čenju mećedonskog puka; odbija od sebe klevete, da,kome jednako, jer bude li ovako trajati u oči smo da-

ona ustaše potpomaže.

Italija. U Italiji se podiglo pitanje Zege, do veli-
kog političkog nivs. Organi vladini popunjaju stupce
pozivima pro lega i prostačkim napadajima na Hrvate.
Prenijeli bi smo što god, ali nije potrebno, pokle ,Srp-
ski Glas“ ište ovakove stvarčice svječicom, a ,Srpska
Dubrovačka štampsriia“ pečata i na po se.

Novinska sedmica.

Čudo ! Zastava“, srpski list, koji izlazi u ,Uj-
Vidćkec“ piše: ,Srpski narod(?) treži (u trojednici),
ds mu se prizna ime i narodno pismo: srpski narod(?)
traži, da bude u svojoj veroispovesti izjednačen (!) sa o-
stalim veroispovestima; srpski narod(?) traži, da se sme
služiti svujom narodnom zastavom“. (ispravi crkovnom.
Op. ur.). — Sve ovo traži ,srpski narod“ u Hrvatskoj,
a u Ugarskoj? Čudo, pa čudo!

La Tribuna“ piše: I Serbi sono nell oposto li-
torale adriatico gli alleati naturali del nostro elemento
nazionale. Što, da mi nadodamo ? Ništa. Ostadosmo bez
riječi |

»Branik“ novosadski kaže, da su Srbi utjelo-
vjenjem Srijema i Slavonije Ugarskoj još gore uradili
nego li Hrvati iskazima, pa nastavlja: Mi ćemo zbog
toga dobiti buran aplauz madjarske štampe, a zasluže-
nu osudu svih slavenskih patriota. Sud historije će bez
sumnje kazati, da smo učinili težak, meoprostivi poli-
tički grijeh, kad smo se dotle spustili, da izmećarski
služimo neprijateljima srpstva i Slavenstva“. Što na to
izmećari oko ,Dubrovnika“ i ,Srpskog Glasa“, koji ste
ovaj grijeh pohvalili ?

»kL' Illustrazione Italiana“ br. 43. donosi
fotografiju  ,talijanskih* = sveučilištara u Dalmaciji
okupljenih u Zadru, oko mletačkog lava. List prati sli-
ku s ovim riječima : ,Societa degli studenti italiani del-
la Dalmazia ima kao svrhu širenje talijanske kulture
i misli. Priključena ih fotografija prikazuje okupljene,
oko mletaćkog lava, kao oko svoga naravnog središta“,
Megju tim ,talijancima“ ima: jedan dubrovčanin! Zbi-
ija je lav mletački naravno središte!!!

Koliko vijernosti i poštovanja slavnoj povijesti,
predaji i značaju rodnog grada u ovom mladiću |

Domaće vijesti.

Opozicija u Zagrebu. Opozicija se u Zagrebu
obratila načelniku, da sazove sjednicu vijeća, da ovo
zatraži ukinuće prijekog suda: načelnik je... obećao,

U Zagrebu bi čovjek rekao, da uvijek ostaje naj-
važnijom tačkom programa i djelovanja — ime

Gracka kronika.

Hrvatska opera u Dubrovniku. Šire se gla-
sovi po gradu, e će De Santisovo društvo dati Andri-
ju Čubranovića. Ova je krasna naša opera dielo mla-
doga konponiste Berse, našega samiješćanina. Andrija
Čubranović poloči silao uspjeh u Zagrebu a u Splitu
triumf. Kritika se o njemu najpovoljnije izrazila. Pre-
stava ove opere bila bi plod ljubavi skladateljeve rod-
nom gradu, jer bi on rado žrtvovao sve auktorske pri-
stojbe, da se ona prikaže u rodnom mu gradu. Andri-
ja Čubranović, opera dubrovačkog sišeta, skladana
na temelju dubrovačkih narodnih motiva ne može, a da
ne pobudi u nama silan dojam i velik interes, Bilo bi
uprav žalostao, da ova ljubesna namisao propane.

Trešnja. U Subotu se večer na 10| sabats osje-

tio u Dubrovniku priličao jak potres, trajao je od pri-
like 10 hipova. Iz Vitaljine nam javljaju, da se i tamo

osjetio, a da mu je trajanje bilo približno od pet hipova.

 

 

nu, kada će radništvo biti primorano, da seli trubuhom
za kruhom. Radnik.

Opera Večeras počinje operna sezona Puccino-
vom , Bohčme“.

Zadnšnice. Pozivlju se gg Članovi ,Hrvacke
Radničke Zadruge“ na zadušnice, koje će se držati
dne 5 Novembra 1902 na 84 sahata pr. p, uz šudje-
lovanje , Hrvatskog Pjev. Društva Gundulić“, u crkvi
Sv. Vlaha, a za preminule društvene članove, Uprava.

Gimnazija i propaganda. I-traga na gimnaziji
svršila je sa 2 izgona i 6 consilium abeundi te cijelim
nizom većih i manjih zatvora Ustežemo se od svakih
komenata, konstatujemo samo, da su Hrvati učenici je-
dino zato bili kažnjeni, što su izasvani na izaziviv od-
govarali ili se družili s osobama, za koje sw mislili,
da su blizu našem uredništvu. Može li se zbog toga kaz-
niti učenika, neka odluči starija školska vlast.

Naši ispravci. Prošli nam broj osobito iskitiše
ispravcima. Ispravak ,Dubrovnikova“ urednika isprav-
lja, dali dotičnik ima ili nema kukuljice na haveloku i
dali gimnazijalci pišu u ,Srgju“. Žao nam je, da ,Sr-
bi“ učenici lažu i kite se tugjim perjem (prilično bez
vrijednosti), ako je tako. Mi smo pak protivno uvjereni.
Ispravak Antuna Lale ispravlja stvari, za koje kažu,
da su u Gimnaziji na čistu. ,Radničko Društvo“ po-
ručuje, da je uprava uvijek prisutoa u društvu, a mi
pak vjerujemo, da se u društvu može dogoditi stvari,
za koje uprava ne zna, ako ne zna. Kobasica ispravlja
.. ta che da ispravlja!  Uvrstismo njegov ne-ispravak
jer nam je trebovao, da utjeramo ,Srbe* u laž i da
svak vidi, da on nije kadar ni onako pisat, kako je
»Poma“ bila ispisana. Siete serviti?

Preporuka. ,Hrvatska Radnička Zadruga“, ovo
naše zaslužno društvo uredilo je svoju bibljoteku, pa
najpotlje preporučamo našim rodoljubima, da daruju
koju knjigu, davajuć prednost knjigama, koje su kadre
prosvijetliti i uzgojiti radnički elemenat.

Na znanje. Pošto mi je mnogo do togs, da svi
obrtnici, trgovci i industrijalni konsorciji budu sa stra-
ne trgovačko - obrtničke komore dubrovačko - kotorske
imali dijela u svim prednostima, potporama i obrani
njihovih interesa, te su u suglasju sa zakonom, čast
mi je saopćiti da ću svaki dan od 8 do 5 sati po p.
biti u uredu trgovačko-obrtničke komore na raspolože-
nju poslovnog svijeta. — Dubrovnik, 30 Oktobra 1902
— Predajednik trgovačko-obrtničke komore: Caboga.

Hrvatska općinska glazba danas dne 1 No-
vembra svirati će na 54 sati po p. pred Lužom.

Dnevni red sjednice Općinskog Vijeća, koja će
se držati dne 3 Novembra € g. u 4 sata po podne:
1. Odobrenje pogodbe za oskrbu Općinske vode mjes-
noj €. k. Političkoj Vlasti; 2 Doprinos trošku za nak-
nadne radnje oko uregjenja potočine od Makoša; 3.
Odobrenje ustupa privatnih vodovodnih cijevi; 4. Pri-
padnost; 5. Molbenica Josipa Onyszkiewicza i družine
kao odbora Hrvatske Općinske Glazbe; 6. Molba An-

Ercegnovskom dopisniku ,Dubrovnika“. I-
mamo pri ruci stvarni i objektivni dopis našega dopis-
nika iz Ercegnovoga, koji hametom ruši onomadnji do-
pis ,Dubrovnika“ u poslu g. Mate Baletine, budi finom
logikom, budi iz :ešenjem neoborivih činjenica. Nu na
naročitu želju našeg dopisnika. koji ima svrhu da svje-
sti a ne uništava naše poturice, izostavljamo isti; sa
porukom dopisniku ,Dubrovnika“ iz Ercegnovoga u po-
slu g. Baletins: da ako želi, da isti dopis otiskamo, da
ćemo ga čim prije poslužiti.

Promjena u plovitbenom redu. 1. studenoga
o. g. nastupit će slijedeće promjene u plovitbenom re-
du, Ugarskog-Hrvatskog društva na dalmatinskim pru-
gama. — Brsa pruga Trst-Kotor: Na polasku iz Tr-
sta odlaziti će parobrod dva sata ranije nego li do sa-
da, dakle mjesto na 7 sati u veče na 5 sati, tako da
uslijed toga uslijediti će ranije dolazak i odlazak i u
svim slijedećim postajama do Splita ; odanle pak osta-
je u krjeposti plovitbeni red kao i do sada Na povrat-
ku nema nikakovih promjena. Prwga Rijeka-Senj- Zadar:
Izpušta se ticanje Vrbnika; uslijed toga slijediti će ra-
nije dolazak i odlazgk iz Novoga i slijedećih postaja
prama Zadru, kao i na povratku od Novoga prama Ri-
jeci. Pruga Rijeka-Lošinj Veliki- Zadar: Na polasku
ustanovljen je dolazak. u Rab za 10.45 sati u jutro,
mjesto u 10.30 a isto tako i odlazak slijedit će četvrt
sata kasnije. — na povratku stizati će u Rab na 2.05
a odlaziti će na 220 po podne.

Bibliografija.

Zahvaloošću primismo ove knjige

Bulettino di archeologia e storia dalmata pubbli-
cato per cura di Fr. prof. Bulić N.ro 9-10.

Došivljaji i dojmovi Erana Foluegovića. Cijena 1 K.

Prosvjeta kolendar za prustu godinu 1903. Cijena
2 K sa poštarinom. Čisti prihvd namijenjen šk. Muzeju
u Zagrebu, učiteljskom konviktu, zakladi bolesnih i ne-
moćnih učiteljs, te vlastitoj društvenoj obrazovnoj svrsi,

1 istituto croato a Roma studio storico di L. dr,
Jelić con |I appendice:  Aovenimenti recentissimi per
cura di Vinko Kisić. Dobiva se u ,Hrvatskoj knjižari“
Zadar.

M. E. Muša: Praktische gramatik der kroatischen
Sprache fiir den Selbstustunterricht. A. Hartlebea. Boč,

1. Krieg. Italienische gramatik: H. Krieg. A. Hart-
leben. Beč

lnje. Rikard Katalioić Jeretov. Cijena 2 Kr.

O primljenim ćemo se kojigama izraziti netom
nam dostane prostora. Namjera nam je svaki četvrti
broj t. j. brojeći od narednog broja svaki mjesec do-
vijeti pregled i kratku kritiku našega knjištva, to u slu-
čaju, da nam gg. izdavatelji budu izvoljeli slati svoja
izdania.

 

 

Poruke uredništva

Gospodi dopisnicima kojima se u ovom broju nije priop-
ćilo, neka oproste; prostor je kriv! U narednom ćemo broju

dra Deva za stalnost; 7. Izbor odbora gospogja za di. |gledati s nadošlim, prama interesantnosti stvari,

jeljenje kruha iz Amerliagove zaklade. — Dubrovnik,
27 Oktobra 1902. — Načelnik: Cingri

Neredi u Cavtatu. Poslije najpogrdnijih i paj-
gnusnijih uvreda i izaziva proti općini i tamošnjim Hr-
vatima, došlo se je tamo ovih dana i do napsdaja. Ono-
madne je jedoe večeri napadnuta ksmenom sestra op-
ćinskog prisjednika gosp. Divizića. Srećom je kamen
promašio, jer bi joj inačije bilo odzvonilo. Taj je ka-
men bio upravljen općinskom tajniku gosp. Lj. Medini,
ali su napadači samijenili nju za njega. Poslije jaja eto
i kamenja na redu. Dokle ćemo ovako ? To se sve ta

druge“ : Niko T. Matičević kr. 5,—, Papa Simo kr.
4—, Vučetić Stijepo, Milošević Niko, Zec Antao, Gro-
mović Miho, Pijevac Ivo, Šulić Aotun, Bogdan Luko,

Miletić Autuo, Mussap Petar, Brbora Mato i Brbora_

Ivo po 2 kr., Lujak Vicko, Vidak Pavo, Obradović Ma.

rodoljubuo radništvo a pomaže širenju tugjina, koji se|to, Goić Silvo Andro, Funjak Pero, Ivančić Joso, Sta.

 

Dopisnik iz Crne Gore. Hvala Vam na lijepe riječi o na-
šem listu. Milo nam je, da ipak ima ljudi, koji shvaćaju, da sla-
venski čavstvujemo, ali da svoje pod nikoju cijenu ne damo.
U drugom broju ako ne priopćimo, odgovorit ćemo. Živjeli!

JAVNA ZAHVALA.

Svijem onijem, koji su prigodom smrti na-
šeg nezaboravnog muža odnosno oca

I VA
bilo ns koji način iskazali svoju sućut, najsr-

dačnije zahvaljivamo, a osobito mp. ocu Joviću,
Dum Franu Jeričeviću i D.r Franu Trošiću,

“

Vlaho Kelez odgovorni urednik.
Dubrovačka Hrvatska Tiskar.

 

P. ORTOLANI & 6. i
Veliki i lijepi izbor odjela. Cijene umjerene,

 

 

MESS

mama

— zao cgrmmaaama maa im

GE nm