Rasulo.
u Dalmaciji, nije ništa drugo nego gotovo njeno rasulo,
Jedan je veliki njemački filozof jednom zgodom rekao,
da u životu ima časova, kad čovjek izgubi razum. Što
se može dogoditi pojedincu, lako se dogodi i - cijelim
strankama, a osobito &ko ih predvode ljudi, koji hoće
da se bore proti istini i zdravu razumu. Nu oao što
se ovih dana zbiva u srpskoj stranci nije samo bez-
glavlje, nego je početak svršetka. U dobi smo, kad se
odveć brzo živi i kad hitro iščezavaju ustanove, koje
su bez etične podloge. Jedna je od takovih ustanova 1
srpska stranka u uašim krajevima. Sve što je izmegju
sebe najrazličitijega, s koca i konopca, skupilo se je
bilo u stranku, koja se je prozvala srpskim imenou.
Najmračniji grčko-istočni klerikalac išao je uz vladiu
blagoslov pod ruku sa ,liberalnim“ srbom katolikom.
A načelo? Za načelo se nije pitalo, vezala ih je napro-
sto zajednička slijepa mržnja proti hrvatstvu. Cijeli je
svoj razlog opstanka srpska stranka u Dalmaciji po-
stavljala u bezumnu borbu proti hrvatskom narodu 1
njegovim opravdanim zahtjevima. To je cijela povijest
njezina tridesetgodišnjeg opstanka. i danas ona stoji
pred procesom raspadanja, koji se munjevitom brzinom
razvija. Razumnu promatraču to nije nikakvo izneuagje-
nje, jer se je to moralo i prije dogoditi, a što nije,
valja pripisati zabrinutosti vladinih krugova radi na-
predovanja hrvatske misli, koja je ipak uz sve prolv-
nosti narasla nad glavu svim svojim protivnicima. Radi
rasula srpske straake mi nemamo zašto da žalimo. O-
na je htjela, da istisne i umišti hrvatsku misao, a na-
protiv uništila je samu sebe. Ova pojava morala pi, da
otvori oči onim, koji su može biti iz naivaa osvjedoče-
pja ili radi drugih manje pohvalnih uzroka, koje ue će-
mo spominjati, bili pristupili u redove srpske strauke.
Njima, ako zbilja žele dobro svom narodu, ne preosta-
je drugo nego da se povrate u stari tabor i da skupa
8 nama vojuju za hrvatstvo.
*
x
Kako o ovim pojavama sude u srpskim redovima,
vidi se iz jednog člauka, kog je bečka luformation*
donijela iz srpskog isvora. Ne će bit s toga 8 gorega,
prenesemo li ga u cjelini, 1 &KO pišać ue kaže prave
uzroke krize i nastoji ublažiti njezine posljedice. | Cia-
nak glasi: U taboru je dalmatiuških Srba opet nasta-
la kriza. Dva su urednika dalualiuskih srpskih listova
bez privole stranke učestvovala prvom srpskom novi-
narskom kongresu u Beogradu. | ako tu u krugovima
vodstva srpske strauše u Dalmaciji Zakli, da Će se ua
srpskom novinarskom kongresu raspravljati 1sključivu
stališka i organizatoroa pitanja i da će državopravio
MNHREIHNENHHIEIHNSESNSNNNSNN s smmmmmmnmmmmmmmmmmmui
čitelj helvetske slubode: drugi i ovaj dogugja) ubrajaju
megju proste narodne legende. Gessler bi per-onificirao
okrutnost austrijskih namjesnika, koji upravljahu klel-
vecijom u ime austrijskog Alberta I.
U prve bi spadao Miiller i Zachokke, ovi se bore
za realuu egzistenciju Tella. Miller dapače tsrdi, da
je on prisustvovao odlučuoj bitči Morgarieua, utopivši
se kasnije u rijeci: Schiichen; & helvetska legenda na-
dostavlja, da se je svojevoljno u rijeku bacio, da spasi
maleno dijete od neizbježive pogibelji. Zschokke pred-
stavivši nam zanosnim pjesničkim stilom Tellovo ju-
naštvo, kad u času Gesslerova ubojstva \eli: gti mo-
raš umrijeti, a helvetska sloboda živjeti“, — ša nekom
izvanrednom nepristranošću nadostavlja: ,Tellova stri-
jelica nije ipak Helveciju ropstva oslobodila; taj je
uspjeh polučila pestogodišnja borba helvetskog naro-
da. Griitlovi junaci dadoše samo prvi znak.“ — Grimm
i Ideler ubrajaju megju prostu basuu cio ovaj dogo-
gjaj. Slična se legenda, oni vele, nalazi i u Danskoj; i
zbilja, Sakson gramatičar uapomioje nam uekog Arolda
danskog kralja i nekog Ioku, kojih bi se zgode isto-
vjetovale sa onim Telia.
Ali kako bilo da bilo, je li ovo legenda ili pravi
dogogjaj, ne smanjuje ipak književnu vrijednost ovog
remek-djela ; a pjesaiku se moramo divili kada nam u
novome svjetlu oživljuje neke velikane, kojih je život
epopea, poput Homera, Orleanske djevice, Vilima Tella
i drugih.
Vilim Tell prava je inkarnacija svoga naroda, na-
roda koji je pobijedio u Gransonu, Lempachu i Morgar-
tenu ; On je zastupnik helvetske slobode, Poput Pro-
metea, Herkola, Sansona, Orisnda, i on se ubraja u one
heroje, kojim je narodu&a uspomena podigla vječit spo-
menik i očuvala da im se spomen sačuva usprkos zubu
Vremena,
x
pjesnika i muzika. Tell, zastupnik švi-
je nasivljala Fragcuska
pedaništvo Srba na kongresu bit istaknuto u zdravica-
ma odnosnim vladsrima, ipak je vodstvo stranke odgo-
Ono što se sada zbiva u redovima srpske strauke || varalo urednike od putovanja u Beograd, jer tu sta-
poviti krugovi još uvijek mišljenja, da Srbi dalmatin-
ski goje centrifugalne (izvangranične) težnje i jer je
usljed gimnazijsloe sfere u Dubrovniku bio nastao po
Oba dva su urednika drža-
la, da su dužna posjetiti koogres radi staliških
srpskih dalmatinskih
kongres bio bi u Beogradu pobudio
pažoju i bio bi se tumačio kao novi dokaz o progon-
Srbe neugodan položaj.
obzira. U ostalom neodziv
listova na
stvu srpskog elementa u Austriji. Da takovu obijedu
unište, cijenila su oba urednika, da moraju uče: tvovati
kongresu, tim više što su mu se bez zaprijeka odazvali
i ugarski srbi. Austrijska vlada nije zabranila učestvo-
vati kongresu. U prkos tomu vodstvo je stranke radi
spomenutih političkih obzira odgovaralo urednike od
puta u Beograd, ali uredoici pogjoše tamo svoje
voljno. Za trajaaja kongresa (nije nego nekoliko dana
prije. Op. Ur.) bila je zaplijenjena poznata pjesma, koja
je dovela pjesnika Trojanovića u Zatvor. Urednik je
Fabris bio nakon svog povratka iz Beograda utamničen
(dan prije nego Trojanović. Op. Ur.) i Fabrisovo se je
utamničenje dovodilo u svezu sa pjegovim putovanjem
u Beograd. Ovo tumačenje stoji u nesuglašju sa okol-
nosti, da urednik drugog srpskog lista, koji u Zadru
ali do daoai nija objelodanjena optužba proti Fabrisu i
Trojanoviću. Zastupnik Dr. Kvekić (umjereni srb) nije
još interpelirao (?) u carevinskom vijeću iz obzira na
razjašnjenja, koja je dobio s nadležae& strane. Radi u.
tamničenja Fabrisova obustavljeni srpski listovi ,Du-
brovnik“ i ,Srgi“ izlazit će pod tugjim uredništvom i
nastavit će se od Fabrisa vogjena borba proti hrvat-
stvu, koja je alfa i omega srpske politike u Dalmaciji,
ki #
Ovako ,loformation“, "Zbor je srpskih prvaka zbo-
rovao dva dana u Zadru i kako se glass, nijesu se
mogli složiti. Govori se, da će ,umjereniji* Srbi po-
krenuti novi list, komu će bit urednik Marko Car, či-
novnik zemaljskog odbora. Špira će Gerun i nadalje
bit predstavnik srpske radikalije i izdavat će ,Srpski
Glas“, koji je onako pošteno stekao. Da kakvi poštenja-
ci imaju bit oni, koji uz Geruna pristaju | Ri
Tahjanske spletke u Istri.
Najnovija ilustracija siabosti i kukavnog popušta-
nja austrijske vlade zahtjevima bezobrazne talijanske
iredeate a Primorju, ua uštrb zaksnom zajsmčenih pra-
vica hrvatsko-slovenskoga naroda u oaim jadnim pokra-
jinama pruža nam se u pitanju dvojezičmh tabla na po-
stajama zapadno-istarske željeznice.
Zapadno-istaraka željeznica je uskotračnica, koja
U djelu Vilim Tel imademo tri velike peraona.|ju je uzvišenim svojim melodijam i magistralom har-
; Schiller, # ami de & humanitć, kako |anali su nam naslikati tu veličanstvenu sliku.
89.; Rossini, šarki rodoljub, | 1) Šerit d' un italiano virente, tom. LI, Kilosotia della musios,
vodi od Trsta, preko Milja, Kopra, Umaga, Motovuna,
na Poreč, od kuda će biti svezana sa opstojećom pru-
gom Pula-Divača. Koacesionar za gradaju te željeznice
jest glavom istarski zemaljski odbor, a sabor istarski
je dozvolio njezinu gradnju glasovima talijanske veći-
ne, dočim sa hrvatsko-sloveaski zastupnici bili odlućno
proti gradoji iste i dokazivali njezinu nepotrebnost i
predatojeću pasivnost. Razlozi naših zastupnika nisu
bili uvaženi, jer je gradnja žeijezaice ugagjala agitato-
ričnim svrhama talijanske stranke, će bijaše od većine
odlućena. Za gradnju te željeznice dozvalo se čete rad-
nika iz Italije, a hrvatskih radoika nije se uzimalo, da-
paće kad bi došli da se ponuda, bijaha na sve maćine
pulicajno dosagjivani i najposlije svojim kućama otprav-
ljani. Obijest talijanskih radnika, kad im se malo glad
utažio, urodila je bezbrojnim sukobima sa domaćim pa-
Čanstvom, napadaji i tućajave bijahu na daevnom redu.
Bilo je 1 slučajeva, gdje su na osamljene stanove na-
valjivali. Ko je priticav u pomoć napadnutim taj je o-
sjeuo sva strogost zakona, dok su talijani lako prodli,
To zna najbolje oni čestiti rodoljub i veliki postenjak
Stjepau Krawar sa družinom, koji su da prestraše gns-
palače i obrane susjede, u jednoj takoj sgodi bez iko-
ga ramiti, puškom ispalili, pak sada čame u koparskoj
uzi, osugjeni na više mjeseca, Slučajno je taj Stjepan bio
Slijedi prilog.
U mjedaoj drugoj drami, u oljčlasia“ deagle glaš-
benom umotvoru, nevbiluju takove prirodae ljepote i ta-
kova paihološka analiza, kao u ovome djela,
U ovoj pjesmi čuješ uzdisaje potlaćena naroda,
izlazi, g. Š. Geran mije bio utamaičea. | radi odliko-
vanja (sa strane srpskog kralja) nijesu imali nikakvih
posljedica. Ali je Gerun radi drugih uzroka došao u
sukob sa vodstvom stranke. I ako on nije radi svoje-
voljnog putovanja u Beograd doživio nikakvih neugo-
dosti, dao mu je upravni odbor njegovog lista razu-
mjeti, da svoj način pisanja umjeri tako, da prestanu
skupe zapljeae lista. Urednik Gerua, koji očijuka s ra-
dikalnim srpskim krilom u Dalmaciji, prosvjedovao je
prot ovoj ,poući,“ našto je upravni odbor dobio ovlašg-
lenje od političkog odbora lista, da uredniku Gerunu
obustavi platu, da ga na taj način prisili da se zahvali.
Mjesto da še zahvali, Geruo prisvoji list, da se otme
uplivu umjereaih Srba 1 da još žešće nego li prije na-
stavi borbu proti hrvatstvu. Na 11 decembra vodstvo
će stranke u Zadru vijećati, što se ima uraditi s listom,
a osobitu što će bit od uloženih novaca i od obveza.
U Svašom slučaju ne će se pudaipošto list uregjivan
vd Geruua smatrati organom srpske stranke u Dalma-
cije (pogutovo neumjereae). — Lokalna kriza izmegju Br-
Da u južnoj Dalmaciji traje još. Fabris će bit ogtužen
radi Zauemarenja dužae pažaje (7). a to se ne Može
shvatiti strogost protu Fabrisu. Vijeca& komora bila je
diguula (2) nalog utalnnićenja, ali ga je priživni sud u
dadru na prigovor državnog odvjetnika potvrdila. | 13.
uecciubra počet će porotuv Zašijedanje u Dubrovniku.
o kome balzak veli: polašajuć Moizova molitiu, rekao
Di, da prisustvuješ vsloDvgjenju potlačeao lcalije.* | 4bi -
ija, Za naj ueprijataije dobe Calijansko) sloDodi, medo-
stajavši narodne pjesme da u ČGalljaosškom narodu už-
bude čuvstvo sa avvim životom, mužika je lakogier lome | gdje se grli: gin 4, palpito sol d' odio & di spome.“
mnogu doprimjela i priprsvila duhove talijauskug patcio- Zveketu ratnog oružja, predstavlja ti se ganatljivi
uzina. U rodoljubaim odjećima njezinih nota, utsjevala| kontrast domaće idile; kao n. pr., kada Edrige stre-
je potajena mržnja, nada, sarkazam, veselje — naj|peći za svojim Vilimom, htjela bi ga zaustaviti megju
bolji osjećaji talijanskog srca zidine domaćeg krova ;
Rossia je bio naj bolji tumač težnj svojega na- »Smartir ti voggo dal battuto cale
roda; i punim ga pravom Heine nazivlje najvećim re- * Ia deserti di ghiaccio; errar nel salto
volucijonarcem cijeloga svijeta,“ Di macigno in maciguo; capovolto
Ko je igda spjevao ljepšu i plemenitiju himnu Scendere nel burron colla camossa
slobode od Rossinijeve u Mojizesu ?: — U ovoj je mo- ba : seo a m : aeeat porduto
litvi protagomista narod, ljudstvo, Q, rotia al poso della tas oma
Sclullerova je muza ljudstvo ; Rossinijeva ljubav, L' ingannevole crosta inabissarti.“
domovina, vjera, — uzvišeni ideali svake izobravbe.
(Guglielmo Tell, otto ILI, sc. 1.)
Schiller je stvorio treći dramatski svijet, nad onim |U divnim stihovima, pjesnik ti orisuje čar i utisak bi-
Eshila 1 Shaekspearea; dramatičaom svijetu, koji se je
j stre vode jednoga jesera na ljudski dah, — kako ga
(omeljio ua prostom udesu ; individualnoj drami &red-
je i on sam osjetio ;
njega vijeka, vn je uspostavio dramu velikih društvenih
Ideja, za koju stari svijet — lisea svakog humanitaraog
osjećaja — nije zaao, jer ju nije pozaavao. Oa je pre-
obrazio cijelo dramatsko polje, natkrilio je Alfijerija;
uu je, kako bi kazao Mazzini, ,poeta d' un' era nwuova, A lasingar lo vene,
di una fede nuova,“ : wi EI ori $
Stu je Schilier uradio u kojiževaosti, Rossini je u '
muzici, ,ligh & uo tano; piše Mezami, ogli ha com- zabat; 5 brm
pito nella musica cid che il romanticiumo ha compito E \ oade MS zi
in letteratura; ha saucito |' indipendensa musicale, ne- Lo vanno & caressar,“
gato il principio u autorita che gli inetti solevano im- (Id6m, atto L, 66. 1)
porre & chi crea, e dichiarata I' onnipotenza del ge-|Rossini je napisao Vilima Tella godine 1828.; pojavile
nio.“ !) se kasnije i drugi veleumi kao; Moyerbaer, Bellini,
Ruasini, poput Schillera, shvatio je prostranim | Donisetti i Verdi; ali njihova slava nije ipak potamnila
svojun umom slavu belvetskog junaka i predstavio nam omu Rossinijevog djela. To je kolosala. stablo, sa kojeg
s vremenom opada soho ali
se proti buri i olaji — svlagjuje
Dubrovaik, 1%, 1904.
saopćio
monijom. Jedao i drugi, živim prirodnim koloritom,
ROO o ru nis AO O aa ŽANA E S