Br. 46. () DUBROVNIKU 15. Novembra 1902. = Godira: XM.
Cijena je listu umaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovniku,
I
Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godina 10 kruni, na | Izlazi svake subote. gdje su atošljivi. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku,
po godine & krun&. Za dnosemsivo: 10 kruni i poštarski troškovi. Ko ne | —_ a sa oglase 20 para. Oglasi koji se više puta tiskaju po <pogodbi, i us ras-
vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto | Pojedini broj 20 para mjeran popust. Dopisi šalju se Uredništva. Rakopisi se ne vraćaju, a ne-
polugodište. " frankirana pisma ne primaju se.
Napredak.
Zabilježiti nam je po dužnosti kroničara novi je-
dan znameniti napredak našega društvenoga života. Do|me zajmom u raznim formama na pomoć trgovcu, o0-|rod širi prosvjetu,
zadaću
malo dana započimlje novoustrojeni novčani zavod ,Hr-
vatska vjeresijska banka u Dubrovniku“ svoje djelova-
raznu trgovinu, hipotekarnih, za posudjivanje na ne-jjači osobito onda, kada se ne radi o kakvoj specijalno
kretnine itd, Naša hrvatska banka u Dubrovniku zove (zagrebačkoj ustanovi, nego o ustanovi, koja je opće
se:i vjeresijska, kojim izrazom htjelo se označiti, da hrvatska, kao što je Matica Hrvatska. Ona je
će: banka podijeljivati vjeresije ili kredite, priticati nai-|tvo odregjena a i zgodna svojom raširenosti,
ne
E
i
g
g
brtniku, poljodjelcu itd. kad budu za svoje poslovne |tu svoju
svrhe potrebsli glavnice. Obično banke ne goje samo|zadnjih vremena, a tekar
se
nje. Obilje glavnice s kojom banka započimlje svoj po- | glavnu svoju poslovnu granu, nego se bare više ili ma-'|neko nezadovoljstvo, koje je najotprtije
sao, iskustvo ljudi od uprave jamci su nam, da će no-|nje svim bankovnim strukama. Htjeli smo se informi- | prigodom inaguralnog govors sadanjeg predsjednika D.ra
vi naš zavod napredovati, da ga čeka lijepi razvitak. u
budućnosti a bančino ime, kao i rodoljublje pokretača
svjedoče nam opet, da banka neće ostati samo važnim
faktorom u gospodarskom razvitku našega grada, nego
i jakom polugom hrvatstvu u ovim krajevima.
Banke su važan čimbenik u narodnom gospodar-
stvu. U banku pritječe novac oda svijuh strana, kao
voda potocima u veliko jezero, da od nje opet raznim
kanalima odtiče, da oplodi trgovinu, obrt, poljodjelstvo, | ci
brodarstvo itd. Imućnik predaje novac u banku a ova
obskrbljuje potrebitom gotovinom poslovne ljude, da
ovi opet svojim trudom i prometom povećaju blagosta-
nje zemlje i svoje vlastito.
Institucija kod nas dosta nova, banke su poznate
u drugim zemljama od davne davnine. Iz početka nisu
bili to zavodi mnogo komplicirani, već je njihovo po-
glovsnje bilo jednostavnije, nego li je poslovanje mo-
dermh banka. 3
Prve benke nastale su u Italiji, gdje valja tražiti
začetak maogim korisnim inštitucijama. U srednjem vi- i
jeku cijela skoro trgovina prolazila je Italijom, u njoj
se usredotočivao novac svih država Evrope. Bilo je lju-
di, koji su se bavili zamjenjivanjem raznih vrsti nova-
ca, što nije bio lak posao obzirom na veliku raznovr-
snost novca u prometu, jer je onda svaki knez, svaki
grad kovao novac na svoju ruku. A bilo je kneževa,
koj: su kovali i krivi i manje vrijedni novac, samo da
čim prije obogate na tugju škodu. Zamjenom novaca
bavili su se ponajviše zlatari, koji bijahu i mnogo bo-
gati, te bi im ljudi u onim nemirnim i pogibeljnim vre-
menima povjeravali na čuvanje svoju imovinu. Nu već
u dvansjestom stoljeću spominje se baoka u Mlecima,
koja je primala novac cd trgovaca u pohranu; & za
Mlecima dobiše sličnu ustanovu a brzo Genova i drugi
talijanski gradovi, a za ovim gradovi holandeški i nje-
mački. Da se izbjegne pogibelji gubitka usljed razno-|lokruga banke.
vrstnog manjkavog kovanja novaca, banke bi u svojim
kojigama računale samo sadržinu dragociene kovine bez|brovniku ubnavljaju se starodavne tradicije našega gra-|,
obzira pa primjesu. Trgovci imajući račun otvoren kod|da, i stupa se stopama starih Dubrovčana, tih
banke, obavljali bi potrebite isplate jednostavnim pre-|i okretaih trgovaca i novčara, kako nam ih
pisom od jednoga računa na drogi u bančinim knjiga-| prikašiva. Banka će bes dvojbe promicati blagostanje
gama. To su bile čisto polagovne iliti depositne banke, | našega zavičaja i cijele Dalmacije, jer tražeć svoju ko-
š
3
E
;
g
8
rati takogjer o svim poslovima, kojim će se naša Hr-|Arnolda te dovelo do otvorenog pisma D.ra Tresića,
vatska vjeresijska banka u Dubrovniku baviti, pak smo|prozvatog: pjesnika u ,Novom :
doznali da je banka po svojim pravilima ovlaštena : Taj spor izmegju jednog
a) eskomptirati i reeskomptirati mjeuice i druge traž-| Matice Hrvatske“ žalimo,
bine bilo koje vrsti ; može proračunati.
8 ovim pomoću čekova i drugim načinom, ili preuzima-|roda. Ona ne može štampavati djela samo po književ-
ti novac na uložne kojižice i na ukamative blagajničke|noj vrijednosti, već treba da se u biranju obazre i na
e) sticati i prodavati domaće i inostrane povlasticeli za srednji stališ, Osim toga snaga ,Matice Hrvatske“
na svoj i tugji račun; baš je u broju njezinih pretplataika, pa treba da se
£) osnovati ili iznsjmiti javna skladišta ili vdioništvo-
vati kod sličnih poduseća, izdavati i lombardirati skla-
F3R
i
:
i
i
g) osnovati, sticati, preuzimati u vlastitu upravu i
tjeranje obrtaička, zemljodjelska, rudarska i transport"
senovom sustavu, voditi poslove istih, kao što i pro-
davati dotične dionice i zadužnice;
bh) preuzimati u pohranu i upravu:papire od vrijed-
nosti, valute i druge manje opsešne predmete.
Spekulativni bursovni poslovi isključeni su iz dje-
Utemeljenjem Hrvatske vjeresijske banke u Du-
pospješivati će korist sveobću, Na poslovnom svi“
da se banke
Hi
iii
Bi!
E:4.
Hit;
ii
o , Ono
Naše književno prilike. drugo demorališe pisca te kvari ukus čitaocu, ako mu
U političkoj nemoći, u koju nas utjeraše sistem i|estetičko čuvstvo nije tako razvio, da sam osudi, što
sila, a moguće najviše naše pogrješke nagomilane jedna|je osuditi. Tim je odgojni sanat spao do heljenja i
na drugu, velika nam je do sada utjeha bila, što.smo|hvaljenja često puta bez rasloga, a često puta i is
mogli pratom pokasakic na Zagreb. Tečevine taga grada | osobnih simpatija i aatipatija. Ovo je slo u našim kaji-
na prosvjetnom polju tečevine su cijelog hrvatskog na-|ževnim prilikama, ovdje treba ispravljati sami sebe, pa
utjeramo iš naše: protivnike, koji hoće: tagjinštiau ze i
u
da brane, kao prosvjetau potreba, dosta nom je spo- o s
ESSE SP SRĐA SDA SSSNIE N s d ._.
podići, je svijestan svojeg narednog do aši pisi.
stojanstva. o
: Položaj, koji Zagreb zaprema, ima naravnu poslje- Korčula, 4 Novembne.
dicu, da su sve oči u nj uprte. Po njemu se sedi Ravnateljstvo mjesne Javne Dobrotvernosti sastoji
vatstvo, on je sjenica na hrvatskom oku, pa sa to Talijanaš