vatski narod mora nastaviti započetu borbu proti tu gjinstvu pod kojim god se imenom pojavljivalo, bilo pod »erpskim“ ili kojim mu drago drugim. Jadi Konavljana. Iz Konavala. Naš Konavljanin s dana na dan propada, a tomu su uzrokom ponajviše ova dva razloga. Prvi je razlog što se je on pogospodio, pa manje radi a udobnije ži- vi. Prije je mogso jedva da podmiri svoje potrebe, kad je radio kao crv i sam svoju zemlju obragjivao, a uz to štedio kao mrav. A kako mu je sada, kad su godi- ne izdale, nestala nerodica, a uz to mu većim dijelom drugi — većinom Hercegovci — zemlju rade, a njego- va djeca svijet obijaju, ponajviše daleku Ameriku. Ko- god će reći, da iseljenici koriste Konavlima, sli se va- ra, jer je to mala korist, a i u Americi ne vise više kolači o drači. Poslije 10-15 godina povrati se Konav ljanin iz Amerike, a rijetki su oni, koji donesu preku 2-3000 fiorina. Stavimo da je kroz to vrijeme poslao hiljadu fiorina svojim, to je ipak sasvim mala svota, prama gubitku jedne ržine snage kroz toliko godina, ga uvijek, jer Konavljanin, koji se je povratio iz ne uzimlje više motiku u ruke, već gospodu- a drugi radi njegove zemlje. Stoga bi dobro bilo, oni, koji su u doticaju sa pukom, odvraćaju ga od Tako ti naš Konavljanin svaki dan nazaduje, & pošto svaki dau treba jeati, to se čovjek duži, te tako sve više pada u ruke lihvara i kamatnika — tih na- rodnih krvopija. Pripovijedaju nam, da su pune knjige cavtajskih i konavoskih trgovaca sa imenima bijedoi:h Konavljana. Ti trgovci — uz rijetke izuzetke — raču- obitke po volji, i takovi prolaze bez kazne, i a- bi se sa malo volje moglo svemu tomu ući u trag namo za jednoga, koji bi u proljeće dao Konavljaninu kvintal kukuruza, da od njega primi za to u jesen ba- o ulja. Tu i dobitak od 1000 na sto na godinu Drugi je zimi jednomu potrebnomu 15 fiorina, da od njega primi do Petrovsdne u novcu i u darovima 60 Mogli bi silu ovakovih primjera nabrojiti, al nam se pri samoj pomisli koža ježi. Oni, koji su pozvani, da tomu na put stanu, nekad su take stvari i štitili, a i sada se mnogo sličnih stvari u dogagja, dok se malo manje poznate stvari propuštaju. Stoga bi bila dužnost, da se svak, kojigod naro- du dobra želi, složi i da se nešto za taj jadni puk u- čini. U prvomu bi redu mogla to općina učiniti, a u njezinu radu imali bi je potpomagati župnici i učitelji, tim više, što megju njima ima uprav vrsnih mladih si- la, koje narodu svim srcem dobra žele. Mogla bi se na Grudi ili u Cavtatu osnovati jedua seoska blagajna na široj podlozi za sve Konavle, koja bi narodu davala u i novaca u zajam, te ga tako malo po malo iz- bav'la iz raka kamatrika, tih sisavaca narodnih, koji ne samo da muzu narod, nego ga još drže za neku ni- masu, za nekakav skot. Drugi je uzrok propasti Konavljana, njihovo prav- sudovima. Konavljanin ne silazi u Cavtat, ako ne saviri u sud. Zoamenitijeh bi stvari znali pripovije- dati neki ljudi u Cavtatu, koji čine Konavljanima tož- be, tražbe i druge stvari za sud. Oni živu tijem veoma naplaćuiu jadnim ljudima koliko hoće, za par 1-2 krune, a 'atkad i više, Tako ima tamo čovjek, koji se vidi svaki dan u sudu ij neki Bilo Kosavljasima za skupe novce, pa i one stvari, zakonu dužni činiti činovnici suda, kao tražbe a Di je najgore, tim se bave i ljudi tako puku uzimlju novce, dok bi mu to mo- činiti za onu masnu plaću, koju im takogjer puk se nadali, da će take stvari pod sa- prestati, vidimo, da se u mnogom o- se ovomu doskoči, mogla bi op- koji bi uz mjesećau platu zeti . Dr uredu na raspoloženje pu- baš nužda, da mu se upiše što za sud E se = 3. g: Fapepeaae rhiet: = g je malo dana, da se na cavtajskom sudu an — a često i po više — odvjetnika, & odvjetnik svaki put iz Dubrovnika uzim- 20 fiorina. Nebi li se Cavtajska općina mo- da seu Cavtatu nastani jedan odvjetnik, bi sa cijelim Konavlima — 10 hiljada duša — doi- dobro živio, a puk bi mnogo manje trošio. Stavljamo na dušu ove retke onima, kojih se tiče. Naši dopisi. Korčula, 10 Septembra. i ai izvatke iz zemljišnih knjiga i mno-|j la mu se, ogrebla ga i pobjegla. Znajući pak da bez pom bilo bi joj jačh, žmirila iz dsleka p& njecs. ) da išće milosrgje. Prispudobimo talijanašku stran- ku opicom, imat ćemo čistu njezinu današnju s'tuaciju sa ex njezinim gospodarom i miljenikom. žalim, pošto ,Dslmata“ u cijelom kotaru ne dolazi ne- go samo ovdje, da onaj dopis neće biti čit+n nego sa- mo od nekoliko mjesnih Hrvata i od ono desetak tal:- janaša, koji dižu i spuštaju ruke i noge, kako hoće crs dvojica ili trojica, koja im potežu konopčić. Dopisnik se ljuti što sam u nekoliko članaka o- šinuo nekoje činovnike i druge talijsn ške poglavice. Čovječe božji ne ljuti se, Jedan turčin, što je jednom ovdje prodavao kukuruza. običavao bi kazati ti nop far, mi non dir“. Nijesu ono klevete već gole istine, a ćut ćeš ih & vremenom i ljepših. Bojkotiranje ga plaši, jer uvigja da bi to bilo paj- bolje srestvo da se slomi bahatost njegovih sumišljeni:- ka. Neka moli Boga da Hrvati tu stvar ozbiljno re shvaćaju, jer bi onda bilo plača u Izraelu, & poslovic: veli, da za extrema mala hoće se i extrema rimedia. Bolje da nije spomenuo kamenolome i da bi m' gli oro četiri-pet njegovih prota odalečit naše seljake. Već pri- je nego se je spomenulo bojkotiranje još nazad mje- seci, ti su proti dovabili iz Italije mekoliko puljišk:h radnika, te tijem pokazali se neprijateljima naš'm se- liacima i mučke ih bojkotirali. Ono ped setak, ništa vi še, seljaka, što kod njih rade, našli bi radnje i kod pa ših liudi, pa ti seljaci nijesu iskliučivo kam enarski rad- nici, već su i mali posjednici, svi imaju pešto baštine, te nebi gladovali. Ali kad nijedan Hrvat po pokrajini nebi kupo ao kamenje ked tih prota, morali bi ga on- da posoliti. Dakle to pas strašilo ne plaši. Sva pravdanja, sto nije talijanska glazba svirala na kraljev dan, nemaju nikskve vrijeduosti. Dosta da ste htjeli, radnici bili bi vam došli s radnje na 6 mje- sto na 8 sati, kako to običavaju u manje važo'm pri- godam. Ja sam uvjeren da bi ste bili mukom prešli cijelu ovu stvar, da nijeste ee prepali i uvidjeli, kad su vam počeli činovnici otkazivati članarinu i odaleči- vat se iz glazbe, da ste učinili veliku pogrešku, jer bez činovnika nebi ste mogli opstojati, ako vam se pak pe- bi dalo od onijeh novaca, što su talijani skupili u Me+- sini za Legu Dalmacije. Sve vaše potvore da su se u prošlim godinam Hrvati podnijeli kao ove godine vi, jesu proste laži iznikle u vašoj mašti, Da su se Hrva- ti podnijeli onda kao ovog puta vi, bili bi ih poglavar i vlada, koji su im gledali naći dlaku u jaju, poslali sto puta s vragom i bili bi raspustili općinu i glazbu. Ni krcata trabakula sapluna neće vam bogme oprati ovu ljagu; pokazali ste u jednu riječ činom, ono što vam je na srcu. Vi se tužite da vam općina i poglavar nijesu dopustili svirati a kad tamo vi nijeste mi iskali da vam se dopusti onaj dan svirati. Program izvršen u nedjelju nije bio namijenjen kraljevoj svečanosti, jer kraljevku nijeste svirali niti ste bili pred Poglavarstvom već na Strossmayerovoj obali pred vašim društvom. U ponedjeljnik napravili ste utok proti općinskoj odluci koja vam je bila predsna na 14 augu-ta, u kojoj vam se kazalo da se neće dopustiti da ohe glazbe sviraju skupa. Što dakle buncite da vam se nije dopustilo svi- rati, kad tog blaženog dopusta nijeste pitali. Da ste pitali, ja sam sjegurau, da bi vam bila općina odgovo- rila: svirajte ili na 17 u večer ili na 18 u kojemu dra- go drugi sat samo ne od 8-10 poslije podne. Izaberite, Po svim mjestima, gdje je više glazba, jedne sviraju pa 17 u večer a druge na 18. To ste i vi znali, al. vsm se htjelo gungule i bulikana ; a iza vaših izazivsnja, | škapdsla i zviždanja na dan sv. Todora, Općina bila je dužna da uzme potrebite mjere opreznosti, da se ne-. bi opetovala i onaj dano. Bacite, gosp do moja, jednom maškaru s obraza. Budite iskreni i recite puku da vi nijeste više oni stari autonomaši, već da ste sada mo-; derni talijani; a ovakovih kapela učinit ćete i dalje, dok ne odalečite ona dva-tri iredentista, koja vi slije- ; po slušate. | Ima nekoliko mjeseca da svaki petak, kad prolazi | parobrod Wurmbrand mimo Korčulu, skuplja se na mo- | stu do stotine ljudi i djece, da se dive kapetanovoj va: ljanosti i ljepoti parobroda, koji prolazi uz sami most. cao s6 je dosle s+mo u mržaji prama hrvatskom jeziku i u pisanju on:h gidoih diskorasa u Krivom Dalmati;. cu. O diskorsima bavit ću se na svoje vrijeme, ako mi dopusti Ugledna Uprava ovog list+, danas ću samo , njegovoj mržnji prama hrvatskom jeziku, dosljedno pri. Navale na načelnika služe mu na čast, te dapače|ma parodu, koji govori tim jezikom. Stari je običaj y Korčuli, da se, kad kogod služi mladu misu, drži crkvi propovjed, ne radi mladomisnika, već radi puka komu se tumači taj svečani čin. Dosle, otkad se starci spominju, držala se je propovjed hrvatskim jezikom. 7, tu propovjed bio je odabran Dum Marko Skrivanić, ko. ii kao dobričina pustio se nagovoriti od mladomisnika da mu drži propovjed talijanski. Opat kad doznao, do. sljedan «bičaju, barem u ovome, i sporazuman 8sa kap. tolom, e da se izbjegnu posljedice, svietovao Dum Mar. ka da drži propovjed hrvatski. Dum Marko oznanio na. #eg Lavolpicello, koji se je nalazio u Dubrovniku na duhovnim vježbama, te nadodao da Opat želi da se propovjed drži hrvatski. Lavolpice!la odvrati Skrivani. ća: phvsla ti na zanzimanju i brigam zbog mene, ali propovjedi hrvatskim jezikom neću nikada dopustiti, pa makar se ne držala nikakva propovjed“. Misu je otčitao i zbilo se, kako je htio, da propovjedi nije bi- lo, &a ovo je prvi put, otkad se stari spominju. On je dakle dok je činio duhovne vježbe na vrijeme protivio se starešioskoj želji i zapovjedi i pokazao koliko ljubi hrvatski narod. Moj dragi Dum Antune ovakovim po. čecima ti ćeš se kasno dočepati mitre i pastorala. 4 kad mrziš brvstski jezik, Hrvate, megju kojima moraš do smrti živjeti, svjetujem te i najbolje ti je, da po- gješ u domovinu tvojih otaca jer ćeš inače ovamo pro- ći naopako. Uomo avvisato, mezzo salvato. Kao drugi kum mladomisniku Lavolpicelli, kumo- vao je odvjetnik D.r Stjepan Smrkinić, koji u govoru držanom preko objeda izmegju «< stalih bedastoća izre- čenib, preporuči mu da se uzdrži ,fedele alla sua ori- gine“, naravno kao što se uzdrži on, jer su Smrkinići iz Italije doplovili, Ja ću istome gosp. Smrkiniću pre- poručiti da ne bi zaboravio prigodom mlade mise Dn. Jakova Foretić Kolenda takogjer talijanaša i njemu pre- poručiti, da bude ,fedele alla sua origine“ kao i on. E se non ridi di che rider suoli? Za danas dost+ premda mi je već torba prepuna. Gosp. Galasso. Pavišić do vidora iba. Sirom Domovine. ._ Što se u Korčuli dogagja! Jučer smo, kad je list već bio gotov, primili iz Korčule ovaj brzojav: »U Nedjelju na 14 ovoga mjeseca općina je namjeravala, da obavi saučešćem općinara svečano otkriće novopo- stavljenih spomenploča velikom hrvatskom meceni, bi- skupu Strossmayeru i domaćim velikanima Kanavelići:, Banićeviću, Tolentiću. Poglavarstvo neočekivano sabra- nilo skromnu, domorodnu, kulturnu svećanost“. Kad smo pročitali ovaj brzojav upitali smo se, gdje smo, je- smo li u ustavnoj državi ili smo se povratili u doba, kad je kotarskom poglavaru bilo sve dozvoljeno. Opći- ni korčulanskoj poglavar Marincovich zabranju'e, da skromno otkrije spomen ploče svojim velikanima !| Je li se g. poglavar ovom bezumnom naredbom htio rehabi- hitirati pred svojim talijsn škim drugovima, koji su ga bil već počeli napadati, jer je onomadne potvrdio jed- nu općinsku odluku glede sviranja glazbe ? Upozoruje- mo M ovu sPEŠN stariju vlast, & u dr gom će- mo broju iznijeti nešto iz rimske _ Tribune“ Gdaošaja u Korčuli. . alive U Spljetu je 6 o. mj. hrvatska mladost priredi- la fimuzaom popu Rajmundu Maroeviću veliku demon- straci,u, polomivši kamenjem prozore, Radi demonstra- cije uapšeno je nekoliko osoba, izmegju kojih i općin- ski komesar Šegvić i g. Mikačić, koji se još naloze u istražnom zatvoru. Sutra dan su talijanaši priredili pro- tudewcustrac ju. U Jedinstvu“ je gotovo sve zaplije njeno, što je o ovim demonstracijama pisano, Posveta ,Slavuljeva“ Bazjelka u Trebinju obavila se je dne 8 0. mj. Opis slavlja donijet ćemo u narednom broju. Zadnje vijesti iz Zagreba. Utamničeni su pod- S prva svak je gledao, divio se i mučao; onda se po- presjednik trgovačke komore i jedan odvjetnički kan- čelo pleskati, mahati rupcima i vikati bravo i hura. Do.|didat, koši sa pod sumnjom, da su organizali demon: tle ništa zla, bila je zabava svakomu mila. Ali naši ta.|stracije. Utamničen je mlsgji sin D.ra Franka. Novinar lijanaši, koji love u mutou i tražu kojumudr»go prigo-|dr. Stjepan Radić ponovno je zatvoren. Zabranjen je Dalmate“ čitao | nekoji činovnici, u prvom redu pak naslovom | vjerenik Pavišić, kojemu od silaog vikanja kao da|poticanja mularije na vikanje, još je danas glas promu- du da provociraju, da se istaknu i bedastoćama i da) izložak ,Srbobrana“, Urednik mu je izagnan u Srbiju. izazivlju nereds, zadnja dva petka skup'li seu velikom (Po Hrvatskoj u više gradova došlo je do demonstraci broju, araužirali svu mulariju, te vikali pri prolarku parobroda iz svega glasa ,aviva, oviva i viva“, Isto. dobao su na mostu užegli nekoliko beogaličkih vatra s bojama crveno, bijelo i zeleno, i palili žigice, koje su davale jednaku svjetlost Razumijem da su to boje ma- aka, ali bi mogao kogod misliti da su ta- glarskoga barj janskoga. U viksnju i u užižaniu žigica isticali su se e k. kotarski po- goviva* i a prsti opareni od paljenja žigica, Po njemu sve morslo bi se premučati, jer nije lijepo činovnike ima sve prosto, pa makar o- kao ovo papadati, dočim nek je nj ih ona vražja familiji prava lonija, ni i narod, megju kojim žive, se. e MEET mu i. Pošto je svaka == O ljepša i zabavnija što je ka idiš, što ti se pi mi|kraća, bilo bi svijesno da prestane ono deranje i iza- u četi, da bit ah stoput »poveri i|zivanje čim prije. čega radi osobito se preporučam istom miei mea culpa“, Kad sam nazad godina bio | g08y. Pavišića, jer suam da on ima najviše upliva na u pozaavao sam jednog age i je i-[|one derane, inače morat će se poručiti zapovjedništvu mao veliku opicu. On je u nju bio zalju ta. | parobroda da prolazi dalje od mosta. ko, da bi puštavao u svemu i svačemu, dok jed» U u dne 7. tekućeg otčitao je mladu misu što jej nije Copustio da napravi škandala po kući, | Dom Aute volpicella. Otac mu je iz Italije (Pulja) nd mu je big u posjete jedan veliki gospodin, osveti«|4 on ge rodio ovdje a pripadalk je općine jati ja proti Srbima. Poslana je vojska. U Beogradu su dr- žali prosvjednu skupinu. Jedin pop zamalo da nije platio glavom svoj pomirljivi govor. Glasa se da će ban ostopiti. Na njegovo bi mjesto imao doći bivši mipi- star hrvatski Josipović. Malo po malo opaža se, da i ona štampa, koja je u e čas 5005 .9m4 Hrvatima, sada mirnje i pravednije sudi. Izmegju tih je i »Po- ster LI yi*. Sada drugačije piše. U broju od 6 o, mj. izvješćuje da su &e demonstranti čuvali svakog vandaliz- ma, a da su samo dućani prononciranih Srba opustošo - ni, dočim su drugi, u kojim e bilo daleko dragocjeni- iih predmeta, ostali netaknuti, — ,Times“ piše simps- U Ljubljani a. Slovenci u svi gle. e. u su Slovenci u svim kavanac;a i ske listove. a. Kod nas Vodice kod Šibenika, 9 septembra: započimlje jematva dnev, 15 tek. Grožgje zdravo kd dan; izvrsna kapljica. Peoisvagja se preko 35 hiljada hektolitara što crnog što bijelog, što t. zv. opola vina. Ovoliko do znanja trgovcima, sa obznanom, da imade mjesto sjegurno pristanište, te je u nedjeljnoj parobro- > svezi sa Solitom, Rijekom i Trstom, & duevnoj