Br. 27.

 

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu su
kuću, sa Austro- Ugarsku, Bosnu i

kruna i poštarski troškovi.

Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je

predbrojen i za došasto polugodište.

 

Nov program.

Nalazimo se dakle pred novim pro-
gramom, barem u koliko se forme tiče
Program što ga je razvio novi namjes-
nik Dalmacije barun Handel, u prvoj
inauguralnoj sjednici dalmatinskog sa-
bora, nije nov u jezgri, ali. je nov u
iskrenosti i u načinu. Sto je on rekao,
to su drugi mislili i kušali. On je prvi
najavio i obrazloživ. Drugi nisu uspjeli,
a manje od njih uspjeti će on. Ti dru-
gi zvali su se Rodić i Jovanović, listo-
vi naše gore, ljudi našega naroda i
našega jezika; generali 1z Jelačićeva
gnijezda. Rodić unatuć svojim manama
; svojim pogrješkama uživao je počita-
nje i povjerenje narodne stranke, u nje-
govo doba jedine, koja je mogla go-
voriti u ime naroda. Ona gaje cijemla
i susretala nekim povjerenjem, jer je
vjerovala u njegove hrvatske osjećaje,
jer je on, kao namjesnik stao na kraj
azijalskim odnošajima uprave, te uveo
administrativnu pravicu i štovanje za-
kona, Narodai ljudi bili su do onda dr-
žani kao bespravni. Oa je naprotiv ra-
zumio, da se u Dalmaciji ne da vladati,
bez doticaja š njima i da se moraju
oui takogjer uzeti u obzir, hoće li se,
da megju narodom i upravom bude
pouzdanja. Ipak, kad je kušao, mne bi
li se dao provesti program, koji današ
razvija barun Handel, narodna se je
stranka digla proti njemu, i on gene-
ral poznat sa svoga junaštva i sa svo-
je hrabrosti, morao je uzmaći. Kad je
pak general Jovanović htie da ponovi
pokušaj nešto otvorenije i bezobzirnije,
morao je u ratu, koji je nastao megju
njime i narodaom strankom, da podleg-
ne i kapitulira. Barun Handel se vara,
ako misli, da su ona dva generala imala
proti sebi narodnu stranku, dočim da
će opozicija proti njemu, biti sastav-

 

RLODLLDLA Ki.

Kmetova molba.

Da vam, ljudi, priču pričam
Jednog vrlog gospodara,
Što svom kmetu oješe digo
Sva baštinska prava stara,
Bacajuć mu po mrvicu

Š I vodeć ga za uzicu.

z prva se kmet promeći,
lee je isko veće krati
U gospara odrješito
Prisvojeno da mu vrati
I tu ti je bilo buke
1 psovanja svake ruke.

Al gospodar osiljeni
Zavkružen od svodnika
Uz nagovor svakakijeh

rijeda: za Dubrovnik sa donalanjem u
ovinu s poštvm: na
godinu 10 krun&, na po godine 5 krun&, — sa šnosemstvo 10

 

U DUBROVNIKU 5. Jula 1902. Godina Xil.

ljena jedino od nas pravaša. Opozicija
proti njegovu programu, u koliko se
dviju hrvatskih stranaka tiče, može biti
različita u taktici; ali će svakako biti

opozicija. Narodna hrvatska stranka,

kad bi pristala uz Handelov program,

ne bi bila više narodna hrvatska. Ako
se barua Handel u njezinu potporu uz-
da, onda je to samo dokaz, da ne pozna
njezina programa, da ne pozna narod.
Ničim ona ne bi mogla toliko sebi ško-
diti, koliko svojim pristajanjem uz pro-
gram, što no ga je razvio novi na-
mjesnik. Stojeći pred novim programom
baruna Handela, stojimo pred novom
pogreškom austrijske vlade. Pogreške
te vlade u upravi Dalmacije, bile su
nebrojeno pata i istaknute i dokazane.
Nu teško, da su ikada bile tako aukto-
ritativno priznate, kao što to biva u
govoru namjesnika Handela. Slika, koju
je ou ocrtao o materijalnom stanju u

Dalmaciji, beg sumnje je crna, ali isti-
nita. U bečkim novinama, reklo se je
da je pesimistička. Nije pesimistička,
nego realna. Ali ko je onoj slici kriv?
Austrijska uprava. Krive su njezine
pogreške, koje sve skupa sačinjavaju
jednu velika pogrešku. Tv je takav ne-
prekidni kontinuitet, da je nužda sličiti
ih u jednu. Poslije one slike, bilo je
očekivati, da će namjesnik priznati po-
greške dosadanjih uprava, te da će raz-
viti nov program rada, reforama, inve-
sticija. To bi logičao bilo. Ipak ništa
od svega toga. Mjesto, da nam razvije
nove programe i nove osnove, namjes-
nik nas poziva na slogu na gospodar-
skom polju. Istina je nepobitoa, da po-
litička borba troši mnoge naše «sile;
ali koliko se mi dijelili i cijepali, u
gospodarskim pitanjima na koncu kon-
ca, prilično smo složni. Svi zahtijeva.
mo da se naša željeznica priključi že-
ljezničko, mreži monarhije; svi smo
proti vinskoj klauzoli; 'svi tražimo, da

mmmRGGIS = ROSO IRON
Nu prem da je od svud bio
Bas pritisnut od nevolje
Još je ipak srca imo
Da se brani, što mož' bolje,
1 s nepravde na glas kara
Svog usilaog gospodara.
Al gospodar nesmiljeni
Začuv taka govorenja
zi pi sud tužbu

za uvredu pošten
1 pogaziv svu M
Zaprati ga u tamnicu.
Čamio je tu nevoljnik
Za ispuna tri mjeseca,
Dok mu doma baš od glada

Umirahu žena, djeca ;
A oa sam se j bio

Baš u ništa pretvorio.

Lice mu se njekoč vedro
Od sramote privjesilo,

A prvašnje m i

U pustinju pretvorilo ;

Ko kad b'jesni vihar skine
Brodu jedra sred pučine.
Qd nepravde ljudske st'ješten
Zabi pamet i čovječtvo,

A od svojih pravica se
Spominjao tekar nješto . . .

Izlazi svake subote. sa. gdje su utažlj

E Oglasi koa

Pojedini broj 20 para. Dopisi dalja 4e Uredništva. opisi se ne vraćaju, & ne-

RR

 

i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u

vi,
pćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retku.
kr tiskaju po bi i uz razmjeran popust.

frankirana pisma ne primaju se.

 

se naše poljodjelstvo pridigae; svi va- osjećajima zemlje, te razvio gospodar-
pijemo, da se bujice urede, putevi gra- , ski program, predočujući osnove, koji-
de, luke ponaprave, mornarica potpo- ; ma vlada hoće da okaje dosadanje po-
mogne, trgovina promakne, oživu mrtve greške i da materijalno pomogne Dal-
energije, iz kojih bi se obrt stvorio, U | maciji, svi bismo ga radosno pozdravili
tome nema megju nama razlike. Pa i- | i shvatili bismo razlog njegova imeno-
pak to nam ne daje novaca. Sve naše vanja. Ovako je samo izazvao nepovje-
osnove, svi naši zahtjevi, sva naša na- | renje proti sebi i dao povoda novim
stojanja ne vrijede, ako je vlada spa- sukobima i novom trvenju.
tična i indolentna, ako ona ne investira, Mi hoćemo gospodarski preporod Dai-
ako ona ne shvaća važnost Dalmacije | macije, ali hoćemo i narodni u hrvat-
i ne vrši svoju zadaću. Autonomna po- | skom smislu. Jedno ne isključuje dru-
krajinska uprava, radi što može; ali | go; jedno se i drugo, daje pače složiti.
ona može malo u svakom pogledu. Ne- | Uprava, koja traži, da mi žrtvujemo
voljnom stanju Dalmacije, država je | naša hrvatska prava za gospodarske ko-
sama kriva, ili je barem kriva u pr- | risti i to vrlo problematične, nije kul-
vom redu. Zaludu je izgovarati se, da | turna, nije moderna, ne shvaća svoje
nema novca. Nijesu li lani glasovane | zadaće. Dalmacija faktično zastupana
investicije milijuna i milijuna za druge | na carevinskom vijeću, po pravu pri-
pokrajine ? pada drugdje. Po narodnom i državnom
Za Dalmaciju se kaže, da je ona pa- | pravu, ona je integraloi dio Hrvatske.
sivna. To je pravi besmisao, Ne inve. | Mjesto mučiti ju, mjesto izlagati ju u-
stira se, jer je pasivna; pasivna je pak vjek novim kušnjama, za što ju ne pre-
jer se ne investira. To je circulus vi- puste njezinoj sudbini?
tiosus, nedostojan jedne moderne upra- ' :
ve. U Dalmaciji se ni novac ne bi in- Dalmatinski sabor.
vestirao, na kojega država ne bi imala Zadar, 28 juna.
lihvarske kamate. Dalmacija je pak po- Danas je bila druga sjednica. Glava
krajina, koju treba promatrati sa op- | je predmet bio ovjerovljenje izbora za-
ćega, a ne sa lokalnoga ili provincijal- | stupnika grada Dubrovnika (D.r Klaić)
noga gledišta. Ona je pomorska po- | i trgovačko-obrtničke komore u Du-
krajina, do koje stoji velevlast monar- | brovniku (grof Caboga) proti kojim su
kije. Što se za nju radi, to se radi za | bili srbi prikazali utok, Za rasprave
čitavu. monarkiju. zastupnici Puljezi i Knežević doživješe
Ako politička borba troši naše sile, | grdnu bruku. Cijeli se je sabor smijao
ko je tomu kriv? Opeta vlada, koja ne | njihovim nezrelim razlaganjima. Pobi-
udovoljava našim političkim aspiracija- | jajući zakonitost izbora ova dvojica iz-
ma, Mi se moramo boriti za ono, što | niješe sve, što su o tomu u svoje vri-
bi nam vlada imala dati, a što nam | jeme pisali u svom dubrovačkom listu.
ne daje. Ustav mjesto da podupire na- | Nu morali su se uvjeriti, da one stvari,
rodnu politiku i da pogogjuje hrvat- | koje mogu prolaziti čitaocima lista kao
skim težnjama zemlje, promiče tugje i | što je ,Dubrovnik“, ne mogu kod mi-
njima pogoduje. U tom stanju stvari | saonih ljudi drugo nego pobuditi smi-
nezadovoljstvo naroda je neizbježivo. | jeh i sažaljenje. Zast. Puljezi dočekao
Da se je barun Handel stavio na hr- | je, da ga je morao dvor. savj. Nardelli

vatski temelj u suglesju sa narodnim | poučiti, da njegova razlaganja o sa-
ENRRNENNNNSSNNNSNSESNSESSENSPENSNSNSNSSENSSNIPJSSNSSM
Na te riječi kmet poniknu
čke,

 
  
   
 
   
 
 
 
 
 
 

 

 

 

U to vrjjeme baš se zgodi
Da gos; njegov sretvi 1 gre Be
Pak drščući ge
Stisne crevlju objeru

Slavio je veljom spravom
Celova ju . . . i proplače,

Svoj teferić berićetni .. .
Pa se i kmet naš prepravi
Ter ovako zborit zače:

Svoga gazdu da proslavi.

I kad bilo sred veselja Gospodaru, slušaj molbu
Kmet, pucajuć od radosti, — »Potištenog kmeta svoga ;
I prebiruć po ustima Bog sačuvo, da ja hoću
Sve naj ljepše udvornosti. 3 se tegnut tvoga,
U najbolju, brate, horu Mo. c'jela tvoja
Ode ravno b'jelom dvoru. »Plod je teškog tvoga znoja!
—, Ko to kuca?*— ,Ja sam!“ — ,Kosi?“ | ,Niti ima na kraj uvjeta
— «gospodaru, kmet Hrvoje!“ uskog uzor — poštenjaka :
— Sto si došo, zaklinjem te, udi 8i pomoć nevoljnika,
,Ometat mi posle moje | »Ti si otac siromaha,
»Hajde, kmete, s mojih vrata PA da ne bi tvoga skuta
pAko nećeš primit bat&!l* — ula bih osto na sred puta !*
— ,Ma kumim te živim Bogom, Začav gazda take
Mrlostivi : O O s lira
Oo e oi O ag
. u l
"a slavju danas tromu Iako mi posta mio
bej re momu !* Da bih sad te poljubio |*
— Noću 1., Ć... — ,Mone sretna i presretna,
dudu a A mi" | dato OJ
EŠTEČTI oNa milosti tvoje daru! . .,
Dok su zdravi ovi dvori Eto ja sam vezi š
0 tome se ze govori!* — gela dak i lovi l* gy

so