podne. Prihvaćene rezolucije glase :

+ 1. Pokrajinski sastanak u  Spljetu
zaključuje, da je glagoljica u katolič-
koj liturgiji u crkvi opća povlastica do-
tično pravo hrvatskog naroda, i zato
da se od Poglavice Katoličke crkve is-
hodi opoziv naredbe 5. Kolovoza 1898
sv. Kongregacije obreda i sličnih su-
slijednih, pošto nije udijeljena pojedi-
nim Crkvama, nego je vjekovito prei-
muštvo Illyricarum Gentium, to jest ci-
jelokupnog hrvatskog naroda.

2. Da Ritual hrvatski i Evangjelistar
hrvatski budu poprimljeni u svim hr-
vatskim crkvama.

3. U svrhu toga imaju se pozvati sve
hrvatske Općine, da pismeno (pristanu
gornjim zaključcima.

4. Da se tako sakupljeni spisi  po-
dastru predstavkom uprav na sv. Oca
Papu, putem ovoga Odbora, izabravši
zato naročito odaslanstvo.

5. Da se svi zaključci priopće svim
hrvatskim biskupima na znanje i da se
stavi na srce katoličkim svećenicima
po hrvatskim zemljama, koji još ne po-
znaju staroslavenski liturgički jezik, da
svi po svetoj dužnosti prema crkvi i
narodu moraju što prije naučiti glago-
ljicu.

6. Da se u Spljetu na vidljivu i čas-
nu mjestu postavi spomen-ploča prvo-
mu branitelju glagoljice zadraninu Gr-
guru Ninskomu, koji se još 924. na
crkvenom saboru u Spljetu odupro pr-
vomu pokušaju latinskoga svećenstva
da uništi slavensku službu božju po
hrvatskim zemljama.

Dalmatinski sabor.

Zadar, 1. Jula.
(Svršetak II1,6 sjednice od 30 pr. mj.)

Madirasga, vladin povjerenik, izjav-
ljuje, da vlada pije na nikakav način
uplivala, na ispadak izbora u Boci.
Proti izborima u Kotoru i Perastu nije
iznesen ni jedan opravdani prigovor. U
Ercegaovom se srbi odalečiše namje-
rom da zapriječe izbor. Tu su općinski
redari smetali hrvatskim biračima. Broj-
kama dokazuje, da bi Radimiri bio i-
zabran i da su za srbe glasovali svi
birači u Erceguovomu. Činovnicima nije
bi.o naloženo, da glasuju za Hrvate,
jer mnogi glasovaše za Srbe, a mnogi
se ustegoše, D.,r Gjivanović nije došao
u Kotor radi agitacije. Nije bilo ni-
kakvog pritiska, ni: progonstva, ni na-
silja. Izbor je zakonito obavljen.

Dr. Kovačević: Ovom izboru nijesu
Hrvati krivi |već vlada, koja progoni
Srbe zaboravljajuć da su oni 1848 gi-
nuli sa nju. Srbi nijesu klonuli duhom
oni će se oprijeti apsolustičkom duhu
bečke vlade, koji se vuče kroz  biro-
kratske krugove od doba Meternicba,
Schwarzembergera i Bacha do danas.
U kotorskim izborima postupalo se pro-
tuzakonito, Zastupnici bez 'obzira na
stranke moraju proti tomu  prosvjedo-
vati. U Kotoru su mučenici pobijedili
(Glasovi: Jeftinih mučenika!) Traži da
se uništi izbor.

Radimiri : Puslije nedostojnog pisa-
nja srpskijeh [novina proti Hrvatima,
mislio je govornik da će srpska stran-
ka poštediti sabor od dosadnih opeti-

 

i
f

   
   
  

  
  

  

naveli proti izboru. Hrvati su u Boki
više puta pružili bratsku ruku Srbima,
ali im oni odvratiše zlim. Moramo se

boriti proti njima za ime, za starinu,
za prošlost hrvatsku Bolje je i umri-
jeti nego izgubiti svoje ime. (Živio!)
Kad se Srbi smire, kad nas prestanu
vrijegjati, zaboravit ćemo na sve. Za
izbora Srbi ostaviše izborno mezevo,
jer uvidješe, da će propasti. te se pro-
glasižte mučenicima, Hrvati ne trebaju
milosti vladine poput prijatelja zast.
Vukotića. Hrvati se nijesu služili ni
nezakonitostima, ni nasiljima, ni zastra-
šivanjem; dočim Srbi posegoše i za naj-
ogavnijim srestvima, a da nije bilo do-
brote poglavara Madirazze, neki bi cd
njih sjedali pa optuženičkoj klupi. Oduljio
bi, kad bi sve izbrojio, što se je proti Hr-
vatima učinilo. O tomu je dosta bilo
pisano u jednoj brošuri i raznim član-
cima, koji nijesu nigda opovrgnuti. A-
ko je Srbima na srcu blagostanje i
mir i procvat zemlje, neka se povrate
na program od g. 1861. Zaključuje da
je njegov izbor bio zakonit i očekuje
da će ga sabor ovjeroviti. (Odobravanje).

Vukotić ponavlja svoje pritužbe.

Kovačević: Staru narodnu stranku o-
snovaše Srbi, a njima se  pridružiše
Hrvati. (Smijeh) Razdor je pukao kad
se u stranku ušuljao klerikalizam i
kad se počelo nijekati srpsko ime.

Biankini: Sudeći po protivnicima ovi
bi izbori imali biti drugo izdanje onih
iz pr.šaste dobe, kad su pucali u hr-
vatske birače i kad su se palile izbor-
ne imenice. Očekivali smo dokaze to-
mu, ali od svega i;toga ništa. Sve se
tužbe sastoje u tome, što vlada nije
prama t. zv. Srbima u zadnjim izbo-
rima bila onako velikodušna kao uvi-
jek do sad. Prosvjeduje proti tomu da
su hrvatski birači u Boci glasovali po
zapovijedi. Oni nijesu marva ni vladi-
pi poslužnici, već slobodni ljudi staro-
sjedioci, koji su posvjedočili svoju hr-
vatsku svijest. Za Srbe je u Kotoru
glasovao samo jedan Kotoranin, ostali
su većinom činovnici i talijanaši, & ne-
ki i Nijemci. Mnogi od tih činovnika
javno su agitirali za srpsku stranku,
pa ipak nije im še ništa dogodilo, g
toga jadikovke na tobožnje progonstvo
Srba nijesu drugo nego fraze, Prof.
Rešet:r dokazao je da u Kotoru nema
ni jedae porodice pravoslavne, koja on-
dje živi nazad sto godina. Kovačeviću
odgovara da su staru narodnu stranku
osnovali Hrvati i katolici, kojim se pri-
družiše neki pravoslavni. Prva točka
njihova programa bila je združenje Dal-
macije a Hrvatskom. Za taj će se pro-
gram uvijek boriti proti svim aeprija-
teljima bilo u Boki, bilo drugovgje.
(Odobravanje).

Vukotić čita imenik hrvatskih birača
a Radimiri ga pobija. Iza kratkog go-
vora izvjestitelja Katoića sabor ovje-
rovi izbor Radimira uz klicanje: Ži-
vjela hrvatska Boka!

IV. sjednica. U današnjoj sjednici
Biankini je upitao zašto se ne izdaje
na hrvatskom jeziku mnaredbeni list c,
k. ministarstva financija. Arneri pita:
zašto još nijesu riješeni utoci proti zad-
njim naknadnim izborima blatske op-
ćine i zašto su u povjerenstvo za od-
mjerivanje obrtarine u kotaru korču-
lanskom bili imenovani samo autono-

' mali. Knešević o ukinuću provizije, koju
' porezni uredi naplaćuju od kmeta. Smod-

laka pita vladu hoće li isradit uredov-
ni imenik svih mjesta, kojim bi se i-
mali složiti svi uredi, da jednom pre.
stane svako iskrivljivanje imena, U i-

dojduću godinu uvrsti doprinos za grad-
nju puteva pa Braču i da se za nastaj-
no zasjedanje pripravi zakonska osuo-
va za gradoju predjelnih puteva na Vi-
su i ma Hvaru. Carić predlaže, da se
izrazi želja namjesniku, e da se zauz-
me kod ministarstva trgovine, da se u
dogovoru sa Lloydom stope sva dal.
matinska parobrodarska društva u jed-
no od vlade subvencijonirano društvo.
Prodan podnosi prešan predlog, da se
dan 5 srpnja, posvećen slavenskim a-
postolima Ć rilu i Metodu, svetkuje kao
narodni blagdan.

Nardelli odgovsra na razne upite,
izmegju kojih Carića o osnivanju trgo-
vačke škole. Ministarstvo se je izjavi-
lo, da će davati trećinu troškova, kad
bi općine ili trgovačke obrt. komore
uzele na sebe oszovanje takove škole.
Komore nijesu na ovo odgovorile, jer
su bile raspuštene. Općina spljetska i
dubrovačka izjavile su, da nijesu u sta-
nju. Zem. Odbor izjavio je, da bi da-
vao god. potporu od 2000 kr., & općina
zadarska 3000 do 5000 kr., ali se je ve-
ćina zanimanih izjavila za Spljet. Kad
se nove komore izjave, namjesništvo
će shodno predložiti. Arneriu odgovara
da će se mješovito povjerenstvo sasta-
ti nakon zatvora sabora, da riješi uto-
ke proti blatskim izborima.

Na predlog zem. odbora odbijena , je
molba g. Mata Stojkovića, upravitelja
pučke i gragjanske škole i g. Pavle
Bijelić, nadučiteljice, da se i za grad
Dubrovnik odredi staoarina po plaćev-
nom razredu Zadra i Sgljeta.

Prešlo se je na dnevni red preko
Vukotićeva predloga, da se , prosvjedu-
je proti premještenja suda iz Risna u
Perast.

Bili su upućeni upravno-gospodar-
skom odboru predlozi zast. Ziliota o
zakonskoj osnovi za obvezano osigura-
nje proti štetama nanešenim od krupe;
o preinaci $ 88 opć. pravilnika da bu-
du općine ovlaštene, da uvedu novih
nameta i poreza, koji ne spadaju u red
prireza i da povise one, što već posto-
je, a da za to ne bude pc trebit pokra-
jinski zakon i predlog o izmjeni statu-
ta zemljišno-veresijskog zavoda tako,
da zavod smije davati zajmove općina-
ma bez hipotekarnog osiguranja.

Priznata je prešnost predlogu, da se
od vlade isposluje zakonsku osnovu,
uslijed koje bi općine za svoje obrt-
ničke pothvate bile oproštene od pore-
za, ustanovljena zakonom 25/X 1896.

Izabran je odbor. sastavljen od Klai-
ća, Grgića, Arneri, , Giljanovića i Vu-
kotića, da prouči izbor u kotaru boke-
ških veleporezaiks,

Glasovana je prešnost Prodanova
predloga o svetkovanju sv. Ćirila i Me-
toda i prešlo se je na prvo čitanje, Sr-
bi su glasovali proti,

Prodan govori o životu, poslanstvi-
ma i uspjesima slavenskih apostola; spo-
minje borbu njemačkih svećenika proti
njima. Prelazi na azbuku i dokazuje,
kako ni talijansko ni njemačko pismo
nema onih poluglasnika, kojim oni u-
savršiše slavenski jezik, lstiće vjerske
i kulturne zasluge solunske braće. Pred-
laže da im se podadu osobite počasti,
nek narod vidi, kako se štuju oni, ko-
ji za nj rade. Svetkujući njihov daa,
mi ne ćemo samo njih častiti, nego i
sami sebe, (Odobravanje).

Vukotić izjavljuje, da će Srbi glaso-
vati proti tomu, da se slavi dan 6 Ju-
la (Smijeh).

Milić se čudi, sašto nije Prodan spo-
menuo glagoljica.

Prodan odgovara, da će bit izaešen

i jedan predlog o glagoljici.
Za tim su bili izebrani u odbor, ko-

ji će o predlogu izvijestiti, Prodan, Mi-

lić, Bjnkini, Carić i Vukotić,

  
   
   
   
   
  
  

Pročitan je dopis namjesn'štva, kojim
javlja, da poglavarstvo nije moglo pro-
naći one krivce, koji su napali na za-
stupnike! Da se što sličuo ne ponovi,
naregjeno je i žandarima, da strogo pa-
ze. Pročitano je i pismo zadarskog na.
čelnika, koji žali što se je dogodilo.
Krivcima nije mogao ući u trag. (Ta.
ko je u Zadru uvijek l) U ostalom do.
gogjaj se je prećerano prikazao, (Ne-
mir i prosvjedovanje). Nije ništa dru-
go nego nestašluk, koji treba žaliti, ali
koji se uvijek ne može izbjeći. (Prigo-

varanje).

Zadar, 4 Jula.

Peta sjednica. Prikazano je $9 upita,

megju kojima zast. Biankini o usposta-

vi parobrodarske sveze iz Stona Malog

u Metković; Smodlake o talijanaškim

neredima u Spljetu; Ruževića o ime-

novanju hvarskog biskupa, Kueževića
zašto se na prizivnom sudu naš jezik
ne nazivlje srpsko-hrvatskim (Biankini :

To je nesmisao! Nek tako zovu u Sr-

biji. Vukotić: A gdje smo mi? Ima

100.000 Srba u Dalmaciji, Bum! Smi-
| jeh); Puljezi da se uprava bolesničke

blagajne u Dubrovniku preda radni-

cima.

D.r Trumbić predlaže, da se Da pre-
_višnju povelju o sazivu sabora odgo-
vori adresom N. V.

Prodan predlaže, da se u učiteljišti-
ma u Arbanasima i u iDubrovniku po-
digne stolica staroslavenskog jezika i
da se podučavanje glagoljice avede u
pučke škole.

D.r Štambuk odbija insinuaciju za-
darskog načelnika, da je on pretjerao
pripovijedivši nekidašnji napadaj.

Općini peraškoj dozvoljeno je, da za
6 godina pobira odredbinu po 1 krunu
za hektolitar masta ili za 100 kig.
grožgja, što bi se uvodilo, Primljeni su
konačni računi školske zaklade, miro-
vinske učiteljske zaklade za g. 1900 i
predračun ove za g. 1902.

Prihvaćen je jednoglasno u prvom i
drugom čitanju predlog Carića o stop-
ljenju dalmatinskih parobrodarskih dru-
štava u jedno društvo subvencijonirano
od vlade.

Za tim se je raspravljalo 0 preinaci
$ 9. zemaljskog reda, naime da zastup -
nici polažu obećanje hrvatskom kralju
a ne caru austrijskomu.

Prodan, predlagatelj, uzimlje riječ i
veli, da je dosadašnja stilizacija vjero-

lomstvo i veleizdaja prama hrvatskomu
narodu i vladajućoj dinastiji. Prava
vladara potječu od toga, što je on no-
sioc hrvatske krune. Kad bi nas zakon
silio aa diugo stanovište, prestala bi pra-
va vladara i naše dužnosti, te bi mi
bili vlasni da proglasimo vladara ka-
kve druge dinastije. $ 9 je pljuska za-
konu i crkvenoj vlasti. (Predsjednik
zvoni i opominje govornika), U povelji
o sazivu sabora vladar se zove cesar
austrijski, dakle cesur zemlji, prama
kojoj smo mi inozemni. Mi imamo kra-
lja & ne cesara, s toga je u interesu i
diosstije i hrvatskog naroda da se pa-
ragraf promijeni. Tu se takogjer obe-
ćaje, da ćemo se pokoravati zakonima,
ali kojim to se ne zna, Ima zakona,
kojim nas Austrija sisa i tlači, jesmo
hl takvim dužai pokoravati se? Carski
nas naslov sjeća na klobuk Gesslera u
Švajcarskoj. Pri ulazu u sabor traši se,
da progjeumu ispod kandinskih vješala
To je poniženje. Ako vlada ne pristane
Da promjenu, ona bi nas tim izagvala.
Neka promisli na posljedice, neka ne
slorabi ustrpljenje našeg naroda, komu
nema niko da sudi nego Bog i Hrvati.
(Povlagjivanje). Predlaže, da se pred.
log preda odboru od sedmorice,
Namjesnik Handel: Ako Prodan sma-
tra protupravnim pokrajinski ustav, ko.
ji nam je N. V, darovalo, na temelju