Br. 27. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu su kuću, sa Austro- Ugarsku, Bosnu i kruna i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Nov program. Nalazimo se dakle pred novim pro- gramom, barem u koliko se forme tiče Program što ga je razvio novi namjes- nik Dalmacije barun Handel, u prvoj inauguralnoj sjednici dalmatinskog sa- bora, nije nov u jezgri, ali. je nov u iskrenosti i u načinu. Sto je on rekao, to su drugi mislili i kušali. On je prvi najavio i obrazloživ. Drugi nisu uspjeli, a manje od njih uspjeti će on. Ti dru- gi zvali su se Rodić i Jovanović, listo- vi naše gore, ljudi našega naroda i našega jezika; generali 1z Jelačićeva gnijezda. Rodić unatuć svojim manama ; svojim pogrješkama uživao je počita- nje i povjerenje narodne stranke, u nje- govo doba jedine, koja je mogla go- voriti u ime naroda. Ona gaje cijemla i susretala nekim povjerenjem, jer je vjerovala u njegove hrvatske osjećaje, jer je on, kao namjesnik stao na kraj azijalskim odnošajima uprave, te uveo administrativnu pravicu i štovanje za- kona, Narodai ljudi bili su do onda dr- žani kao bespravni. Oa je naprotiv ra- zumio, da se u Dalmaciji ne da vladati, bez doticaja š njima i da se moraju oui takogjer uzeti u obzir, hoće li se, da megju narodom i upravom bude pouzdanja. Ipak, kad je kušao, mne bi li se dao provesti program, koji današ razvija barun Handel, narodna se je stranka digla proti njemu, i on gene- ral poznat sa svoga junaštva i sa svo- je hrabrosti, morao je uzmaći. Kad je pak general Jovanović htie da ponovi pokušaj nešto otvorenije i bezobzirnije, morao je u ratu, koji je nastao megju njime i narodaom strankom, da podleg- ne i kapitulira. Barun Handel se vara, ako misli, da su ona dva generala imala proti sebi narodnu stranku, dočim da će opozicija proti njemu, biti sastav- RLODLLDLA Ki. Kmetova molba. Da vam, ljudi, priču pričam Jednog vrlog gospodara, Što svom kmetu oješe digo Sva baštinska prava stara, Bacajuć mu po mrvicu Š I vodeć ga za uzicu. z prva se kmet promeći, lee je isko veće krati U gospara odrješito Prisvojeno da mu vrati I tu ti je bilo buke 1 psovanja svake ruke. Al gospodar osiljeni Zavkružen od svodnika Uz nagovor svakakijeh rijeda: za Dubrovnik sa donalanjem u ovinu s poštvm: na godinu 10 krun&, na po godine 5 krun&, — sa šnosemstvo 10 U DUBROVNIKU 5. Jula 1902. Godina Xil. ljena jedino od nas pravaša. Opozicija proti njegovu programu, u koliko se dviju hrvatskih stranaka tiče, može biti različita u taktici; ali će svakako biti opozicija. Narodna hrvatska stranka, kad bi pristala uz Handelov program, ne bi bila više narodna hrvatska. Ako se barua Handel u njezinu potporu uz- da, onda je to samo dokaz, da ne pozna njezina programa, da ne pozna narod. Ničim ona ne bi mogla toliko sebi ško- diti, koliko svojim pristajanjem uz pro- gram, što no ga je razvio novi na- mjesnik. Stojeći pred novim programom baruna Handela, stojimo pred novom pogreškom austrijske vlade. Pogreške te vlade u upravi Dalmacije, bile su nebrojeno pata i istaknute i dokazane. Nu teško, da su ikada bile tako aukto- ritativno priznate, kao što to biva u govoru namjesnika Handela. Slika, koju je ou ocrtao o materijalnom stanju u Dalmaciji, beg sumnje je crna, ali isti- nita. U bečkim novinama, reklo se je da je pesimistička. Nije pesimistička, nego realna. Ali ko je onoj slici kriv? Austrijska uprava. Krive su njezine pogreške, koje sve skupa sačinjavaju jednu velika pogrešku. Tv je takav ne- prekidni kontinuitet, da je nužda sličiti ih u jednu. Poslije one slike, bilo je očekivati, da će namjesnik priznati po- greške dosadanjih uprava, te da će raz- viti nov program rada, reforama, inve- sticija. To bi logičao bilo. Ipak ništa od svega toga. Mjesto, da nam razvije nove programe i nove osnove, namjes- nik nas poziva na slogu na gospodar- skom polju. Istina je nepobitoa, da po- litička borba troši mnoge naše «sile; ali koliko se mi dijelili i cijepali, u gospodarskim pitanjima na koncu kon- ca, prilično smo složni. Svi zahtijeva. mo da se naša željeznica priključi že- ljezničko, mreži monarhije; svi smo proti vinskoj klauzoli; 'svi tražimo, da mmmRGGIS = ROSO IRON Nu prem da je od svud bio Bas pritisnut od nevolje Još je ipak srca imo Da se brani, što mož' bolje, 1 s nepravde na glas kara Svog usilaog gospodara. Al gospodar nesmiljeni Začuv taka govorenja zi pi sud tužbu za uvredu pošten 1 pogaziv svu M Zaprati ga u tamnicu. Čamio je tu nevoljnik Za ispuna tri mjeseca, Dok mu doma baš od glada Umirahu žena, djeca ; A oa sam se j bio Baš u ništa pretvorio. Lice mu se njekoč vedro Od sramote privjesilo, A prvašnje m i U pustinju pretvorilo ; Ko kad b'jesni vihar skine Brodu jedra sred pučine. Qd nepravde ljudske st'ješten Zabi pamet i čovječtvo, A od svojih pravica se Spominjao tekar nješto . . . Izlazi svake subote. sa. gdje su utažlj E Oglasi koa Pojedini broj 20 para. Dopisi dalja 4e Uredništva. opisi se ne vraćaju, & ne- RR i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u vi, pćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retku. kr tiskaju po bi i uz razmjeran popust. frankirana pisma ne primaju se. se naše poljodjelstvo pridigae; svi va- osjećajima zemlje, te razvio gospodar- pijemo, da se bujice urede, putevi gra- , ski program, predočujući osnove, koji- de, luke ponaprave, mornarica potpo- ; ma vlada hoće da okaje dosadanje po- mogne, trgovina promakne, oživu mrtve greške i da materijalno pomogne Dal- energije, iz kojih bi se obrt stvorio, U | maciji, svi bismo ga radosno pozdravili tome nema megju nama razlike. Pa i- | i shvatili bismo razlog njegova imeno- pak to nam ne daje novaca. Sve naše vanja. Ovako je samo izazvao nepovje- osnove, svi naši zahtjevi, sva naša na- | renje proti sebi i dao povoda novim stojanja ne vrijede, ako je vlada spa- sukobima i novom trvenju. tična i indolentna, ako ona ne investira, Mi hoćemo gospodarski preporod Dai- ako ona ne shvaća važnost Dalmacije | macije, ali hoćemo i narodni u hrvat- i ne vrši svoju zadaću. Autonomna po- | skom smislu. Jedno ne isključuje dru- krajinska uprava, radi što može; ali | go; jedno se i drugo, daje pače složiti. ona može malo u svakom pogledu. Ne- | Uprava, koja traži, da mi žrtvujemo voljnom stanju Dalmacije, država je | naša hrvatska prava za gospodarske ko- sama kriva, ili je barem kriva u pr- | risti i to vrlo problematične, nije kul- vom redu. Zaludu je izgovarati se, da | turna, nije moderna, ne shvaća svoje nema novca. Nijesu li lani glasovane | zadaće. Dalmacija faktično zastupana investicije milijuna i milijuna za druge | na carevinskom vijeću, po pravu pri- pokrajine ? pada drugdje. Po narodnom i državnom Za Dalmaciju se kaže, da je ona pa- | pravu, ona je integraloi dio Hrvatske. sivna. To je pravi besmisao, Ne inve. | Mjesto mučiti ju, mjesto izlagati ju u- stira se, jer je pasivna; pasivna je pak vjek novim kušnjama, za što ju ne pre- jer se ne investira. To je circulus vi- puste njezinoj sudbini? tiosus, nedostojan jedne moderne upra- ' : ve. U Dalmaciji se ni novac ne bi in- Dalmatinski sabor. vestirao, na kojega država ne bi imala Zadar, 28 juna. lihvarske kamate. Dalmacija je pak po- Danas je bila druga sjednica. Glava krajina, koju treba promatrati sa op- | je predmet bio ovjerovljenje izbora za- ćega, a ne sa lokalnoga ili provincijal- | stupnika grada Dubrovnika (D.r Klaić) noga gledišta. Ona je pomorska po- | i trgovačko-obrtničke komore u Du- krajina, do koje stoji velevlast monar- | brovniku (grof Caboga) proti kojim su kije. Što se za nju radi, to se radi za | bili srbi prikazali utok, Za rasprave čitavu. monarkiju. zastupnici Puljezi i Knežević doživješe Ako politička borba troši naše sile, | grdnu bruku. Cijeli se je sabor smijao ko je tomu kriv? Opeta vlada, koja ne | njihovim nezrelim razlaganjima. Pobi- udovoljava našim političkim aspiracija- | jajući zakonitost izbora ova dvojica iz- ma, Mi se moramo boriti za ono, što | niješe sve, što su o tomu u svoje vri- bi nam vlada imala dati, a što nam | jeme pisali u svom dubrovačkom listu. ne daje. Ustav mjesto da podupire na- | Nu morali su se uvjeriti, da one stvari, rodnu politiku i da pogogjuje hrvat- | koje mogu prolaziti čitaocima lista kao skim težnjama zemlje, promiče tugje i | što je ,Dubrovnik“, ne mogu kod mi- njima pogoduje. U tom stanju stvari | saonih ljudi drugo nego pobuditi smi- nezadovoljstvo naroda je neizbježivo. | jeh i sažaljenje. Zast. Puljezi dočekao Da se je barun Handel stavio na hr- | je, da ga je morao dvor. savj. Nardelli vatski temelj u suglesju sa narodnim | poučiti, da njegova razlaganja o sa- ENRRNENNNNSSNNNSNSESNSESSENSPENSNSNSNSSENSSNIPJSSNSSM Na te riječi kmet poniknu čke, U to vrjjeme baš se zgodi Da gos; njegov sretvi 1 gre Be Pak drščući ge Stisne crevlju objeru Slavio je veljom spravom Celova ju . . . i proplače, Svoj teferić berićetni .. . Pa se i kmet naš prepravi Ter ovako zborit zače: Svoga gazdu da proslavi. I kad bilo sred veselja Gospodaru, slušaj molbu Kmet, pucajuć od radosti, — »Potištenog kmeta svoga ; I prebiruć po ustima Bog sačuvo, da ja hoću Sve naj ljepše udvornosti. 3 se tegnut tvoga, U najbolju, brate, horu Mo. c'jela tvoja Ode ravno b'jelom dvoru. »Plod je teškog tvoga znoja! —, Ko to kuca?*— ,Ja sam!“ — ,Kosi?“ | ,Niti ima na kraj uvjeta — «gospodaru, kmet Hrvoje!“ uskog uzor — poštenjaka : — Sto si došo, zaklinjem te, udi 8i pomoć nevoljnika, ,Ometat mi posle moje | »Ti si otac siromaha, »Hajde, kmete, s mojih vrata PA da ne bi tvoga skuta pAko nećeš primit bat&!l* — ula bih osto na sred puta !* — ,Ma kumim te živim Bogom, Začav gazda take Mrlostivi : O O s lira Oo e oi O ag . u l "a slavju danas tromu Iako mi posta mio bej re momu !* Da bih sad te poljubio |* — Noću 1., Ć... — ,Mone sretna i presretna, dudu a A mi" | dato OJ EŠTEČTI oNa milosti tvoje daru! . ., Dok su zdravi ovi dvori Eto ja sam vezi š 0 tome se ze govori!* — gela dak i lovi l* gy so