= Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s pošt m: na godinu 10 krup4, na
. po godine 5 krun&, Za inosemstvo: 10 kruni i poštarski troškovi. Ko ne
“izlazi naš list-u svojoj tiskari, koju su hrvatski
ma evolucije, tako je i sa razvitkom narodne svi-
:je pred dvanaest godina osnivao naš list, sudeći
+ no prouzrokovanim, bilo bi se reklo, da se je sve
- blasti uništi hrvatsku svijest, bilo bi se reklo, kao
+ nom, da.će uvijek raditi za sjedinjenje s Hrvat-
. skom. Prvi pokušaj, da se zemljaštvom oslabi hr-
Br. 20 i 30. t DUBROVNIKU 26. Jula 1902. Godina XII.
Crvena Hrvatska
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku,
gdje su utužljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku,
a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i uz raz-
mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-
frankirana pisma ne primaju se.
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa domašanjem u kuću, za
vrsti list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto
polugodište.
sluvio je pobjedu za pobjedom. Danas su sve op-
ćine u bivšem okružju dubrovačke republike u hr-
vatskim rukama, a narod jo svijestan svog hrvat-
stva. Nu mi se ne obmanjujemo, borba nije još
ženici te stranke sve jače isticali ,svoj srpski eks-
kluzivizam. U dubrovačkoj su gimnaziji djaci u-
čili mržnju proti hrvatstvu. Ista se je mržnja ši-
rila i megja radništvom. Srpska propaganda, bez- : 1 (
obzirno tjerama, napokon izazva nezadovoljstvo kod svršila. Srpska propaganda zaigrala je zadnju kar-
naših. starih boraca. Nezadovoljstvo se prometne | tu i baš sada najživlje radi. Izabrala je naš grad
u odlučan otpor prigodom poznatog dogogjaja na!za središte, iz koga razapinje svoje mreže i put
sjevera i put istoka. Ko drži konce te mreže, ko
upravlja s tom propagandom, ne ćemo danas ispi-
tivati. Konstatujemo samo, da nam je naviještena
borba i na političkom i na ekonomskom polju. Od
borbe mi ne zaziremo, jer u borbi je život, a u
životu napredak. Konačna: pobjeda bit će naša, a
svi napori srpske propagande ostat će uzaludni,
jer što je neprirodno, osugjeno je, da prije ili po-
slije pogine. U to ime dobro nam došla dubrovač-
ka hrvatska tiskara. Cvala i napredovala!
Dubrovnik, 26 Jula.
Danas je nama svečan dan, dan, koji. smo
dulje vremena :željno iščekivali. Danas prvi put
rodoljubi podignuli -u Dubrovniku, da buje: nov
brauić i rasadnik: hrvatstva. I ako se ovaj rados-
ni dogogjaj u glinom najviše nas samih tiče, i-
pak ima i svoje duboko značenje za naš hrvatski|Ljubišinu sprovoda. Neki fanatični srbi položiše
pokret. Hivatska tiskara u Dubrovniku novim je|bez ovlaštenja na njegov grob vijenac u ime du-
dok«zom; da hrvatska svijest u južnim krajevima|brovačke narodne štionice. D.r Čingrija prosvje-
sve više riste i napreduje. Kao što u prirodi ne-(dova proti tomu, ali majoriziran od srpskih pri-
ma skoka, već se sve razvija po stalnim zakoni-|staša, istupi iz društva i sa svojim drugovima os-
nuje dubrovačku narodnu čitaonicu. Bilo je to go-
dine 1887. Općina je dubrovačka tad imala na
sebi hrvatski biljeg. Hrvatski protivnici upriješe
sve sile, da dobiju općinu u svoje ruke. Srpska
stranka združi se s autonomašima, koji se, kao
stranka nijesu više računali. Srbi ih pridigoše po-
stavši tako dosljedni prama svojim sumišljenjaci-
ma-u ostaloj Dalmaciji. Za saborskih izbora god.
1889 srpske. autonomaška koalicija postavi svojim
kandidatom pok. baruna Gondolu, koji je do tada
pristajao uz hrvatski program. Protivnička koali-
cija pobijedi n tim izborima, a malo mjeseca kas-
nije pane joj u. ruku,i.općina. U svijet se je. jav-
ljalo na dugo i široko o srpskoj pobjedi; ali to
nije bilo istina. U onim izborima nije bilo pobije-
dilo nikakvo načelo, jer kakvo su načelo mogli i-
mati ljudi, koji su sačinjavali koaliciju? Zdvornom
našem puku govorilo se je o svemu drugomu sa-
jesti, koju se može neko vrijeme umjetnim pri-
tiskom držati sapetu, ali napokon priroda učini
svoje, i po onoj pritisnuto sve to jače otskače, i
ona-se preporodi na nov i bujniji život. Kad se
VAVVVVVVIW
- Slike iz Sabora.
Uz sva pripeku o Ilinštaku u tijesnoj se crkvici
gv. Antuna, koja je pretvorena u ,parlamenat“ kralje-
vine Dalmacije, radi, t. j. zastupnici upravljaju vladi i
zemaljskom odboru cijelu rpu svakojakih upita, glasu-
ju rezoluc'je, govore i raspravljaju o pokrajinskom pro-
računu, koji je manji nego li onaj grada Zagreba, iz-
vašaju tegobe i nevolje, predlažu mnogo togs, što će
imat trajnu vrijednost a i toga, što će svršiti u sabor-
skom arkivo, da uz druge zaprašece spise snijeva vječ-
mo ne o srpstvu, jer je koalicija dobro znala, da ni san. Radi se toliko, da se gospodi ministrima u Be-
je ovo ime izvan gradskih zidina mrsko. Pobijedila |ču više puta uzdahnuti, što i oni nijesu sretni, da im
ija i demoralizacija. Pristaše |se u parlamentu tako radi. Ni namjesnik ,slatke rije-
je. nečuvena korupe
srpsko-autonomaške koalicije slavili su orgije. Pri-[či“, barua Handel ne će da zaostane za zastupnicima.
vatski pokret, nije uspio. Tad: Ljubiša stade sijatiljeka je nužda bila, da se-Hrvati prenu iz mrtvila, |I on
mržnju i netaašljivost izmegju katolika i praso- zapogjenu borbu, da podvrgnu javnoj izrazu kojeg zastupnika, ad odveć drastično crta u-
slavnih i- proti htvatskoj misli stvori srpstvo. Nje-|rad srpsko-autonomaških ortaka. Kačićevo slavlje | pravne prljavštine u
govo sjeme, uz vladin blagoslov, brzo urodi plo-|u Makarskoj, kojemu je prisustvovao i lijep broj | govori upite, bilo da u ime vlade dade izja-
dom. Za izbora god. 1879 pravoslavni birači u Dubrovčana, bilo je odlučno za naš pokret. Neko-
Bukovici glasovaše za nedavno umrlog autonomaša|liko mlagjih ljudi odluči, da pokrene hrvatski list
i jezično pitanje u uredima riješi, na način, koji odgo-
po nekim ondašnjim sablažnjivim pojavama, umjet-
urotilo, da u puku nekadašnje crvevo-hrvatske o0-
da će ee naš grad odvrnuti :od starih : tradicija,
koje su njega izmegju prvih bile privele u kolo
hrvatskog preporoda i kao da će se zaboraviti,
da su baš iz Dubrovnika potekli prvi borci za sje-
dinjenje hrvatskog naroda. Hrvatski pokret u na-
šoj pokrajini bio jeu sedamdesetim godinama proš-
log vijeka silno narasao. Centralistička vlada, ko-
joj je taj pokret zadavao velikih briga, nastojala
je, da ga uguši,-pa-se za to posluži sa Ljubišom,
koji- se-je negda kleo na evangjelje krsnim ime-
. Ivanića- a. proti: Mihu Klaiću.. U prkos svemu to-(u našem gradu. Mnogim starijim ljudima činilo se
mu u Dubrovniku su naši stariji borci još avijek|j
gojili nadu, da se može složuo raditi s tom _stran-
kom, koja se je okrstila srpskim imenom. Oni su|našeg lista sa čisto hrvatskim programom, navije-
toj stranci iz raznih obzira u mnogočemu. popuštali (stivši borbu svakoj misli, koja nije hrvatska. Ovaj |šenju našeg jezičnog pitanja.
i s njom uvijek lojalno postupali, dok su privr-| program, koji je) narod objeručke i veselo primio, | kadikad koji incidenat
NRENEEEEEESEEEEEEEEEESESZESEEEEEESSNE SNESE '
:i PODRIO
: MeR2aR, Pre a ilo a dob, kad sejo ru tra jedna sa poli
kraljevstvom, neprijateljstva u
i Granwald. bod o 2 30 malo a m lesunnita mijes Tuda sa guske. pukor“
pače stn ra gta PE DII on E TA RIDE
-gibaja 16Lo po savi | aklonosti. Pridraženi mo- brini + skonaj san or Ta ječma ro. se je u
državi me morate se odreći svoje narodnosti. Vi će- ovdje — ob, ks Iiora duh|jedno vrelo, nu sblišila ih je time na vijeke, jer tamo,
(0 ušivti, bao svi vjerni mi podazici, begodat, tar današnjemu laganom, no ljedi sajednički. prošljenaja Sta tomi Poe
moje države, & osim toga ćete. ušivati i Vaš proviaci- naroda. legendi, cvate samo koje snači sa cijeli
jelni ustav.“ letjela ja vijest, vijest pono-|šivot ssmo a ne neprijateljstvo. tomu
TO je bilo g. 1816. & danas? Danas poslije ma- ogrežaaa sa Memot. da no: sava a njemačko viteštvo, pa se više ne
riosburikcga govora njemačkoga cara sed Soebaica demoastraciju otračiia 0 M Grhavaki, o: kojeme i
kom u RNK to 05 jedine spominje & orensič:
Hi
i
5
.
Beg i što i onaj kultarai; seibenoano god. 1796 a D
prisor junački i pošrtvov- , 1848. i 186 iskorijeniti u Praskoj u kraljevičkom okružja; fiskalna šu-
ni & prior, kojeg sa poe Jeni Pie pra: srdaca uber domovine, nego . ma Berlina & opsegu od 4676 hvata, puno .
momeatslan, t& borba uzaludna. | bu i akciji. ra A Doe ts ečna Jači U. agrar luči a
Dre a jer Moai ta borba 'TO demonstracija sa. domovina. isveli_mu_ Poljaci 26 go što no su 15 srpnja
onrardava nado u slojevi ae ist- spomea slave na bitku kod Grda 1410, vitezi reda pod svojim velikim me-
zamši ni plematvo, u tomu otporu. 1 prossa je ibolotno 't4 bitke u Gienkievi-|štrom Ulrihom J m poe aa
o ola e aaa aštomadao u edo ole. oo poe ki bo odiiani s 10000 čMAAt Moe ata
dioba, imade Srobi Sa 5600.000 šitlja i ta lstoš- O bitei Pe niža. pije ne sa se šdreloa kova i uspomena na (0 viteštvo slavila se na dan 15
ma: Litvu do: Dviao i i. Proska 629 četvornih | Slaveni složno, srpaja sve do godine 1796
“ bos Gdsa- reda, kao 10m0 sipomona.ove Jo opet niitjek. A VE
i da i bloeer, dapeče | nliberi lekzikograd, kao pota ošivjela, denomtnolja, kao, presjed
& 1710 četrorsih mil'd sa dva i mi-| Erteheraber | Breckhaus mramorkom date, Njemačkom S ng : najčvrići,
ljena i Micih gradova, Da U se mogia i samisliti sjajalja domonstranci- da Polska nio l
Osvieczim | Zetor, Balić # * ja od 4? A ako Bog da, oma i neće propesti!
4li wegetes tomu, Poljaci pa danas take tločal, Jad je njetnaška okepontivncst učinila novi navalu — Ioan dodrović,
s za MA mmm
ze m e tra rm emtaniaišiiniy dk
SO «DVE a
amt tet
sStammm=m"u ng»
i iimsttnnmamiinamomii nmi ii i it