev koji u pre- vodu glasi ,Sull' interpellazione dei deputati dalmati“., U tome članku me- gju ostalim čita se i ovo: , Aggiungi a tutto questo il diritto che ho detto di riconoscere per |' unico valevole cioč, che come allora cosi oggigiorno la Dal- mazia (ovdje se razumijeva i Dubrov- nik) per lingua e sangwue & croata per- MEESEEESESSEESSSSSESSSSSEESSSSSSSSENNNENINSNNVN NN gov*) Krešimir 1, koji je sretno odršao hrvatsko kraljevstvo onako jako i silno, kako ga je ostavio veliki njegov otac (str. 85) Krešimir umre oko god. 945, još u najboljim godinama, te ostavi za sobom više nedoraslih sinova. Najsta- rijeg Miroslava (Stjepanaj u Jeleninu napisu) zapade kraljevsko dostojanstvo ... Ban Pribina pomami se za krunom. Mlagjanoga Miroslava dade iza četiri Ne ubiti, & na to se sam nametao vatskoj za vladara“. »Tun zločinom rastepe nevrijedni Pri- bina hrvatsku državu. Gotovo nijedan ban ne htjede da prižuade krvaika za svoga glavara, već se redom odmetahu Tako se u tinji čas odvrže bosanska banovina, a za njom se povedoše cr- veno-hrvatske oblasti, te se njeke za sve vijeke odružiše od hrvatske drža- ve. Ovo rasulo hrv. kraljevstva i u dobar čas srpskom velikom šupanu Časlavw, (Sejslavu), koji bješe g. 935 pobjegao iz bugarskog sužanjstva i vra- tio se u Srbiju da s pomoću bizantskih careva okupi i podigoe srpski Obnovivši već prije veliko-župansku vlastima, je a iza nje i orveno-hrvatske oblasti i pokrajine, koje su se radije pokorava- le obuovitelju srpske slave, nego banu krvniku“.*) *)