da je proti našoj monarhiji. To svak razumije, ko- ji nije za ludnice. Ipak dozvoijavaju mu (ne ka- žemo pozivlju) da se nastani u sred monarhije u Beču ili Budimpešti. Zlobne duše, koje ga okriv- ljuju da je ratilo u rukama Nijemaca i Magjara, prepadoše se toga nastanjenja, bojeći da bi ga o- koliš mogao izrabit u kakve svoje svrhe, proti Sr- biji, a možda i proti cijelome Slavenstvn na Balkanu. Tako vam je srpstvo u hrvatskim zemljama ! Dubrovnik, 11/1 1901. Blagost Rusije prema Poljacima. Nesre- tni i mukotrpni poljački narod, doživljava pro- gonstva, kakva možda nije nikad ni jedan drugi. Poznato je svakome, kako Poljake u Pruskoj pro- goni pruska vlada. Ko li ne zna bar za čuveno društvo ,Hakatista“ koje mu je svrha iskorijenit sa zemljišnog posjeda poljački elemenat, a nase- lit Nijemce? Ipak cijenimo da sva progonstva u Pruskoj Poljaci lakše podnose, nego li ona u Ru- skoj, koja ih gotovo jednako nemilice zatire Jer su im Nijemci tugji i tugia krv, a Rusi rogjena slavenska braća, a lakše je mnogo nepravdu po- dnosit od tugjina, nego li od svoga brata. Zloduh koji goni Ruse u tom nebratskom djelu, jest ma- nija za rusifikacijom. Kao da malo zemlje imadu, gdje će se ruskoga naroda razmnožit ne stotine nego miljarde miljarda milijuna, sa svim tim idu otei svome rogjenom bratu, šaku naroda — pedalj zemljišta. Donosimo ovdje jednu naredbu ruske policije. u Varšavi proti poljskome jeziku, neka vidi, ko ne vjeruje, kako Rusi postupaju proti svojoj slaven- skoj braći. Ta je naredba izdana u decembru minule go- dine, i glasi: »Usprkos opetovanim naredbama da sve vrsti reklama, objava, cjenika itd., obligatsrno u rus- kom jeziku moraju bit štampane i da samo dos- volom censwre smije se pridodati prevod u polj- skom ili kom drugom jeziku, u zadnje vrijeme u izložbam trgovačkih dućana različiti oglasi, a u gostionama jestvenici sastavljaju se samo a polj- skom jeziku. Zbog toga obznanjuju se sve tiskare, litografije i tvornice mohura od kaučuka, da sve vrsti objava, oglasa, plakata, cjenika, jestvenika, adresa, kataloga, etiketa za pakete ili torbica od papira bezuvjetno moraju samo u ruskom jezi- ku štampavati ili litografisati, te prevod u poli- skom ili kom drugom jeziku smiju pridodati samo tada, ako naručitelji mogu pokazati za to naroči- to im podanu dozvolu od strane censore. Istodo- bno dozvoljava se, što se tiče biljeta za kaza- lišne prestave, concerte, izložbe, zabave i slično, da se isti prave bez predtečne dozvole od cemsu- re, pri čem ipak moraju bit sastavljeni obligator- no u ruskome jeziku, & u poljskom ili drugom je- ziku smije se samo jedan prevod pridodati.“ Zar to nijesu pravi drakonski zakoni ?! Neka iz ove naredbe uvide oni, te snijevaju koješta o Rusiji, čemu se smiju nadati od nje. Ostavimo se dakle svakoga ludovanja, a uvjerimo se jednom, da nama manjim slavenskim ogranci- ma nema spasa ni opstanka nego u našoj vlasti- toj borbi i radu, u slozi i megjusobnom potpoma- ganju nas manjih slavenskih grupa. Budimo prije svi dobri Hrvati, Česi, Slovenci itd., borimo se i radimo svak za sebe i svi za svakoga, pa što Bog dh! g & O F s E | ! : ge? zi | i nebi joj se kazivalo ono, što joj se danas govo- I i konomsko stanje i napredak krajine, tu je vlada- la najveća zapuštenost u svakom pogledu, a da ne nabrajamo pojedinosti, a ako je izgledalo da nešto dobra rade, bilo je inače huncutarija da se kula uzdrži, a pomogao svojim vijernim branite- bilo je za nju — za kulu, i za pašaluk svoje ma- lobrojne vojske. Koja je to nazvana kula, cijenje- ni čitaoc protumačit će lako, kad posmotri politi- čke prilike u Dalmaciji pod erom glasovite naro- dne stranke uz svoga podržaća. Izlišno je tuma- čiti da je Vrgorska krajina pod tom erom najgo- re prošla, a i dandanas prolazi. kako ćemo to svo- jedobno dokazati. Vjerujemo da su i druge opći- ne što tamo, što amo koješta pretrpile, ali nije kudkamo, očito je da je naša najgorih okušala e će i potomci današnjeg pučanstva za dosta i do- sta kobno osjećati. Koliko se je puste mržnje po- sijalo, osveta i zlobnih šteta počinilo, lažnih o- svada i tužba ocrnjivanja upriličilo, a što je naj- gore, koliko se je krajinu materijalno uništilo. Naprotiv da je druga uprava bila i da nije po- znati duh vremena s njome drmao, već oslonjena na naravni svoj položaj, mješte silom stvorem i uzdržani, koliko bi damas drugčije ri — da je najgora u cijeloj Dalmaciji i da va- | roš još nije lica turskog vakta promijenio. | Razumije se po sebi, da krajišnici, koji su po sudu mnogih i vigjenijih ijudi poštenjakovići i o- štroumni, nijesu mogli trpiti ovakovo štetonosno stanje svoje krajine ili kako ga oni inače naziv- lju, stanje Alipašinog vakta. Dizao se je proti to- me svim zakonitim srestvima, ali mala hvajda i ako je mogao (govoreć kad bi se vršila pravica i ustanova zakona) tolikim pokušanim pravednim načinom srušiti, to nije, jer je, znajte, nešto ve- lika odlučivalo, & tome ne treba dokaza, pozna- ti su svakome, ko je iole pratio našu pravednu borbu u ovo zadnjih desetak godina. Raspoloženje je tako bivalo, cilj se morao provagjati, ali s ti- me eto na što nagraisaše, da žandari, oni koji su ih prigodom izbora zaklanjali, sad ih pod nadzo- rom drže da nebi pobjegli. I to su vam perjanice narodne stranke, i to je ono što hoće reći silom uešto uzdržati. 4 >. Kotor, 6 Januara. Dune 3 tekućega slijedilo je glasovanje u Ko- toru, Perastu i Ercegaovomu za zastupnika Il. sreza gradova. Pošto je bio proglašen kandidatom kompromisa prof. Lovro Borčić, a k tomu iznešen kao protukandidat talijanaša Dr. Lubin, naši bi- rači u Bokeškim gradovima, radi stege i da se spasi načelo, pristadoše ua Borčićevu kandidatu- ru. Tako je u Kotoru glasovalo za Borčića 69 bi- rača, a za D.ra Labina 10 — slovom deset —, u Peraštu za Borčića 35, a u Ercegnovomu za istog Borčića 32. Ni u Perastu, ni u Erceguovo- mu, nije ma cigli mogao se naći da glasuje za talijanaša Lubina. U Kotoru glasovalo je za Lu- bina samo 10, deset, od kojih je polovicu glasova dao naš c k. Okružai Sud, ta stara kula talijao- štine u Kotoru, a drugu polovicu skupiše uslijed velike agitacije istih c. k. sudbenih činovnika, s konca i konopca. Dobro je istaknuti, da izme- giu ove desetorice nema ma jednog Kotoranina. Ovim glasovanjem bilo je najbolje odgovoreno za- darskom ,Il Dalmati“, komu se je nepobitno do- kazalo, koliko je ovgje moćna talijanština, 0 ko- dopisima, punim zlobe i perfidije, njeki dobro poznati ovgješnji c. k. Sudbeni činovnici, a koje dopise, možda u dobroj vjeri, — lahkoumno tiska isti ,Il Dalmata“. — Radi kronike treba nam zabilježiti, da su se mnogi Srbi, koli ovgje, toli u Ercegnovomu, uste- gli od glasovanja, premda su po kompromisu mo- Pogled ijetu. Ugarska. — Ministar fioaocija Lukacg ubio se ove sedmice, utopivši se u Dunav ljem. Što se god radilo i počinilo, u glavno veleć, Francuska. — Ministarstvo radi oko togs, kako bi vlada katoličkim kongregacijama pogra- bila nepokretna dobra. Vrijednost ovih iznosi u cijeloj Francuskoj do 1.100 milijuna franaka. U tu svrhu treba da parlamenat stvori jedou zakonsku osnovu. Cijeli ovaj grabež zaodjenut je najljepšim riječima ; to se naime čini: na ustuk proti klerika- lizmu, proti tmini i mazadku — a za svjetlost, slobodu i napredak | Vatikan i sam papa stadoše ozbiljno oponirati toj namjeri današaje francuske vlade. Papa je zaprijetio, ako se vlada ne opame- ti, da bi mogao protektorat nad katolicima na I- stoku podijelit kojoj drugoj velevlasti, te je izri- čito spomenuo Njemačku. Ruska. — Ruska je zadnjih dana sklopila na dvije strane dva ugovora. Jednoga sa Kinom, za okupaciju pokrajine Fengtieo, a drugoga sa Persijom. U slučaju kakvih zapletaja ili rata na istoku, Persija se obvezuje ostati neutralna, a do potrebe i puštati rusku vojsku kroz svoju zemlju. U Eougleškoj viču maogo proti ovim ugovori- ma, i proti Rusiju u opće, koji ih u Aziji u ovo zadnje vrijeme nemilice potiškiva, ali ne mogu ništa, vezano su im noge u južaoj Africi. Domaće vijesu. Dr. Josip Zaffron. — Zastupnikom dalma- izgledala, | tinskih veleporeznika na carev. Vijeću izabran je | dr. Josip Zaffron sa 175 glasova većine proti Zi- liottu Da su autonomaši imali i malo pameti ne bi se bili mi prikazali na izbor, da bar pred svi- jetom ne pokažu golotinju 1 ništavilo svoje stran- ke. Splendida affermazione | Izbori u Trstu za V. knriju. — Bijaše četiri kandidata: slovenac Rybarž, socijalista U- čekar i talijani Hortis i Dompieri. U prvom gla- sovanju ni jedan ne zadobije apsolutnu većinu, ali najviše glasova dobije Hortis i Rybarž. U užem izboru Hortis zadobije 10.699 glasova, a Rybarž 8.414. Dakle Hortis talijanac u glasovitom tali- janskom Trstu putem balotaže pobijedi Slavena za samih 1700 glasova većine! To je naša sjajna pobjeda, kakve hrvatski narod od njekoliko vre- mena nije vidio. Samo naprijed tako braćo Trš- ćani! Budućnost je i Trstu slavenska, hrvatska! Izbori u Kotoru. — Za D.ra Zaffcona je glasovalo 56 bokeških veleporeznika, a za Ziliotta samih 6! Ovo je najbolji uztuk bezglavnom bua- canju , Dalmate“ o talijanstvu Boke Kotorske. »Slavjanska lira,“ tamburaški glazbeni list, izlazi u Tolminu, a uregjuje ga H. Vogrić. Primilismo br. 6 za mjesec decembar 1900. + Kap. Stjepo Bjelovučić, višegodišnji na- čelmk Janjine 1 bivši hrv. nar. zastupnik na dal. saboru umro je ove sedmice aa Janjioi. Laka mu zemljica ! Dalmacija u proračunu. — U provizor- pom budgetu doZvoljenvm putem Carske naredbe, za prvo polugodište tekuće godine uvrštene su iz- megju ostaloga slijedeće sv ite : 33 200 kr. za most na Cetiul; 44.000 kr. za jedan put u Risnu; 30.000 kr. za put 14 Risua& do Kotora preko Do- brote 1 Perasta; 60 000 kr. za put od dubrovać- ke Rijeke do Gruža; 32.000 kr. za put u Soiču; 32.000 kr. za put od Stoliva do Lepetana; 24.000 kr. za kameni most na Cetini blizu Podgragia; 13.260 kr. za izsušenje močvara n Stonu; 80.000 kr. za izsušenje močvara u Solinu; 40.000 kr. za popravak retvrske palače u Dubrovniku; 83.940 kr. za potpore u bogoštovne i školske svrhe; 6000 kr. čao prvi ubrok za zvonik u Šibeniku; 8000 kr. za popravke prvostvlae crkve u Kotoru; 6600 kr. za obalu u Trogiru; 20.000 kr. za oba- lu u Spljetu; 180 000 za poljodjelske investicije u Vrani; 166.000 za sudbenu zgradu u Šibeniku. Hrvat u Americi. — Južno-američki list »El Diario“ iz Buenos-Airesa donio je vrlo laskav i puhvalan članak o našemu zemljaku i vrlom Hr- vatu gosp. Nikoli Mihanovića. Iz dotičnog članka vadi se slijedeće: ,Sve on ima da zahvali svomu rijetkomu daru, čeličnoj energiji, vještini i strogom poštenju. Svoju sreću on du- guje krijepkoj žilavosti, koja zna da se okoristi prilikama i gleda povjerljivo u budućnost“, (Novi L.) vi O pariške moodeć nv roj mode“ j a (Kugli i Del %_ agreb. ! moda“ je na slavenskom jugu jedi- hrvatski modni list za gospogje, te ga moše-