Br. 21. U DUBROVNIKU 24. Maja 1902. Godina mo GRVENA HRVATOMA vi ,COrvene Met rije si poaei ptččej se ogra o Hrvatske“ u općeno, ste laća se 20 Dopici šalju se Uređalštia. Rekopisi se ne veađaja a ne- trasiikiea pisma ne primaju se. ! Cijena je listu una; i kuću, sa Austro-Ug Bosnu i odinu 10 krun4, na ) godine 5 kruni, DA i postarski tro Ko A vrati list, a mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. eda : za Dubrovnik sa donašanj donašanjem u 0vinu s poštom: na — sa inosemstvo 10 Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Dete F Ogaši koji se am po retku. bii us eran popust. Delegacije. Austrijska delegacija, koja je dne 14 dovršila svoje odborska rasprave, imati će svoju, plenarnu sjednicu pre- kosutra dne 26. Odbori ugarsko-hrvat- ske delegacije, koji su megjutim vije- zapletenost dualističnoga ustrojstva, a ga je u ime Hrvata i Slovenaca. U u- u isto doba i njegove nedostatke; što garsko-hrvatskoj delegaciji pak riječi i ne može da na nj baci najpovoljnije svjetlo. Ne govori u prilog dualističnom u- luchowski u svomu izvješću toliko zau- zeo za obnovu carinskoga i trgovačko- | Goluchowskoga bile su primljene odu- ševljenjem od same većine. Magjarska ' opozicija, toli ona ljevice, koli ona des- strojstvu ni okolnost, što se grof Go- ' , nice, protivna je trojnomu savezu. Pr- i va ga smatra štetnim; za drugu je su- višan, baš kso za Kramaša, koji ga je ćali, išli su nešto drugim putem od fi- ga ugovora megju Austrijom i drugom nazvao istrošenim klavirom. nancijalnoga odbora austrijske delega- ' | prigovoreno, da u prilog obnovi on čini što je grot Goluchowski prvi put go- cije, te su dali veliku važnost tome, polom monarhije. Pravom mu je bilo Pojav je takogjer od velike važnosti, kako će se pokriti ogromni troškovi, propagandu, koja mu ne bi smjela biti | | vorio o rusko-franceskom savezu i pre- ; dozvoljena, a koja svakako prelazi nje- ! stavio ga tako, kao da usporedo radi | sa trojnim savezom. Negou tom uspo- ! rednom radu, ko vrši glavnu ulogu, ko koje zahtijevaju novi topovi i da li će ; se povišenju aktivnoga vojništva, koje je nuždna posljedica toga, doskočiti po- zivom pričuva ili većim brojem rekrut- noga kontingents. Austrijsko carevin- sko vijeće, kao da je shvatilo, da nje- gova delegacija nije barem dostatno pomnje posvetila pitanju novih srestava, koja zahtijevaju novi topovi, ni s finan- cijalnoga ni s ustavnog gledišta, pak je i glede toga podnešen u gastupničkoj kući i prešan predlog. Prešnost nije doduše sakupila dvije trećine glasova, ali je bila vrlo važna rasprava, koju je predlog izazvao. Iz nje su porezov- nici mogli razumjeti, da će se sklopiti nov zajam, čiji će teret bez sumnje oni osjetit. To su plodovi onoga mira, koji je grof Goluchowski u svojem iz- vješću tako slavio, a za kojim teže i trojni i dvojni savez. U opće se ljetos opaža i n Beču i u Budimpešti, neka težnja zakonodavnih zastupstva, da kon- troliraju rad svojih delegacija, da u- tječu u njihove rasprave, da im ne dadu prekoračiti granice njihove nad- ležnosti, da doskoče nedostatku duali- stičnih ustanova, Najsjajniji dokaz o tomu nam pruža interpelacija zastup- nika Vukovića u carevinskom vijeću glede konačnih račana bosanske upra- ve, koji bi se imali narodnom zastup- stvu podnijeti. Sve ovo nam pokazuje Što je Uvoj? (Za ,C, H.“ napisao Ivan Anrdović.) Po cijelom katoličkom svijetu mao- go se danas govori i raspravlja o U- voju, u kojemu je obavito bilo mrtvo tijelo Ba Čojta. Bez da se upuštam u podrobnije ras- pravljanje o mnenjima Andrije Wilso- na i Franka Pusuxa: je li t&j sveti U- voj, donesen iz Chamb6ćry-a u Turin g. 1578, služio za Hrista, ja ću ragje, op- ćenito, odgovoriti na gori postavljeni upit, buduć predmet, koji i nas kato- like Hrvate kotavesk. Glasoviti tumaćitelj Bibije Kornelij A Lapide, koji je učio i tumačio tri- deset godina Svetu Bibiju, pak je za tim o istoj napisao deset debelih sveza- ka, komentirajući i tumačeći td riječ, kaže u LE, svesci; »Uva je tkanina Satkana od najtanjega i od najmekani- jega lana. Dakle je Josip Arimatejski obavio Isusovo tijelo u ovu pretanku mg ili ubrusac ili ručnik, Zvao se pak a ojem (Talijanci zovu: ,Sin- doga“) 4 Sidone (dan danas s Saida“) a Fest ji, gdje no su se po- go tkati ove ke "bićavali su pak idu jo obaviti u uvoje mrtva vi Boje sw se imala pokapavatij govu nadležnost, jer obnova saveza spa- da carevinskom vijeću u Beču i t. z. zajedničkom parlamentu u Budimpešti. Nu grof se Goluchowski ispričava na dva načina. U prvom redu on kaže, da je u interesu monarhije, dotično vanj- ske politike, ako se ona pred vanjskim svijetom može pokazati, kao gospodar- ska cjelina. U drugu ruku on kaže, da će kao takova moći sa ostalim vlasti- ma sklopiti uspješnije trgovačke ugo- vore. Grof Goluchowski upada s ovime doduše u protuslovje, jer je jednom on htio, da trgovačke ugovore odijeli sa- svim od megjunarodnih sveza. Sada pak oprovrgava samoga sebe. I ovo je dokaz nedostatnosti u dualističkom or- ganizmu. Razni njegovi strojevi ne ra- de više usporedo: zapinju i dolaze do megjusobnoga sukoba. Sad jedan sad drugi zakrkne. Do sad su nam ljetošnje delegacije pružile i drugih pojava, koje ne izbje- gavaju pomnjivom motritelju. U odboru austrijske :delegacije jedini su Nijemci oduševljenjem primili obavijest Golu- chowskoga, da će se trojni savez obno- viti. Poljski delegat Kozlovski nije pro- ti savezu uzeo odlučno stanovište, ali se pokazao hladan i pasivan; česki de- legat Kramaf podvrgao ga je oštroj kritici; hrvatski delegat Vuković odbio Ah NNJSSSEaa = = = u uu i i svezama ruke i noge, a ubruscćom ga- kriti lice, kao što su učinili Lazaru. Tako je 10 učinio Josip Arimatejski, zomoda Nikodema i A Spasitelje- vih učenika Njegovom božanstvenom mrtvom tijelu.“ Fenicija, glavni gradovi Tiro i Sido. ne, megjašila je & Judejom, a doista je bila živa i aktivna trgovina megju Feničanima i Židovima. Za t0 je Josip Arimatejski kupio u Jeruzolimu ili u dućanu kojega Feničanina iz - Sidone ili u ta a Židova, koji ga je od ta- mo dobavio, ovaj Uvoj, te je pak mo- rao postati glasovitim u cijelomu svijetu. s je pak donio mjećaninu mi- re i aloja (pregorke sastojine), da se dragomasti i potkropi bošanstveno ti- elo našeg Otkupitelja, Ne će biti agadao čitatelj a u židovske praniom a MOO svojih m na njeke o- peracije, kao ae iz o. sjeredestejal izvora i i priča kardinal Baronij u svojim ,Aauales eceiesiastici a Christo nato ad anum 1198.* Evo doslovnoga prijevoda: ,Običa- vali su ljudi brinuti se za tjelesa lju. & žene za vna žena, kao što uvi. jek u. donašati prištojnost i moral. nost, na ovaj povr započeli bi satva. vodi glavnu i odlučnu riječ? — To je pitanje na koje nije odgovorio grof Go- luchowski, jer taj odgovor ne bi bio u prilog trojnomu savezu. Nije odgovorio ni na drugo pitanje, jer je danas narav trojnoga saveza ona koja je bila prvo- bitno, kad je sklopljen. Da nije, to svjedoče najbolje dvije okolnosti. Savez je sklopljen prvobitno u prvom redu proti Franceskoj a u drugom proti Ru- siji. Jedan član trojnoga saveza danas sa Franceskom stupa u najtjesnije od- nošaje; dočim megju dva člana saveza, megju Austrijom i Italijom svaki čas nastsju povodi nepovjerenja i napeto- sti. Javno mnijenje u Italiji drži se u opće otpurno proti obnovi trojnoga sa- veza. Naša monarhija ne može više ni koraka učiniti na jadranskom moru, &- ko to u Italiji ne smatraju povredom njihovih tobožajih prava. Drugi pak član trojnoga saveza, Austrija, došao je do sporazumka sa Rusijom, proti kojoj je u početku savez bio takogjer naperen. Dok druge velevlasti teže za kolonijalnim i prekomorskim raširenjem, težište naše monarhije je na Balkanu. , U tom svojem težištu pak, ne može očekivati od svojih saveznika nikakove pomoći, nego poteškoća i zapreka, tegnuli bi ih svezama; ostrigli bi im kose, oprali bi im tijelo, namazali bi ga pomašću, obavili bi ga u plahtu i tako pripravljeno, neizmjernom pobož- nošću, postavili bi ga u grob. Oro plah- te bile su sve od jednoga komada Srednji dio bi se prigibao na g mrtvaca, a oba okrajka bi sp spreduje i stražnje dijelove Ro I tako otegnuti, ako okrvavljeni i nama- sani, mogli su predstavljači sliku kao dviju osoba otegaut:h otat sos dru- goj, glava prama glavi, ali drei ne sprednji , & & EO o stražaji d 0 i- ttoga mrtvog tijela. Ovo je slika na- šeg Uvoja u Turinu, kao što svi pos- navaju iz slik&, koje se imadu....... Iste pobožne službe bile 8u dana mr- tvom oedeqečronnna tijelu otkupitelja po Josipu pe po Nikodemu 2 dia učenicima, stvjeći poboš- M oso na dužnoj dalečini, kao sto se uzdržava uspomena na Kalvariju Jeru- zolimskomu, u vrijednoj štovanja bazi- bei Svetoga Groba. — Nego trebalo se je krr Hriut jo uo u tri sata poslije podaeva velikoga petka, Josip po. pore! je .. pre e trča: u skoj Koli, & obitavao Pretor, vr kući Poa- A Pilata, da satraši, molbe, rati oči i nana avojil pokojuki. ple likag dla. 46 deši, Blašome Djevice, šir I i Nau najvažniji pojav ljetošnje dele gacije jest baš način, kako je grof Go- luchowski govorio o sporazumu megju Austrijom i Rusijom. Govorio je dugo kao nikada i dao mu najveću važnost. I jedna i druga delegacija bez razlike stranaka, bez razlike narodnosti, po- kazaše se zadovoljni sa tim sporazum- kom. Izvjestitelj odbora za vanjske po- slove u ugarsko-hrvatskoj delegaciji, Maks Falk, išo je dalje, te pokazao neku zabrinutost o tom da li i Rasija shvaća sporazumak kao i naša mo- narhija. U ostalom, dok mi sasvim odobra- vamo takav sporazumak i uza nj pri- stajemo, ne odobravamo duh koji vodi naš vanjski ured u shvaćanju i prova- gjanju sporazumksa, Sporazumak bi bio svrsi shodan samo onda, kad bi naša monarhija vodila na Balkanu narodnu, prirodnu slavensku politiku; a tu bi mugla voditi opeta samo onda, kad bi u svojem okviru stvorila za to čvrstu podlogu. Ta se čvrsta podloga re da stvoriti magjarsko-njemačkom politi- kom; ne da se stvoriti bez hrvatske po- litiko u hrvatskim zemljama, bez udo- voljenja hrvatskomu pravu. Da se tim putem ne ide, dokazuje nam stanovi- šte, koje je zauzela naša diplomscija u svetojeronimskom pitanju, dokazuje nam postupanje sa nadbiskupom dr. Stadle- rom. Ni vanjski ured ni delegati nisu u opće još svijesni pravca, kojim bi morals ići naša politika. Bolno je priz- nati; ali glede toga nijesu na čistu ni sami slavenski delegati. Bila bi duž- nost, bilo bi pravo hrvatskih delegata u ugarsko-hrvatskoj delegaciji, da dig. nu svoju riječ i da raspravi dadu pra- vi smjer. Na žalost oni su kreature su- stava > šute, jer tako sustav od njih zahtijeva, U austrijskoj delegaciji sjedi | jedan jedini hrvatski delegat i to onaj | lg Bača“ (bb jo dogo godna stovo tijelo, & da ga se ne baci u zde- nac ili u čatroju zlikovaca kao što su bila bačena tjelesa dvaju lupeša. Pilat je bio t0 zatražio u Uenturijona, koji je bio prisustvovao, kada su Hrista, sa dvama lapežima, pa križ razapinjali, U zahodu sunca velikoga petka za čimala je velika svečanost subote, osobito, koja je padala u osminu Pas- be, nazvata subola prva-prva, dok se ona, koja je padala u osminu Duhova, zvala subota druga-prva. Ne treba dakle trošiti uzalud o: me: nuždao je bilo dotjerati do kraja. Zaista da bi Josip arimatejski | Nikodem bili pripravili Dala sai pa grub, da su uzmogli sadocniti pokopa. njem. Nego je tako Bog odlačio, t. j., da je grob blisu grada fzdubljen u vapnenoj rupi, odmah čuvan od Spasi- vih ne o da tako uskra- Or ' Eto t0 je prava o ko- jemu se sada toliko raspravlja i piše, Šta su Prokopijevi ,Spori“ današnjim Srbima 1 Pod ovim naslovom čitamo u brat+ skom Mostarakom oj sitdee od pod 33