čeniku : ,Mi smo Srbi, jer smo dubrovčani“, Prošla sv Sada smo otkrili propagandu u potsnkostima, ko-
ona vremena, kad je plemenita duša velikog patriotelje smo spravni dokazati na svakom kompetentaom mje-
pok. Castrapelli-a napajala duše gimnazijalaca pravom stu, a otkrili smo je za to, da u ime političkog pošte-
& čistom istinom o srpskom svom porijetlu. Ali to je|nja zapriječimo posao onim ljudima, koji se u političke
sve već davno, od preko 20 godina, prošlo u nepovrat.[svrhe služe nepoštenim srestvima, da učine svojim o-
Mi dubrovčani gimnazijalci ostavljeni smo svojoj sud-|rugjem naš podmladak proti nama; u ime narodnosti da
bini na milost i nemilost. Mi smo — da se pjesnički |zapriječimo odnarogjivanje naših sinova ; u ime morale
izrazimo — u svojoj kući sirotani bez oca i majko, da- [da zapriječimo kvarenje djece. R
pače gore, nas na našemu očinstvu progone i brane
nam se zvati lijepijem imenom našijeh otaca, namećući
nam silom kojekakva besmislena imens, za koje naši
stari dubrovčani nijesu nikada čuli, toliko su im bili
stranu, kad oni zlorabljuju povjerenje, kojim im povje-
ridvamo svoju djecu. U prvom se redu ističe prof. Z.,
pod čijim se je očima posrbio neki učenik u općenju
s njegovom djecom. Taj profesur, koji inače zna sakri-
vati svoje mišljenje, pokazao je da pozna veoma dobro
rad ove propagande, i zna se, da se u njega kod kuće
raspravljalo o uspjesima agitacije. Jer kako dolazi on
do toga, da sa svojim sinovima govori o broju srpskih
učenika u stanovitom razredu? I čudnovato je, da baš
razred, kojemu je on razrednik, pokazuje najveći uspjeh
Gracka kronika.
se. sad u zgodan čas povratio na našu gimnaziju, I on
je pokazao, da je upućen u posle propagande; kako jej:
Srbe. Srbi gimnazijalci! Vaš je život u gimnaziji najlje Hrv, Pjev. Društvo ,Gundulić« pod upravom g. F.
bolje okarakterisan ako vas nazovemo mučenici !.. .|Lederers.
(br. IX.) U Gružu je bio Gospin ophod neobično veličan-
Iz ovog izbija jasno, kako se današnja propa-|stven i lijep. Nabariše se. zo krasni kip va
ganda oslanja na onu u eri Badmani-Castrapelli-Zore.|gd Ružarija, pa su tijekom ophoda, kojega je uveliča-
Osobite je znamenitosti mjesto, gdje je označen značaj| alo sviranje Hrvatske Općinske glazbe pucali iz mužara.
»Pome“. Taj list dakle nije ni književni ni zabavni, već Lične vijesti. Gosp. Trešćec (VL. Borota) hrvat-
ima političku zadaća, da brani i širi srpstvo, Kao ulski književnik otputovao je u utorak sa gospogjom, iza
službenom organa propsgande, jesu stoga ideje, koje 86| kratkog boravka u našem gradu put Bosne
tu ističu, ujedno i ideje, kojim je padahnut cijeli pokret. D.r Ante Tresić Pavičić sačinitelj "Poleta oko
Da tu nema ni govora o kakvom pomirljivom raspolože- | p;okova“ odijelit će se od nas večeras, pošto je rax-
nju prema Hrvatima, avjedoči ova stavka, koja otvore-|giedao Dubrovnik, čijom je ljepotom opčaran, a kani
nom perfidijom prikazuje činjenicu, da su Hrvati za i ga opisati.
lirskog pokreta bili spravni za ljubav sloge sa Srbima — Mogju nama bravi ovih dana g.| Vinko Kisić
odreći se i svog imena: saradnik ,Narodnog Lista“, o kome se u zadnje vrije-
Srbi u Austriji. me toliko govorilo, jer bješe žrtvom bjesomučnih za-
.... Ali Srbi nijesu nikako mogli da tako lako|darskih kamorista. Kako nam pričaju bie je u Kotoru
zamijene svoje ime kao Hrvati, njihova narodna svijest|sjajno pričekan, a odatle je svrnuo k nama.
bila je toliko jaka a da im reče da su srpskog ple — Ovijeh je dana stigao u Dubrovnik Fzm. Albori.
mena. Kod Hrvata je bilo to drugčije. Sugostijom na- Vjenčanje. Gospogiica Jele Miloslavić, vjenčala
dležaih faktora proglasiše se ,Hrvatima“ tek godine [gg dne 6 o. mj. s gosp. Matom Kesovijom. Mladom pa-
1848., dok su se prije zvali ,Iliri“ — ,Jugoslaveni“,| ru srdačno čestitamo.
pa i — Srbi .... (br. IX.)
s a liki Premještaj. G. August Martinčić ć. k. nadšumar
leći. je osobito megiu učenike prvih dvaju. mua.|"r** "leBac odijelo se od nas, pokle je bio premjo.
se ka tpttanecnadjesu iržrevojaomika vaju Ta3- zton u Kotor. Žali ga cijela Dubrovačka okolica, kao i
reda. I kod toga lista imaju svoje prste Fabris i Zore. svi njegovi saanci i mi mu teška srca sj
Sada nije teško progledati kroz cijelu organizaci- pat. | kličemo : Dobar
ju propagande, pa će se svak uvjeriti, da djeca tako-
voj akciji, provedenoj u velikom stilu sa sastancima, Čitulja. U Petak preminu čestiti naš sumišljenik
Henrik pi. Saraca, Dubrovački vlastelin, Komornik Ni.
oširama te listovima javnim i tajnim, nijesu mogla o-
A A to dokazuju sili otv miki broj sradj Veličanstva, 6. k. podpukovnik u miru itd. Sprovod će
se uputiti iz kuće pokojnikove danas na 3| sata po p.
ljenih učenika. Mi smo obaznali za osam učenika, da su
ge posrbila, ali ako nadopunimo taj broj prema izjavama Opera. Kako je bilo već javljeno operno društvo
nekog učenika Srba i sina nekog profesora, da u II B.r.|Pod upravom g. De Santa dolazi svrhom o. mj. Sezo-
ima sad 25 Srba, dočim ih je na početku ove šk. god.|na će početi na 30. sa Puccinovom ,Boheme“. Za a-
bonameae, ulaznice, sjedala i lože obratit se je g. Nar-
bilo 18 (ako je to istina, kakvom li je to nevjerojat-
nom brzinom propaganda radila!) i očitovanje stanovi-|delli. Do sada se sakupio dobar broj upisnika.
Nasuko se parobrod. 'Nasukao se blizu Pale,
(br. IL) tog profesora, da su u V. r, preko polovine Srbi, može
Dalje : se od prilike procijeniti, da je u zadnje doba bilo u|,Šipan* dubrovački parobrod te se je morao povratiti
Gosp. X. Y. Onaj komad ne možemo nikako da gimnaziji posrbljeno 20-30 učenika, dok je u nautičkoj/u Trst na popravak. Pobližih vijesti još nema.
Rijetko vjenčanje. Vjenčaše se u Nedjelju u
uvrstimo, jer je jezik vas nakaragjen. Vidi se po pisa | skoli posrbljeno 7-9 (u sve ih je oko 30). Što ovi bro-
nju štetan utjecaj hrvatskih knjiga, zato Vam preporu-|jevi znače, razumijemo tek kada okolo sebe gledamo|Dubrovniku dvoje mladih jednome je od zaljubljenih
čujemo, da pročitate i proučite: Daničića, Boškovića, posljetke prijašnjih propaganada, i tad nam se nameće | šestnaest a drugome sedamnaest godina.
Miličevića i ostale srpske stiliste. (br. II.) pitanje: Što će od ovo naše odnarogjene djece biti do Hrvatska diletantska dramatična družina,
Nalazimo famozni sastavak Vaka Karadžića podimalo godina? 1 strava nas hrata na pomisao, da bi £0|priredić će čim prije zabavu u Bondinom teatru na ko.
naslovom ,Srbi svi i svuda“, prepisan u br. V. i VI.(gistematično odrogjivsnje, to potajno potkopavanje na- rist naše glazbe.
Isa takovih veliko-srpskih tirada ne čudimo se, kad/ge narodnosti moglo potrajati naprijed, pa bilo sa jed-
nailazimo i na ovake stavke : nu sedmicu, bilo za jedan dan. i Ee krma erogeni ar ke zao
Srpstvo u Austriji. Čudaovato je, kako upravitelj naše gimnazije, koji tvrtke is Bu-
. + + + Svakako Srbi u Austriji zauzimaju izmegju|tako revno znade pasiti, da se ne bi koji učenik Hrvat |simPešte javio nam je da ovaj okružni Sud šalje na u-
svijeh meoslobogjenijeh semalja srpskijeh najvidnije mje- (našao u blizini hrvatske glazbe, nije ništa o cijeloj stvari
sto. (br. VIII.) opazio, dok vas grad o tome govori. On, koji je već|jedine na ajemačkom jezika ! Mi nijeamo mogli to rje-
poznam ...“ U takovim prilikama pobugjuje sumnju
njegovo šetanje s jednim glavnim posrbljivateljem uče-
nikom.
Ovima se pridružuje prof. L., koji možda ne sudje-
luje direktno propagandi, ali ipak djeluje na djecu bla-
žim ocjenivanjem kad zna da je učenik Srb i bezraz-
ložnim ostentativnim izbjegavaujem hrvatskog imena.
Prema ovome, što smo do sada otkrili o agenti-
ma propagande : o upravljačima, koji uz pomagače po
učenicima-pro pagaturima izvagjaju tu političku akciju,
kojoj su se dali u službu ; te 0 srestvima propagande,
od pridruživanja i nagovaranja sve do sastanaka i li-
sta ,Srgja“, — možemo se uvjeriti, kako je savršena
sva ta organizacija. Da bude potpuna, fali joj samo or-
gan tajan, napisan samo za učenike, koji se otimlje
kontroli zakona. Takav je organ dobila propaganda još
godinu prije ,Srgja“: to je , književni“ list ,Poma“.
Sadržaj je ,Pomi“ raznovrstan ; ima raznih nevi-
nih sastavaka i pjesmica, ali je to sve nuzgredno, glav-
no je nešto drugo, kako ćemo se brzo uvjeriti, ako je
prolistamo :
. Srpsko-dubrovački pisci.
Svakomu je poznato, premda je već po sto puta
dokazano od stranijeh naučenjaka svjetskoga glasa, da
je dubrovačka literatura srpska % samo srpska, & mi
moramo da učimo iz školskih knjiga sssvijem inače.
Sa višega mjesta — ne znamo zašto — podupiru se
besmislice i nama Dubrovčanima nije slobodno da bu-
demo ono što su naši stari bili — čisti, ovejani Srbi...
Pa ipak mi moramo da učimo u školi, da je dubrovač-
ka književnost — Bože prosti — ,hrvatska*. — E se
non ridi.... (god. 1901., br. L)
Ovomu ne treba daljih razjasnenja. Šovinistički
se duh sam nameće. O tome svjedoči i ova opaska:
+ ++ + polovinski“ je samo srpski, koliko u srpsko-
dubrovačkim piscima, toliko u ispravama dubrovačke
republike, O vom ćemo u svoje vrijeme progovoriti.
te proračunanom lukavošću siju ovih
koje djeca brzo usisaju. Isprva je bio urednik 8. Ko-
basica, koji je, kako čitamo u ,Pomi“ uregjivao prvih
7 brojeva, a primio je uredništvo, kako sam pripovije-
da ,na jednoglasuu molbu Srba gimnazijalaca na sjed-
nici 27/12. 1900.* Evo nešto iz njegovog , oproštaja“ :
i
i
i:
i
'
:
:
ssa
s
I
liz
i
B
Yo
i
: