Br. 31. U DUBROVNIKU 2. Avgusta 1902. Godina XIL umm Crvena Hrvatska Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem w kuću, sa (ustro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kruna, na po godine 5 kruna. Za inozemstvo: 10 kruna i poštarski troškovi. Ko ne srati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto I polugodište. | Izlazi svake subote. | \t arna Pojedini broj 20 para. 2 razvitku narodne misli od njegovih vremena do da- Poslije Sabora. / nas napisati debelih knjiga. Po našem shvaćanju misao narodnoga jedinstva u današnjem smislu po- Prošlih dana sav je hrvatski narod držao u-|čimlje sa Alfieri-em. Mu Talijani su ipak toliko i prte svoje oči u sabornicu sv. Antuna u , Zadru. toliko kolebali da konkretiziraju svoju misao. Još lo je u dvojakom pravcu karakteristično. Reklo godine 1848 Sicilija je mislila na jedinstvo sa Na- bi se kao da je težište situacije za jedan čas pre-|puljem ; ali o velikom talijanskom jedinstvu kao nešeno bilo iz Zagreba u Zadar. Hrvatski narod(da nije imala pojma. Sam Tomaseo, koji je toliko kao da nema više pouzdanja u glavni svoj sabor,|uradio i toliko pretrpio za narodnu talijansku mi- u onaj parlamenat, koji bi, po naravistvarih i po|sao, bio je protivan jedinstvu Italije, kako je ono svome zvanju, morao da bade hrvatski parlamenat kasnije zasnovano. Samo onda kad su Talijani bi- per eminentiam. U saboru, koji se sastaje u Za- li na čistu o tom, kako da se njihovo državno je- dru, on vidi izraz svojih težnja; vidi svoje pravo dinstvo kristalizira i našli za to zgodnu formulu, hrvatsko zastupstvo. U drugom pravcu je karak-|složile su se sve narodne energije oko: jedne mi- teristična okolnost, što je čitav narod držao upr-|sli. Mi Bogu hvala odavna smo sa našim težnja- te svoje oči u dalmatinski sabor, jer je ona nov/ma na čistu i našu smo političku i državnu misao dokaz, kako se svaki dan to više učvršćava mo- čisto konkretirali i formulirali. Radi današnjih ne- ralno i duševno jedinstvo hrvatskoga naroda. Štojprilika u Banovini i radi pašovanja stranke, kojoj se zbiva u Zadra, što se zbiva u Kopru, što se u|kao da je glavna svrha da što više priključi Ba- Sarajevu, to više nije provincijala stvar; to za- novinu magjarskoj državi, neki su počeli davati nima čitav hrvatski narod, to pripada čitavom hr-| čudnovat smisao zahtjevu, da se Dalmacija spoji vatskom narodu. Ovaj je pojav tim značajniji i|sa Hrvatskom. U Pešti su počeli to shvaćati kao tim utješljiviji, u koliko ma političke prilike nisu|da bi Dalmacija htjela doći prama magjariji u o- ni najmanje povoljae. One su mu dapače protivne, naj položaj u kojemu se nalazi Banovina, te su pa se moralno i duševno jedinstvo našega naroda počeli na sve moguće načine izrabljivati proti hr- učvršćava unatoč političkim neprilikama. Italija je|vatskom državnom pravu pojmove državne zajed- politički ujediajena; ali ko dobro prati razvitak |nice i krune Sv. Stjepana. Naravno da je to mo- njezina javnoga života, vidi kako se posebne re- ralo na hrvatskoj strani izazvati zlovolju i pro- gijonalne skupine uvijek istiću, kako u moralnom svjede. U Beču su se onda okoristili tim položa- pogleda megju sjeverom i jugom postoji uvijek ne- jem stvari, koji ragja sveopćim nezadovoljstvom u premostivi jaz. Mi smo na žalost politički odije- hrvatskom narodu, da potaknu misao o združenju ljeni i rascijepani; ali naše se duševno jedinstvo Banovine sa Dalmacijom mjesto Dalmacije sa Ba- svaki dan to jače kristalizira. Rek bi da nas ovo novinom. Za nas se i oko nas na taj način otima- hoće da otšteti za našu političku rastrganost. ju Beč i Pešta. Postavlja. se pitanje, kao da se 0 Dok.ogaj pojav svegi čvršćega narodnoga du- | tome radi, imali Hrvatska pripadati zemljama za- ševnoga jedinstva najvećom radošću bilježimo, jer stupanim na carevinskom vijeću ili Ugarskoj. Po- je znak ogromna napretka razvitka, onaj nas prvi stavljati na taj način pitanje i pogreška je i ne- samo s nekih gledišta veseli. Veseli nas, što se pravda. Promotrimo li stvar sa toga gledišta, u- Dalmacija pokazuje doraslom svome zvanju; što u dresa odgovara i Beču i Pešti. Ona ne traži da se narodnom pokretu zauzimlje tako odlično mjesto ; Banovina sjedini sa Dalmacijom; kao što netraži što je njezin rad nekako u suglasju sa ulogom, da Dalmacija, pridružujući se Banovini, stupi u _ koju je ona igrala odmah u početku naše državne| svezu zemalja ugarske krune. Adresa traži jedin- povijesti i sa onom, koju je kroz toliko vjekova|stvo hrvatske države. Banovina i Zagreb ostaju igrao naš slavni Dubrovnik. Veseli nas što Dal-|matica, ostaju središte ; ali neodvisno i od Beča i macija prednjači, što je njezin sabor na visini svo- od Pešte. Hrvatska se mora ujediniti u okviru je zadaće. Jest, utješljivo je, što u tolikim pogo- hapzburške Monarhije, u kojoj na_postoje Boč i dama i nevoljama narodni značaj, narodni ponos, ogjer Zagreb. 3 narodna obrana, narodne težnje nagjoše kao neko Da istinu rečemo, bili bi smo željeli da je u zaklonište u hrvatskom saboru u Zadru. adresi hrvatsko državno pravo nešto glasnije istak- Nego dok nas ovo veseli i dok se nadamo da | nuto. Svakako situacija je danas tako pročišćena, će dalmatinski sabor ustrajati dično na svojoj svi-|da vedrija nemože da bude, U zahtjevu da sve jetloj stazi, bila bi pogreška kad bismo se dali| hrvatske zemlje budu ujedinjene složili su se u zanijeti do zaključaka, koji bi proti našoj volji mo- dalmatinskom saboru svi hrvatski zastupnici. 'To gli biti na štetu narodnoga jedinstva. Unatoč svim|je danas zahtjev svega hrvatskoga naroda. Dogo- groznim svojim zabludama i neoprostivim svojim gjaj je nedogledne zamašitosti, što je jedno hrvat- grijesima sabor u Zagrebu ostaje uvijek središnji |sko zakonodavno tijelo taj zahtjev usvojilo, a ope- hrvatski parlamenat. Sadanji položaj nosi na sebi ta u drugu ruku razvilo geslo jedinstva za sav hr- biljeg časovitosti i 'prelaznosti; te ako je Zagreb|vatski narod. Danas smo svi okupljeni oko jedno- zadrijemao, on će se probuditi i pobuditi se mora.|ga barjaka i oko jedne misli. Narodni protivnici Središte i težište situacije mora da ostane u Za-|mogu dizati i bedema i kula proti njoj, ali adresa grebu. Dalmatinski sabor zamolio je u svojoj &- dalmatinskoga sabora i jedinstvo njegovih zastup- dresi neka bi se sve zemlje, napučene hrvatskim|nika pokazuje da je misao jača od svih bedema i narodom sabrale u jednu samostalnu državnu sku-|od svih k pinu. Ta adresa je epohaloe vrijednosti u našoj političkoj povijesti. Dalmatinski sabor ne traži vi- še samo jedinstvo Dalmacije sa- Hrvatskom. nego ujedinjenje čitavoga hrvatskoga naroda. Ni sam hrvatski narod u Zagreba u sjajnim svojim dani- ma, kad su njegove adrese počivale na hrvatskom državnom pravu, nije nikada formulirao takova zahtijeva. Mi stojimo dakle pred jednom činjeni- com najvećega znamenovanj Yo mora imati svoje središte. Ima ih koji misle i pišu, da je Italija počela snovati svoje jedinstvo još u vrijeme ,Dantea“, Biti će; ali u njegovo vrijeme narodno se jedinstvo nije moglo shvatiti, kaq što se danas shvaća, zul može o toa I Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su utažljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po pogodbi i uz raz- mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, & ne- plauzom u zbornici i na trijemovima. Simića su iza- brali u kuriji zastupnika vanjskih općina. Ta kurija bro- ji 8 pravaša, 6 narodnjaka i 6 srba. Za Simića je gla- sovalo 5 narodnjaka i 5 srba. Pravaši i Carić podali su bijele glasovnice. Proti Simiću bio je i srbin Ko- vačević, kažu zbog toga, što je želio, da njega izaberu. Izbor Simićev ne možemo drugačije protumačiti, nego što se je htjelo da bude i jedan Srbin u odboru. On je stari prisjednik zemaljskog odbora. Do sada su ga birali, da ne bi usljed srpsko-autonomaškog kompro- misa u kuriji zastupnika velikih poreznika bio izabran autonomaš. Danas nije bilo te potrebe, Simić pripada Milaševoj frakciji srpske stranke, koja stoji na strogo pravoslavnom stanovistu. On je čovjek malih duševnih sposobnosti. Za uzdarje što je Simić bio izabran, srp- ski su zastupnici sutra dan, kad se je imalo rasprav- ljati o preinaci $. 9. zemaljskog reda i o prenosu ze- maljskog odbora u Spljet, izašli sa autonomašima iz sabornice i tim osujetili raspravljanje, za koje je od po- trebe da bude prisutno tri četvrtine zastupnika. Uvijek isti! Ako im daš prst, htjeli bi cijelu ruku. U predzadnjoj sjednici došla je ma red adresa. Pravaška državopravna adresa, u kojoj je istakouta dr- žavna samostalnost - kao jedini uvjet spasa hrvatskog naroda, pala je, jer su za nju glasovali samo zastupni- ci stranke prava. Primljena je adresa hrvatske narod- ne stranke, koja se bavi ekonomnim stanjem, željezni- com Kanin-Novi, jezičnim pitanjem i državopravnim tež- njama hrvatskog naroda. Njom se je dalmatinski sabor prvi put izjavio za ,Združenje svih zemalja, Hrvatima napućenih, u jednu državnu skupinu pod žezlom hapz- burške krune“, & ne kao u prijašnjim za samo zdru- ženje Dalmacije s Hrvatskom. Ovo je šesta adresa, koju je glasovao dalmatinski sabor. Bilo ih je više prikazano, ali je vlada zatvarala sabor, samo da ne dogiu do rasprave. Tako je uradila 1877 i 1894. Prvu je adresu sabor glasovao 1865, da pristane uz federalističko ministarstvo Belcredia. Godi- ne 1868 autonomaška je većina gi&sovala adresu, ko- jom je zahvaljivala kruni, što je osnovnim zakonima 1867 tobože riješeno naše .državopravao pitanje u au- strijskom smislu. Proti toj adresi pok. Klaić je u ime hrvatske manjine bio iznio adresu sa gledišta hrvatskog državuog prava. Treću je adresu glasovao sabor god. 1870. Bila je to prva državopravna adresa, koja je tra- : | žile, da Dalmacija bude spojena s Hrvatskom. Ista je adresu sabor ponovno 1871. glasovao. Godine 1895 većina predvogjena pok. Bulatom glasovala je proti pra- vaškoj adresi. Peta je glasovana napokon god. 1897. Q ovogodišajoj adresi piše tršćanska , Edinost“, da će vla- da ovaj put morati odgovoriti na pitanje 0 gdruženju. Nema sumnje, da će odgovoriti ,ne“ — ali je pitanje, kako će formulirati taj odgovor. Koliku važnost pripi- suju vladini krugovi tom pitanju, svjedoči nam okol- nost, da je namjesnik barua Handel odmah po zatvoru sabora otputovao u Beč, Bokelji u Dubrovniku. Kotor, 28 Jula 1902. Dini at I tiii