ondje vama nije brige. Glavno je: opravdati urednika s Zoru. Mi ne znamo što ,Srbin“ može i smije reći, mi jedino znamo što je rekao. ,Srbin“ je rekao: ,Ču- vaj mi ove brošure, jer nijesu moje, već su Fabrisove“ »Srbin* je ukorio učenika Hrvata: ,Niko nije mogao ono prepisati iz ,Pome“ nego ti u Zore na tavolinu“. Jesmo li mi krivi, ako ,Srbin“ ne zna, što moše i smi- je reći“. Kažete da smo ,začinili gadnu poparu“. Jesmo, vašu smo gadnu poparu začinili našim uvodnim član- kom. Jeste li zadovoljni ? Nije istina, da smo mi vrlo dobro znali, da ured- nik Fabris i prof. Zore ne miriše policiji, pa da smo s toga ,iznijeli djetinfarije, ako ih je bilo“, Mi znamo da su one činjenice istinite, a djetinjarijama ih nijesmo mogli krstiti, jer su ragje lupeština čovječjeg snačaja. Mi nijesmo znali, da su ono djetinjarije, jer smo cije- nili, da su čini te djetinjarija, pošto se prevarismo, hva- la vam na ubavijesti, ne ćemo se više u djecw prtiti, sve dek ne uvidimo, da su dječetina. s Što je jedan odlični Dubrovčanin rekao, to se nas ne tiče, jer su stotine odličnih Dubrovčana rekli: — _— --— Ovo ima istu važ- nost, što i vaš citat u kurzivu, jer jedan nije ime, a da je i ime, dandanas nema više proroka osim vas. Vi ste proroci, zbilja. Vi kažete: ,S vremena na vrijeme ponavljaće se hajka na Srbe, izlaziće u ,Cr- venoj Hrvatskoj“ članci 0 ,srpskoj propagandi“ na ve- liku radost policije“. Zbilja? Ili ste odlučili za peko vrijeme propustiti, pa onda bolje organizovani ponovno početi ? Recite nam kada će to biti, jer mi do danas nijesmo pisali o peće- mu ćega nije bilo, kako na primjer ono: o naseljenju Dubrovnika. . Gospogja Logika Stringente, pustite da vas se dohvate, jer se botimo otvorenja novih orizonata o slo- bodi mišljenja. Prorok nas je već zadužio obećanjem. # Kada će veće prestati ova nedostojna komedija ! Drugome poručujete lažac i kleveteik, ima li u vas slo- va, koje nebi bilo laž i kleveta? Pišete najprije, da u- tažite svoju savijest, lažete o svojim djelima jer se od njih pred samim sobom sramite; klevećete, da sebe u- vjerite, e ima drugih, koji su gori od vas. Imate obra- za govoriti o slobodi mišljenja vi, koji slobodu mišlje- nja;u pijanstvu utapate; imate obraza druge pazivati špi- junima, jer su se ogradili proti vašem atentatu. Imate obraza pisati u debelim slovima: ,Naš urednik gawgsi- mao se sa učenike Hrvate ne jedan put već više puta“. Bezobraznost! Taj je gospodin urednik, tužio ne jedan put, već više puta. Jedan je gjak, Hrvat, bio odalečen iz zavoda uslijed njegove tužbe. Zašto? Jer je spome- nuo Karnevala, kad je urednik prolazio. Ah, dobrote urednikove, ah, pravednosti u Gimnaziji, gdje se ,Srbi“ progone. Vi kažete: ,Tiranija protiv slobode mišljenja de- morališe, ragja laž i klevetu, spionažu i korupciju. Sve- ga ovoga bilo je ovijeh dana na pretek u Dabrovniku sve u slavu Velike Hrvatske“. Evala, bravi, nijeste mogli bolje. Svega je toga i bilo na pretek i prevršilo svaku mjeru, a bješe na sla- vu Velike Hrvatske, jer ste hrvatski izrodi kojima tra- dicija počinje nazad 80 godina, glavom u Beču a re- pom na Cetinju i Beogradu. Polutani ste a ,sve u sla- vu Velike Hrvatske, jer će ovaj bijedni hrvatski narod, kad preturi ovu sramotu, stiditi se vas kao i vaših sa- vesmika Talijana, jer ste isti i istim se srestvima borite. Uvjerite se, ljudi oko ,Dubrovnika“, da kada či- tamo vaš list, uzdahnemo : Fecondita del mulo, a cui natura Dia forte il calcio 6 p'i 1' ostinatezaa, Ed i coglioni onatura. per Ošusti Naši dopisi. Korčula, 1 Oktobra. njeg vremena Brieftrigeru aus Smokvica snf der 1Ingel Curzola in Alidentschland upraviti moj vrući ,Heil, Heil, Heil*. Jadna rajo što si dočekala. — Jesu li pozoati Gospodinu Pattay ovakovi velezaslužni Brieftršgeri i ako su zašto ih ne promakne na ,Ober“, grehota da se u Dalmaciji gube. Doznajem pak da onaj Brieftriger piti poznaje ojemački jezik. Ja nikako neznam riješiti ovu zagonet- ku, svakako dopustit će mi Gosp. Pattay da ga zamo- lim, da bi on rastumačio, ili je pak ovo posljedica mo- derne vlade. Rodoljubna Šibo o tvojoj se koži radi. Ti si iz raja izišla, to je istina, tvoj rad i Bogu je mio, u ko- liko pošteno šibaš, ali tvoje šibanje biva svakojako tu- maćeno i ocijenjeno. Nemoj mislit da svak hladnokrvno prima tvoj savjet i dobru namjeru. Moraš i sama pris- nati da si više njih zabezeknula, mnoge skroz nervoz- nošću nadarila a nekima si pak i dodijala. — Ali ipak veseli se jer si zadobila priznanje jadne i potlačene raje. — Nedavno čitao sam u Amerikanskom ,Narod- nom Listu i ,Obzoru“ dopise tvojem radu posvećene u kojima prizoava ti se plemenitu namjeru i odobrava rad, te ja kao oni preporučam ti da nekloniš duhom, ne osvrći se na eventualno pisanje talijanaške stranke već šibaj uvijek pošteno kao dosad a neka paši talija- naši kažu što ih volja, ali samo nastoj da odsada kao i do sada sve ono što pišeš bude jezgra same istine i ništa drugo. 3 Možda tebi nije poznato, jer se svak tebe čuva, ali, ili jer mene još nepoznaju ili za to što i nemisleć da bi mogao odati njihovo govorenje, dočim sam se nalazio u džepu jednog crevljara koji je sastaoku pri- sustvovao, čuo sam kad se nedavno u njihovom toru raspravljalo o povoru naduvenog dokturića izručena pri objedu u kući mladomisaika monsigaora Lavolpicella kog si ti kroz ,Crvenu“ javnosti predao. — Naduveni dokturić izmegi ostalog naglasi, ali ne u hrvatskom je- ziku već u onom kog će naši talijanaši govoriti ,dopo morti in sepoltura“ jer ga za života nepoznaju: ,Ako »8am preporučio monsignoru Lavolpicella da ostane fe- »dele alla sua origine imao sam i pravo, jer se je on nOdrekso talijanske domovine i podaništva, prihvatio za udomovinu hrvatsku Općinu Blata i preko ove stekao uje hrvatski odgoj u hrvatskim zavodima Korčule. Du- uDrovnika i Zadra za moć kašnje u odmetoutom jeziku ,i u času najvišeg dogogjaja u njegovom života, kleti »irvastvo i uzveličao prigodu, u koliko nije dopustio »da u matici crkvi preko njegove mlade mise bude mje- nSta hrvatskoj riječi“. Nije doturić ni dovršio a dobričina Toni Skriva- nić upade mu u riječ: ,Anche mi šon italian, anche i mii antenati lo jera, ma Štipe mio lu non diventara mai bon auštriaco“. Dokturić onda naduda: da, tako je caro Toni, ti znas dobro kako ja mislim i ja sam bio sustrijanac sa poglavarom Marincovich-em, ali on nije znao da sam i ja talijanac, Prisutni oduševljeno pleskajuć odobravaju dokturiću a dobričina Toni mu se raduje, jer su obojica ostali fedeli alla loro origine, a ia iz džepa, i u se dušu. Šilo. Novinska sedmica. pJedinstvo“ br. 83 piše: ,Dokasi, a ne riječi, što ih je iznijela ,C. H.* o propagandi megju gimna- zijalcima u Dubrovniku proti Hrvatima, imenu i naro- du hrvatskome, grosni su. Jo% nekako, da bi ko radio za se, za svoju stvar, ali uckati djecu, okupljati je, 0- pijati, podmićivati, plaćati, kvariti je, samo da se na taj način stvori protihrvatska četa, to jo nešto, što je ispod kritike, nešto nemorsloa, oduraa, To je kvariti one jadne mladiće, upropašćivati ih i uništavati im bu- dućnost. 1 ako da je to malo, protivnici hrvatski toj djeci osnovaše tajai list, u kojemu se svega i svašta piše na Hrvate. Ne samo u ime naše narodnosti, već i u ime mo- rala i tradicijonalne dubrovačke skladnosti, zahtijevamo, Mjesni c. k. kotarski Sud upravio je nekakvoj Ma- [da se tome doskoči“, (Kurzivi su originalni, Op, vr) riji Banićević Skudrić Ivanovoj u Smokvici, otok Kor- čula, la, Kotarskog Poglavarstva Korčula, Kraljevine Dalma- cije u Austriji, pismo pismo bi povraćeno i omotu : .Die Adressation erste, j i: p»Narodni List“ br. 83: ,Skoro cio zadoji broj list dokazuje, e ,Srbi“ ne tuže, a da je , Dubrovnik“ u tome ,bocca di leone* mad svijem drugijem samo malo duljih uši, jer ćera zeca pa išćera vuka. Ovo za ono: ,8jela ruga po sred puta pa se sebi ruga. Čitatelji sudite zar nijesu pomahnitale naše no- vine, dok pod kurziv nazivlju dokazima, ono što je ,Du- brovniku“ dumba š dijetinjarija? Pogled po svijetu. U Beču je sabor na okupu i vijeća, nu strasti su tako prekipjele da se je nadati svaki čas raspustu, ili padu ministarstva. Liberalci i kršćanskosocijalci po- čupsli se u saboru. Obustava zastupnika Dra Lupisa od službe i plaće podigla je veliku prašinu. Dogovori izmegju Korbera i čeha nijesu prekinuti. Proračun do- naša ove svote za južou Dalmaciju : za crkve u Maj- kovima i Trpnju kr. 4000. Za uregjenje potočina i mo- stova: u Grgievici kr 8000, kod Škurde kr. 10-800, za Zvirovnjak kr. 18-750, za put od Gjurića do Risna kr. 60000, od Risna do Kotora kr. 60000, za Rijeku kr. 380000, od Bečine do Spića kr 60000, Za lukobra- ne u Trpaju kr. 20000, u Prigradici kr, 14000, u Er- ceguovome kr. 7300, u S. Mihajlu na Lastovu kr. 6000, u Trstenomu kr. 5000; u Orašcu, Zatonu i Račišća kr. 4000, u Polači na Mljetu i u Dubrovniku kr. 3000. — U Moravskoj dobiše Česi 31 mandat, nijemci 8. U Srbiji je nastupilo novo ministarstvo sa na gla- vi Petrom Velimievićem. Na Balkana vri, buna raste, a u Arbaniji vucare ge taliianski podanici da vatru pire. Domaće vijesti. Vinarska udružba u Splitu poslala je oglas a inostrane novine, da ove godine u Dalmaciji ima iz- vrsna vina, te, ko želi da ga kupi, neka dogje u Split, gdie će ga vinarska udružba naputiti, gdje će moći, da nabavi vina. Našim prijateljima, koji se bave ovom gra- nom prometa, evo prilike da se zaslužnoj družbi preporuče. Hrvatsko Akademsko društvo ,,Sloboda“ u štajer. Gracu izabralo je za zimsk: semestar škola. god. 1902 03 na sjednici 18/X. 1902, slijedeći odbor: pre- sjednik Ljubomir Tomašić, cand. iur., podpresjednik Antun Kandijaš, cand. iur., tajnik Zvjezdan Čulić, cand. iur., blagajnik Silvije Večerioa, cand. med., knjižničar Jakov Carić, cand. phil. gospodar Ante Belas, stud. phil, revisori Dujmović Mate, cand. med., Markatti Ve- limir, stud. iur., dobri ljudi : Grgurina Ante, cand. med., Štambuk Božidar, cand iur,, Vitanović Petar, stud. ing. — ntajerski Gradac, 19/X. 1902. — Presjednik: Li. Tomašić, cand iur. tajnik; Z Čulić, cand. iur. ena. Bika vođa je jedini Frana-Josipa &i 2. koji me E Gracka kronika. Hrvatska vjeresijska banka u Dubrovniku utemeljena marom dubrovačkih rodoljuba a namjerom da pospiješi razvitak domaće trgovine, obrta i zanata, imala je.u nedjelju ustanovau glavnu skunštinu, na kojoj bi izabran Presjednikom: Mitrović Ivo; Potpresjednicima ' Čingrija Dr. Melko i Arnold Frano; upravno vijeće : An- gjeli Luko, DeGiulli Dr. Ivo, Gvozden Rado, Mičić Bo- žo, Tuškan Stanko, Miletić Dr. Stjepan, Ornadak Mili- voj, Gorup Kornelii; Revizori: Marotti Dr. Ljudevit, Mi- lić Aatun, Lardar Frano, Račić M Ivo, Leibenfrost Ro- bert. Želimo svaku sreću ovom mladom i rodoljubnom našem pothvatu. Čitulja. Jučer je preminuo g. Ivo Kulišić, proto sidar. Pokojnik je bio vatren Hrvat i član , Radničkog društva“, još od onda kada je ovo društvo bilo hrvat. sko. Laka mu bila hrvatska gruds, koja će pokriti nje- govo tijelo. Caboge kao presjednika, a g. Joza Fažinića kao potpre- Političke Općine Blata, Sudbenog Kotara Korču-| C, H.“ posvećen je srpskoj propagasdi megja učeni-|sjednika Trg.-obrtaičke komore sa Dubrovnik i Kotor.