ye“, haš u sredittn četiriju sela; naime, prvog “ek
(Žrnovo), Pustrana, Brdo i Kamnuš. Upisano je pr.sko
250 djece, koji malo više, malo manje, svi se dut.
nosti odazivlju. Tri su učitelj:ke sile: ravnatelj i dvije
učiteljice, a željeti je, da im i četvrta cila bude do.

3 njegovo ime zauvijek ostati u-|zastupnici već od prije uživali u cijeloj kući, gdje »u|dijeljena e da uspjeh bude što bolji. Pošto i.
Zair zito ime narodnoga janaka i vi- (radi svoga šaristanstva izgubili č tavi kred;t kod ozbilj- [tivno znamo, da velevrijednom nadzorniku, s
teza, narod naš će još i onda blagosivljati Jelačića ba-|nih ljudi. Braniti k.ivicu i prikazivati razumnoma svijetu | Pjerotiću ta škola stoji na srcu i da ulaže sve gvo-
za, kad bude prestao proklinjati, kad bude zaboravio i-|bijelim ono što je crno, mučna je stvar i za brčnije|je sile, e da uspješnija bude, ufamo, da će i on spje-
mana raznih modernih izdajica i tugi:h plaćenika. nego li su talijanski zastupnici u Beču. Oni se ipak|gove strane nastojati, da se ta praznina, što prije po-

Iz

pobjede k pubjedi, poučio bahate susjede. da im je gra |biv morao birati. Tu je talijanske zastupnike u Beču
nica : | Hr i silno uzvrpoljilo, te se odmah podigao neki leventa,

da ga onako frivolno i podrugljivo tubože pobije. Ali

   
 
   
 
 
 
 
 
 
  
    
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  
 
  

 
  
    
    
   
  
   
    
   
   
   
  
  
  

s
e
Ep
8
H
Eg
+:
š#
g
s
:
:
z
g
=
8

tamo razmeću i kadkada, na našu škodu, koju korist|puni, jer Žrnovo nija samo prosto selo, ono bi se mo-
izvuku uslijed vječnoga vladinoga lova na glasove, usli-|glo i predgragjem nazvati. E
[jed protekcije njihovih ljudi, koji su znali zauzeti u-
plivna mjesta u Primorju, pa krivo izvješćuju centralnu
vladu u prilog Talijana i napokon uslijed tajne klauzo-
le koja opstoji u trgovačkom ugovoru megju Italijom
i Austrijom, a u kojoj je uvjetovana nadmoć talijan-
skoga elementa u Trstu i Istri. Do kada će još napn-
jed na taj način?

'|Atentat na belgijskog kralja Leopolda.

I opet je jedan sia onoga naroda, koji nas toli-

ko ljubi, da hoće na svu silu u nas da prelije plodove
upravljati pomoću , 14, koji o-|svoje baštinjene kulture, pronio svijetom ime Italije,

o_- vladu, da može OO čodske o Ti razbojnika 1 ubojica. Lucheni, -Caserio 1 slić-
bos privole parlamenta ga vrijeme, kad ovaj|ni imauu na novo jednoga dostojuvga druga, da slava
talijanska ne uvene. U subotu u jutro neki talijau Ime-
nom Gennaro Rubino pucao je na staroga belgijskoga
kralja Levpoida, oca bivše austrijske princese Slefanje.
Kralj se sa svojom pratojom povraća iz crkve svete
Gudule u Bruselju, kad iznenada bjehu ispaljeni put

socijaliste sa antisemitima. Posljednji su zadnjih | njegovih koćija tti bića iZ revoliora, jedan za drugim.
u,|Na sreću kralj mje bio pogodjen, a i sve usone_nje-

poltrajinskih izbora zadobili sve mandate u gradu Beću,
najposlije gove pratnje ostadoše neuzlegjene. Jedino njegov ma-

vV[jerdom grvf Dr Outremout, prošao je zualnu pogibelj,
jer je zrno 1z revolvera probilo staklo na njegovu, Ko-
čiji 1 projurilo mu uza, samo lice, Napadaca Geanara
Rabina su odmah uzapti 1 & ražjaroaa s-jeliaa bila bi
ga na komade raznijela, da ga mje pulićija Dramila i
kočijom hitro odvela put zatvora. Muostvo naroda je
ipak slijedilo kočiju vičući živio“ kralju i prokhiajajuć
nesretnuga napadača. Kako je puk bio prvu njemu u-
zrujan svjedoči to, što je kučiji na kojoj se Rubiao vo-
zio ostao trag neizorojuih uboda nožem, jer su ljudi
nemogavši da se osvete Rubinu, bojali nožem u koćiju.

. Jtabja se zaista muže, da pohvali proizvodajum
zločinaca prve vrste, te u tom bez sumnje predajači
svim narodima na svijetu. Pa jošte njezini lju ii 1unadu
obraza snovati društva i prosipati hiljade u svrhu, da
nama amo narinu njihovu, neželjenu i nepotrebnu, na-
drikulturu! Neka oni svoj trud i svoje hiljade ragje
invektive i napadaji u|doma potroše da pomoguu onoj maožini talijanskog pu-
Bijenkini, uvijek na braniku | ćanstva, koja im beg dovoljne zaslužoe od gleda. ska-
-|pa, da naobraze i uljude one poludivljake, kojim je
uapučena osobito južna ltahja, neka nastvja da uple-
mene duh i srce vlastitih pripadnika, ako neće da nji-
hovo slavno ime bude za uvijek na sablazan prosvjet-

Dvije pam stvari osobito, glede te škole na srcu
leže, koje će mo kroz ovaj naš list velevrijednom gosp.

nadzornika preporučiti, e da ih on kao vrijedni peda-
gog uvaži, te paredi, da se odma i izvedu.

Prva od tih jest, da pošto je škola udaljena od
prvog sela 1-10v km., od Brda 1750, od Postrane 1:220,
a od Kampuša 0 450, čini nam se više nego pogr:ješ-
liivo, dspaće veoma opasuo, zvoniti (navlaš zimi) školu
u 74 s. te primorati onu nevoljnu i melagudnu, a već
krat i slabo odjevenu djecu, da tako rano onu Ljutu
studen na sebe hitaju.

Već krat smo imali prigode vidjeti, kako ta jadna
djeca tresu zub o zub, modri u licu kao list modrog
papira; nekoji bosi a nekoji u samoj košuljici s nešto
tužaih hlača, gdje idu u školu ga tu dalečinu, a da te
u srcu buli.

Ko zua, što će reći dijete i koliko se hoće, di ga
se odgoji, ne samo, što bi svoje dijete kući tako rano
ostavio, nego bi se i potužio, .

Aku ljuta nahlada zoade često krat i divove sva»
liu, što ne bi uradila od ono sirove djece? Vidjali smo
nekoliko put«, gije došavši do škole, ne smiju uljesti
duk sat ne kucue. No to ne ide, jer i ako mje peda-
gogićao, da na pramove ulaze, a ma ovdje se treba o-
bazrijeti na slučaj nevolje, a tu i sama pedagogija po-
pušta, ualažući učiteljskom osoblju, da ranije u školu
dugje 1 tamu na red pazi Toga radi, ako u gradovima
gdje su djeca ipak bolje obučena, škola zapoćimlja na
9 sati cijenimo, da imamo potpuno pravo zahtijevati,
da ako se kašaje a ma ne prije i kod nas podućavanje
započne, e da ih barem sunce zgrije, kad roditeiji ne
imadu čijem, a da došavši pri školu, bude im slobodno
odma 1 ući. Žar su grac«a djeca bolja od naše sesske
djece? Svi smo pod istom kapom nebeskom. Tako po-
poduevna škola, predavanje bi moralo Zapućet na 2 &
e da nam rano jutro i suton ne podadu, više nego jed-
nu nevinu žrtvu.

Druga stvar odnosi se, ma unutrnjost škole, če-
mu opet zaamo, da će velevrijedai g. madzoraik rado
doskočiti. Šsvlski plan doduše zahtijeva, da toli muško
kol: žensko udgovara svijem zahtjevima učevnog gra-
diva. No zaamo i to, da je i prije gosp. nadgoraik na-
stujao, da 8e oko Ženskioja postavi vida pomnja u nau-
ći ručajeh reduja. Tu se na žalost dosta hramije, L:.
Jepo je, da učenice znadu čitati 1 pisati, da poznadu 1
povijesti zemljopis, da žaada računati, pa ako ćeš i
logaritmima, ali ne smije +e zaboraviti na ručuu rad:
uju. U drugoem li: po uregjeonjem Škovlama, na viha

, : : o e e
N ašl dopisi. avio Bavlske gudiue, Čuvje« se divi izlvžbi, što su imla-

. y. Pučka, m) \

stog sulama, bes a sastupuika, koje bi po pravu|škola u Žruvvu, nala&i se na brežuljku Mretioske gla- : Slijedi prilog.
NMEEESESSSESEESSSEESNNSPNNSNSNNNNZNSDJNNANJVNNRJNmDNNR
Usl.ali ao od jeduvul Covbuliota, tv uv ka je

joj-je drvenu nogu, ali moja je &ćerki pudpuno  uvje- (pod saglavkom držao 1 vas bijesaa ispali hitac u došou

Lucija jutra izgledala vrlo blijeda, mogao|rena, da zaručnicu sa drveuom nogom ne može dugo (svoju nogu,
oi sGaiiki «karin Doriey se je sa Lecjsu vrlo | vremena ljubili svoj Zaručai«; odatle sva uješina opri Sutra deu Pirata je bio prišiljea Dariey-a odsje-

ljubesao raagovarao, a nakon stotinu nekom iz-|jeka da Vašom postane“. ći uugu, da žaprijeći rak-cagu. Bolestnik je sve to pod-
' se je i va ku- Sir Thomas — poput zaljubljenika, koji je spre |uošio nekom Izvaarodu.m 'Givošća.

ne traži već od danas|man sve žitvovati da ubljubljene osoba ujegovom pu: Nakon dva mjeseca Sir Tho $% je. podpuno - os-

stane — slušao je majčine rijeći, a njegovo se je srd- |dravio. Isti mehauićar, koji je Lu _bio napravio dr-

ce još više rasplamsalo za lijepom Luciju. venu nogu, morao ju je vada i Porley-u napraviti; s
Odijeli se od ujibovog stana, povrati sek svome uAKvu Malu dana Ovaj novbi voi predstavnik,

dvorcu 1 daje sapovjed: da sve bude spravno, jer mo-|aa drvenum nugom pokuca ponovno na vrata Lucijine

i So oi or it pio .. Mu e mai

gvladaa neodoljivim čuvstvom, njezine Prispjevši u Lvudoo, 0 .sio je u jeduom o v. pasivši ga Lucja, potrča mu u susret; & on ne-

Očiti i DE E ju: hi uh gradskih hotela ; a ualaše, da bi mu odmah doveli | kuu estatskim vedeljem, progovori: ,Danas vide uema

koji joj spriječavaju da ga ljubi. | vratua doktora, Piratana, koji je tada slovio kao jedna|ikakve šaprijeke nađu) sreći. — Eo Vam malenog do-

aadostavi Luci od najboljih lječaičkih sila u cijeloj Eogleškoj. kasa iskrene moje ljabavi. — Draga, božanstven& Lu-

Pirataa .

 

budućnost, a megjutim ne vidimo u parlamea-
tu isego vječne sablasni i tučnjave, bez ikakvoga us-
gjiššnoga rida. Zadnjih dana dogagjali su se opetova i
lietaitt u patiamentarnoj vijećnici. Najprvo su se zahva-
tili

u velike psovke i i Drugi skandal na-
yemaca. Nijemci su besobzir-
na najnovije ministarske uaredbe o dvoje-
na nekim českim željeza,cama, a neki
ih zgodnim dovicima prekidali tako
razjarlo, 8a obe

a došlo je i do ša-
Hrvatime i Taljanima bilo je takogiet:
u manjoj mjeri, jer su obe te dvije sku-
malobrojnije od Čeba i Nijemaca, te

HN
zle
ti
hi

t:
i
!

i

E
F
E
E
ž
š
3
i
=
i

 

 

 

 

u:
i
il
h
i
i
ž

$
Hi
t
i
š
:
i:
i
ž
f
ž
E
f
|
:

iii
i
:
zlu
|
i
i

i
i

i
|
i

sE

| Doktor | __
|w& le dapače više usrujao, krv mu je vrela u šilami, | <) Nema pogibelji, da se slična šta i
desna. nogu, koja joj je|qi na ' e dogodi |  dubrersčkijem

hi
i
E
i
:
i
i

i

:
i
i
|
:
E
:
i