ana OREMOIEE TOTTI ae

Gi A O e

 

g—— rz. ME ae

NIDINENINSNSNERSRENEEEEENE EE EEE.
maza > ==.

m

-=mmEa=mNum=mrnErm=n=E=Em=m=mE=m=m>>=>=>m>""=—==— --" INNS
e.

ERE

at

— O a

ćemo, nadamo se, narodnoj stvari više pomoći, ako ju
kažemo drastično, no ako ju kažemo kakovim nakitom.
U Zagrebu se mnogo zabavljaju. U Zagrebu mnogo
premnogo misle na zabave. |Bog nas očuvao kao da bi-
smo mi htjeli & priori i načelno osuditi zabave. Neka
se pače ljudi vesele, neka se zabavijaju. Veselje je če-
sto krat znak vedre duše, a govori se da i nebo po-
maže veseljake. Nego sve mora imati svoju mjeru i
svoj pravac; a kad se 0 izvjesnim zabavama radi, mi
bismo htjeli da se slijedi riječ staroga Horacija, koji
savjetuje neka se utile dulci spaja. Čovjek samo tada
pogagja svoj cilj. U Zagrebu naprotiv često na to za-
boravljaju. U Zagrebu se često zabavljaju samo za to,
što gube s vida narodne nevolje. Često se zabavljaju
zato da pod teretom zabava uguše narodne jade. Često
se zabavljaju, jer im sustav ide na ruku, samo da ne
misle na svoje rodoljubne dužnosti i na ulogu, koja
čeka Zagreb u narodnom pokretu. Kad iz prošlosti Za-
greba čovjek nebi znao, kako je Zagreb u teškim vre-
menima sjao primjerom svojih gragjanskih vrlina, da-
nas bi po njegovim zabavama imao kadšto razloga su-
diti, da je to gragjanstvo izgubilo svaku svijest slobo-
de, da nema pojma o žalosnim prilikama (domovine io
zadatku, koji u narodnoj borbi glavnom gradu pripada.
Same kulturne proslave, pretvaraju se često u prazne

zabave bez smisla, bez traga, bez duševne koristi.
Neka nam bude dozvoljeno izraziti nadu da ovo-

ga puta neće biti tako; da će kulturna svečanost ,Ko-
la“ donijeti ipak sa sobom meke plodove. Jest, neka
nam bude dozvoljeno nadati se, da će četrdeset godiš-
njica ,Kola“ biti ne samo zabavna nego i poučna, te
narodu na uhar.

Treba li reći, što je to pjesma u našem narodu
i u našem narodnom životu? Naš narod pjeva otkada
postoji. Pjesma ga je pratila od prekokarpatske njego-
ve domovine, kad se je selio na more. Prvi put kad
je more ugledao, pozdravio ga je pjesmom. Pjesmom je
pozdravio sve pobjede održane proti stoljetnim protiv-
nicima. Pjesma ga je vodila u borbi; a pjesmom slavi i
pripovijeda krvave i slavne svoje borbe. Pjesmom sla-
vi svoje prvake, svoje junake, svoje bane, svoje kralje.
Pjesmom, tugaljivom i sjetnom, u kojoj se zrcali pje-
gova duša plače ropstvo i maviješćuje dane slobode.
Svaka faza sveukupnoga naroda i pojedinca ima svoju
pjesmu. Pjesmom se Hrvat ragja; uz pjesmn spava;
pjesmom ljubi; pjesmom se ženi; pjesmom radi; pjes-
mom tuguje i veseli se. Od koljevke do groba druga-
rica mu je pjesma. Narodni pokret nebi bio moguć bez
pjesme. Ilirski su oci pjesmom probudili narod. Pjesma
se širila, kako se je narod budio; ovaj se budio, kako
se ona širila. Pjesma je pozvala čitavu Hrvatsku na
borbu; pjesma ja okuplja, pjesma ju bodri. Pjevačka
društva su kao termometar narodne svijesti i narodne
kulture. Narodni pokret dao nam povjesničara, učenja-
ka i pjesnika; ali dao nam umjetnika u glazbi i u pje-
vanju. Dao nam umjetnika nedostiživih. Genij naroda
izrazitije se prelio u pojedince.

Neka dakle ,Kolo“ slavi svoju četrdesetogodišnji-
cu. Neka ju š njim slave sva pjevačka društva. Ali ne-
ka proslava ne bude samo zabava. Neka pjesma ne spo-
ji samo grla i glasove nego i srca. Neka jedinstvo pje-
vačkih društava spojenih u jednoj pjesmi bude prete
čom i simbolom narodnoga jedinstva; neka oduševi i
obodri u borbi; neka povede k pobjedi; neka u duši
svih Hrvata oživi svijest slobode.

Ovo je savjet Dubrovnika pri današnjoj proslavi.

 

Crnogorske stvari. ,Zastava“, srpski list u No-

vom Sadu, objelodanjuje u 167 broju pismo sa Ceti-
nja o prilikama u Crnoj Gori i kako se tamo može

da
nekažojeno krasti državni novac, a često i tugji, kako|ko, kako sam ja izvijestio, osobito što
je to izašlo na vidjelo prigodom poznatog dogogjaja sa|onijeh, koji su se najviše isticali u zvišdanj

 

 

potrošili. P& šta mislite ni jedan takvi činovnik nije išćeran is (ako ga je oua dala onijeri, koji su joj okolo ušiju zviž-

službe pa dat pod sud, nego je samo premješten, a plata mu
povećana da bi mogao otplaćivati pronevjereni poštanski movac.
Lopov na poštama za Špirovo doba nije se mogao nigda uhva-
titi i pronaći; toliki grupovi na raznim poštama pokradeni gju-
turo (sasvim) ili od česti iz ojih po nekoliko izvadjeno, pa ništa.
Sudu je bila pala sumnja na činovnika podgoričke pošte Nika
Jablana, pa je povedena bila istraga, no ovu je g. Špiro odma
u početku osujetio i prekinuo. Tek posle Špirovog pada pro-
nagjeno je da je rečeni N. Jablan otvaro i vadio novaca iz gru-
pova, te je prije 15 dana stražarno sproveden iz Podgorice na
Cetinje u istražni satvor. Svak se čudi i krsti kako je državna
vlast pustila jedno tako važno nadleštvo bez svojega nadzora i
kontrole za toliki niz godina u ruke jednoga Špira Popovića,
čovjeka bez ikakve stručne spreme, No sad već gosp. Špira
nije briga, njegovi zetovi i rogjaci nagutali su se do mile volje
i opet ostali u državnim službama, a on, g. Špiro, najviše se
pomogao, jer ljudi kažu da se dobro obogatio, osim kuća što je
nagradio po Cetinju i u ,Jabučkom kastelu“ i kuća i zemalja
u nikšićka polja pokupovao (gdje mu itamo roditelji žive i ma-
stoje to imanje) kažu da ima još i dobre svote novaca kod
novčanih zavoda u Pešti i Trstu. .. . .

Naši sudovi i dan danas šibikaju siromaha Crnogorca
(postoji tjelesna kazna na sramotu 20-og vijeka), ako iz nužde
učini kragju od 2 groša (pa ma i ne bila to opasna kragja n.
pr. obijen zid, brava ili provaljen plot) ocijepe mu 25 batina
za ništa, a one koji oštete državu na hiljade i hiljade, takovi
se još nagragjaju i unapregjuju.

Naši dopisi.
Korčula. 21 Augusta 1902.

(Mi i protivnici. Talijanaška glasba. Cinovnik
Galasso. Još o sadniim neredima). Ne dolazi uvijek

 

svako zlo da naudi, tako neskladnost, raskokočanje i o-|pi

bjest naših talijanaša ustresla je iz mrtvila i neke mna-
še ljude. Uz devizu ,svoj k svomu“ opazio sam neka-
kav nov život megju Hrvatima. Mrtvilo je znak slabo-
sti i dosljedno propadanja, žilavost i energija naprotiv-
no znak života. Nije dosta pokazati se živim samo pri
izborima, a iza njih puštati protivniku da ti se udomi,
prosi i jamu kopa, njega valja neprestano goniti i ši-
bati. On ti je sličan troskotu, ne izguliš li ga s korje-
nom i ne otrijebiš li ga posve, u malo vremena ogubit
će cijeli vinograd. Otkad su Hrvati na općini, višekrat
su u čemu talijanašima popuštavali, Kad bi im se pružio
prst, ovi bi odmah zgrabili cijelu ruku, netom bi Hr-
vati zadrijemali, ovi bi osorno podigli glavu i rep, a
kad bi se mi trgli i ošinuli ih po repu, oni bi brže
bolje pogauli glave, te mazali i lizali. Primjer imamo i
ovijeh dana. S toga šibo šibaj naprijed. Obećajem da ću
bez obzira od Petra do Pavla, svaki talijanaški pama
protivan čio iznijeti na vidjelo, ne krijući ničigovo ime
jer je dobro da svakoga narod upoznade.

Dočuo sam da su neki članovi talijanaške glazbe
prestali plaćati članarinu i da je nastalo megju njima
velikijeh nesporazumljenja. Neki vele da se je taj kaos
zbio zbog nekakvog skitaoca Defranceschi, drugi, što je
vjerojatoije, zbog poznatog zviždanja. Svakako ja sam
uvjeren da ovo nije drugo već takozvana ,baruffe cbio-
sotta“, u jutro ogrebu si oči a u večer skupa pri bukari.

Moj predzadaji dopis nije nikoga tako uznemirio,
kao poštarskog činovnika Galasso. Čovo postao nervo-
zan i goropadan. Čovječe božji, rekao bi pokojni Kas-
značić, ne afanavaj se toliko, a napraviš li najmanju bit
ćeš poslužen, pazi da si u skladnoj Korčali.

Cijeli Dalmatov dopis na obranu svojih sumišlje-
nika zbog zviždanja na dan Sv. Todora nije drugo v-ć
prosto izvrćanje istine; to je poznato da je geslo i 0-
rugje njihove stranke, bila i biti će, laž, — Hrvatska
se glazba držala strogo ugovora i programa, isti je bio
dobro poznat i poglavaru i predsjedniku njihove glazbe,
koji mogu to zasvjedočiti. Stoga potvrgjujem da je i-

u.
austrijskom poštom. Pred dva mjeseca dignut je Špiro|pak dopisnik svjedoke, :koji će potvrditi, da je porezni
Popović sa mjesta šefa pošta i brzojava u Crnoj Gori|pristav Smerchinich zviždao, neka se obrati kotarskom

:
i
;
:

i
:
I
!
ti

i

ii
Hi
:i
i

i oružaičkom strašmeštru, a neka ou sa svo-

i
E

hi
:
$

==aseEag
i
ri:
Mit
ni
s£
tz
ii

njihove

fu-

:
F
|
:

5%
)
p
i
E
i

pili
Hi
i

i

:

dali, jest vrlo blag prama onom, što su tom prigodom
zasluživali, B ykotizam ga straši, vidi se po svema i s
toga kao da se ruga. Ob onom dopisu Dalmate talija-
naši govorili cijelih osam da a, kao da će biti štogod
non plus ultra, i kao da će šiba od straha zamuknuti,
kad tamo: pariurieat montea et pa:cetur ridiculus mus

— 80. Šiba.
Sirom Domovine.

_Borba za glagolicu. Don Ivo Prodan počastio
nas jo omašnom knjigom od 640 strana, koja je ujedno
d seti svezak njegovih uspomena. Naslov joj je: ,Bor-
ba za glagolicu, I. dio, povjest glagolice i nje izvor“.
Knjiga se dijeli u tri dijela. U prvom nam priča o pr-
vim prosvjetitelj:ma slovjenskim i o glagolici; u drugom
o životopisu ss. Ćirila i Metoda i o prvoj dobi glago-
lice; u trećem je povjest glagolice do konca devetnae-
stog vijeka. Zatim dolaze mnogobrojni prilozi. Drugi
svezak ove knjige ne će imat drugo do li priloge, ali
druge vrati, naime: rasprave i utoke, koji su plod naj-
novije borbe, te puni aktualnosti. Pisac je, kako kaže
u pristupu, nastojao, da obranu glagolice populariza. U
tom je bez sumnje sasvim uspio. Željeli bi smo jedino
da pisac u drugom svesku opširnije obradi poglavje
najnovije borbe za glagolicu, u kojoj je on jednu od
najvećih uloga imao. Neka nam ne zamjeri, u ovako važ-
nim pit-.njima valja stavit na stranu čednost i obzire.
Zahvaljujući pisca na daru, preporučamo njegova knji-

Posveta ,,Slavuljeve“ zastave. Pišu nam iz
Trebinja, da će na malu Gospu 8 hrvatsko
evačko i glazbeno društvo posvetit društvenu zastavu.
Na svečanost će prispjeti zastupnici hrvatskih pjevačkih
društava. Dubrovački će ,Gundulić“ sudjelovat i zaba-
SRPANJ SRE KEY 05 A je za-

ve raznovrstan. Izmegju og predstavljat će se Kuz-
manovićev ,Vitropir“, Svakom srećom ! A

Pišu nam iz Tivta 18 o. mj. Ovdje se je sve-
čano vio rogjendan N. V. našeg kralja. Sinoć su
do u u noć bili rasvijetljeni svi uredi, privatni sta-
novi, obala i okolna brda. Palile su se umjetne vatre.
Jutros se mjesto okitilo zastavama i sagovima. U 8 sa-
ti bila je sv. misa, kojoj su prisustvovale sve mjesne
civilne i vojničke vlasti i cijelo pučanstvo. Preko ,Te-
be Boga hvalimo“ pucalo se iz mužara, a po dovrše-
noj službi božjoj školska djeca pod ravnanjem g. nad-
učitelja ispjevaše kraljevku. Za tim g. načelnik pozva
sve prisutne predstavnike vlasti u općinu, gdje se je
glažilo piće. Načelnik je držao kratak govor, u kom ha
istaknuo vrline N. V. i dovršio trokratnim i :
živio. Zapovjednik c. k. ratne mornarice ijelio je
izmegju najsiromašnijih novčane potpore.

Zagreb u slavi. Na drugom mjestu priopćuje-
mo članak 0 svečanosti ,Kola“. Članak je poe
još prošle subote, ali mislimo, da ipak nije izgubio ni-
šta od svoje aktuelaosti. Slava jo u Zagrebu bila ajaj-
na. Čak i magjarski se listovi dive. Dvanaest stotina
pjevača pjevalo je u Maksimira ,Lijepu našu domovi-
nu“. Sva pjevačka društva iz Hrv Slavonije, Bos-
ne, Hercegovine i Istre poslala su brojne deputacije.
Iz Dalmacije prisustvovaše odaslanstva spljetskog ,, Zvo-
nimira“ i dubrovačkog ,Gundulića“. Brojao su bili za-
stupani i braća Slovenci. Češko pjevačko društvo ,Hla-

DO pegn poslalo je na jusekna 43
miče. Amijki raki Polici bil m tako e
I ćemo u

 

stupani. Neke refleksije 0 proslavi do na-
rednom broju

Prvi hrvatski dnevni list u Americi. New-
Yorški ,Narodni List“ jav da će do skora  _po-

četi izlaziti svaki dan. se
zgodom molimo braću u Americi, da se ostave nesret-
stao ši

b i V a
SEIIEZIIKJNT

ci najviša nesreća e i SER o:
vajom

ia nio, > 1
unese razdor propane čvrsta organizacija :
ska Narodna Zajednica, koju je sebi na obranu i diku

osnovalo radništvo.

j
!
i
i
i

i
i
i
i

fi
i
pi
H
i
f

i
f

pire
li
ih
g E
i
i
ili

B

š

:

ž
EE

s
:
p
3

i
i
1
Ut

ii
i

 

Gradska kronika.

40075 kruna pronevjereno.
Od nekoliko se dasa u gradn mnogo govori i ras-