i sigurno trebalo deset za učinit jedan Zagreb. Ali imamo na pretek primjera i u samoj Dalmaciji, kako općine izdašno polpomažu glazbu. Da ne nabrajamo druge, eno Zadarske općine, koja troši za svoju glazbu do 8000 for. na go- dinu. Dakle 8 puta više nego Dubrovačka op- ćina. A pak eno Kotorske općine, koja podu- pire hrvatsku glazbu sa 1000 for. godišnje, a premda je Kotor pola manje od Dubrovnika i u financijalnom pogledu zaostaje za Dubrov- nikom. Nu ne treba nam za primjer uzimat niti gradove u Dalmaciji, jer imamo i sam Du- brovnik. Kako svak zna i prije su Dubrovačke općine podupirale glazbu. Prijašnja Hrvatska op- ćina podupirala je današnju staru mužiku sa go- dišnjim 800 for. Kad je poznatim srestvima use- lila se u Općinu srpsko-autonomaška klika (cliqu€) tu je potporu, istoj glazbi, koja megjutim posta- ne srpsko-autonomaškom, povisila na 1000 for. = 0700 for. kako laže i vara ,Dubr.“ Tu joj je potporu od 1000 for. davala pune tri godine, suviše glazba nije bila općinska, nego sve jedno privatna; a ipak onda je proračun općine bio mnogo manji nego današnji. Na temelju svega što rekosmo, svak će priznati, da je stvar posve na- ravna i razložita, kad je i današnja općina udije- lila jednoj glazbi njeku potporu. A kojoj je glaz- bi smjela to učinit, nego glazbi ogromne većine pučanstva — glazbi hrvatske stranke, kad je i sama općina hrvatska! Iznos potpore ne samo da je vrlo čedan, nego je uprav minimalan, jer nije | veći niti novčića od iznosa, koji je općina srp- sko-autonomaške klike davala svojoj glazbi, naime ' 1000 for. Kad se davalo onda glazbi 1000 for. niti je to previše bilo, zašto da se ne može da- vati i danas, gdje su prihodi mnogo veći? Nema prigovora, koji bi ovdje mjesta i razloga imao. 1 proti tom skroz pravednom i razložitom činu hr- vatske općine, ,Dubrov.“ se usugjuje buniti onu šaku svojih vajnih pristaša, da prave izgrede i škandale, kako to učiniše na novu god nu. Za ta- kovo ponašanje nije dostatna stranačka mržnja, treba biti prostak i divlji, kao što i jest velika većina srpskih kukavica, doseljenih u Dubrovniku. Mi mu u ostalom preporučamo neka slobodno i na dalje buni, tim će sami posvjedočit svoje bar- barstvo. »Dubr.“ u zadnjem broju kaže da smo ispo- vjedili da njegovi tužni pristaše i autonomi u Dubrovniku plaćaju više opć. prireza nego Hrvati. Molimo ga da navede, gdje se to nalazi u našem listu. Nemamo popis prireznika u ruci, pak ne možemo potanko. Ali ćemo se oslonit na prošaste opć. izbore. [ sam će nam »Dubr.“ priznati, da | cijela srpsko-autonomaška klika jedva bi mogla sakupit trećinu od broja glasova što su Hrvati položili u tim izborima. I bez popisa lako je tu vidjeti da su 2 dijela daleko veća i pretežnija od jednoga. Još se manje može tu govorit, da stran- ku hrvatsku sačinjavaju činovničići. U trećem ti- jelu nema činovnika, već je sve domaći puk, i tu baš Hrvati polože po toliko stotina glasova i da- leko nadmašuju serbo-autonome. Gdje su bar ako ništa drugo one stotine glasova Hrvata Župljana? »Dubr.“ hrvatsku Župu igaorira. Imaju njegovi vajni pristaše gorkih uspomena u Župu; barem one glasovite gite, koje tako sjajno bijahu primlje- ne od župljana, ne će nigda zaboravit Naprotiv svak zna da baš srpsko-autonomašku stranku sa- činjavaju doseljeni trgovčići i činovničići. Digaimo useljene vlahe, što srbakovićima preostaje? A i & maše, ne mogu srbakovići sami ako im ostraniš fureste činovnike sutono- ' dalmatinskog zastupnika napunja ponosom svakog | dalmatinskog Hrvata, a pravaša nada sve. Take plemenitosti i samoprijegora odavna ne vidjesmo. Valja poznati nevoljni položaj naše braće u Istri, kolika nasilja trpe i nepravde od prepotentnih i podivljalih talijanaša, te dr. Laginju, njegovo ro doljublje i njegovu valjanost, da možeš pojmiti od kolike je on ojima koristi kao zast. na car. Vijeću. Zadnjih izbora u Istri oasiljima prevarom i novcem uspije talijanašima oteti mu mandat. Kako svak zna dobro od kolike bi to škode bilo braći Istranima da ih taj njihov otac ne zastupa u Beču, govorilo i predlagalo se da mu u Dalma- ciji ustupi koji hrvatski kandidat svoj mandat. Niko se nije javio. Bijankini videći to, da Istrani ne ostanu bez svoga branitelja, spravan mu je on podat svoj mandat. Rodoljubno, hrvatski, pravaš. ki. Ali s druge strane svak zna da je opet nama Bijankini na car. Vijeću i otac i majka. S toga bi bilo mnogo bolje, da ie to učinio koji drugi hrv. kandidat u Dalm..ci, a ima ih koji nijesu baš zagrezli u politiku, Tako bismo i mi imali u Beču Bijankina i Istrani Laginju, obojica veo- ma potrebiti obim pokrajinama, i dva od najbo- | ljih zastupnika južnih Slavena na car. Vijeću. Ne će li to barem sada učinit koji drugi od hr- i vatskih zastupnika, bilo pravaša bilo narodnjaka. Dao Bog! neka Bijankini nagje para u rodoljub- | lju i samoprijegoru. * * & Primili smo prvi broj novoga lista »Željez- , mica“ što je počeo izlaziti u Spljetu pod ured- | ništvom g. Dujma Mikačiće. List je hrvatski. Pro- gram lista — temeljna ideja — rad za ujedinje- nje južnih slavenskih zemalja u Monarhiji oko Hr- vatske u jedinstvenu samostalou državu vod Hab- sburškim vladaocem. Temelj mu se dakle sudara sa idejom hrvatskog državnog prava, i ako list izričito ne spominje hrv. drž. pravo. U ostalom list je pisan sočno i dobrim jezikom. List će se revno zauzimati oko Spljetske željeznice. Izla- zi dvaput na mjesec; a zapada kr. 250 na godi- nu. [demo da vidimo. Naši dopisi. Vrgorac 8 Januara. Kud će te žalostnije, kad se promotri kakav je crni udes pao na ovu krajinu da, premda je očito koliko je zala i nevolje pretrpila, ipak mje- šte da se pomogne i dokrajči ovakovo abnormal- no stanje, to naprotiv malo po malo povraćamo se na staro. Krnjasto, nikakovo, ili baš čisto da se označi, upraviteljstvo izvjesnog cilja političke situacije u Dalmaciji, u svojoj sjednici općinsko- ga vijeća biralo je za civilnu stranku na raspra- vi, koja će slijediti radi pronevjerenja i dru- gih zloporaba pri našoj općini, znate koga ? Čudi- te se i nenačudite se u — glavu g. Petra Andri- jaševića, zamjenika, a učitelja sad čamećeg u ta- muici bivšeg faktotuma Josipa Kukulja. Imenujuć njega, smjer je očit, a da mu tumača ustreba. — Nije da bi u g. Andrijaševića drugčije raspoloženje bivalo nego što je u istinu ; jerje onaj, te sokoli sumljive, bilo direktno, ili: indirektoo krivce i sa ovim vežu ga slatke uspomene izboraih doživljaja, kojima je duša bio (a i ovi su upleteni u pove. | 6 nar. radnika, ! vali za autonomaškog kandidata, ' ukupno 285 glasova. Odbimo 285 od Zaffconovih denu istragu, te može se dogoditi da i njemu bu- | sA gotta da M Zaffcon i ruatija bane), podržaje prijateljske intimaosti i | ši Srbo-autonoma bio odnio Pogled po svijetu. Izbori u Austriji. — Do subote obavljena su 322 izbora za Česarevinsko vijeće a izabrano je: 28 zastupnika njem. napredne stranke, 40 za- stupnika njem. pučke stranke, 6 zast. ustavovjer- nog velikog posjeda, 3 njem, slobodoumnog div- ljaka, 1 zast. njem. seljačkog saveza, 20 njem. ra- dikala, 13 kršćanskih socijala, 21 član. katol. pu- čka stranke, 2 njem. klerikalca, 2 klerik. divlja- ka, 9 social-demokrata, 1 neovisni socijalist, 14 Talijana, 3 feudalna velika posjednika, 3 člana moravske srednje stranke, 51, Mladi Čeh, 5 češ. kih agraraca, 6 čeških narodnih radnika, 2 češka klerikalca, 43 člana poliskog kluba, 8 članova po- ljske pučke stranke. 8 Rusa, 6 Rumunja, 15 Slo- venaca, 10 Hrvata, 2 Srba. Preostaje još 103 iz- bora, koji će se svi obaviti do 18. 0. mj., dok se tvrdi, da će se Carevinsko Vijeće sastati ili 30. siječnja ili 6. veljače. Pošto su njemačke stranke imale u prijašnjem parlamentu, i to : njem. napredna stranka 36, nj. pučka stranka 41, kat. pučka stranka 28, njem. radikali 8, kršćanski socijalisti 27, to se razabire da su izgubili, odnosno, još ne postigli njem. na- prednjaci 8, njem. pučka stranka 1, kršć. soc 14, kat. pučka stranka 7 mandata, a dobili su već do sada njem. radikali 12 mandata. Ovi će se broje- vi daljnim izborima donekle popraviti u prilog kršć. socijalista, kat, pučke stranke, naprednjaka i njem. pučke stranke, Što se tiče Čeha, njihovo razmjerje izmegju prije i sada stoji ovako: u prvašnjem Cesarevin- skom Vijeću bilo je iz Češke i Moravske: 61 Mladi Čeh, 2 konzervativca, 1 agrarac, ukupno — sada ih ima: 51 Mladi Čeh, 6 agraraca i 3 konzervativca, u- kupno 66. Česi su 1 mandat izgubili a 3 dobili. | Srbija. — Skupština u Nišu bila je otvore- | na kraljevskom besjedom. Kralj je spomenuo svo- ju ženidbu i oca Milana i njegovo udaljenje iz | Srbije. Reče da je Milan zloduh Srbije; da je sve zlo u Srbiji poteklo od njega i da će samo onda biti dobra u zemlji, ako se on u Srbiju više nig- da ne povrati. Tako eto govori sin o &vome ocu \ pred svojim narodom i pred cijelim svijetom; o- | naj isti sin, koji ga je natrag malo vremena na | najsvečaniji način primio u zemlju, proglasio ga svojim najboljim prijateljem i dobrotvorom Srbije, | te ga imenovao zapovjednikom cijele srpske voj- ske ! Kad se sam krali, sin prama ocu, ne ustru- | čava ovako postupati, kako tek imaju bit izobra- ženi i uglagjeni oni te kralju sastaviše taj govor! 94 zastupnika ; i Domaće vijesti. Za ovo su sklopili kompromis sa srbi- U izborima veleporezaika Zaffron je dobio | 886 glasova, Ziliotto 210. Za Zaffrona od srpske | stranke nije glasovalo više od 70-80 njih. Stavimo = 78. Ako ove 75 glasova supostavimo neutralnim t. j. | da ne glasovaše ni za Hrvata ni za autonomaša, onda bi Zaffron imao samih hrvatskih glasova 310 dakle oblijeh 100 većine nad autonomaškim ! kandidatom. Supostavimo sada da su ti 75 glaso- taj bi bio dobio saobraćaje, te hiljadu drugih razloga, što stoje u ' val I za to su učinifi kompronus narodnjački pa- \ oprijeci uzvišenoj zadaći jednoj civilnoj stranci na raspravi. — Kao da se nije moglo izabrati iz sredi- | ne upraviteljstva krajastog to bar jednu postran- | Srbi nijesu svi glasovali : tres patrise — za 25. glasova hrvatske većine nad srbima i &utonomašima | Ali reći će nam se a Hrvati zar jesu svi? ce i baš nekoga trećeg o kome da se sa nikakve ! Barem dva puta više Hrvata nije pristupilo, k. iz. vjesti zdušno i pravedno na temelju jasnih doka- za zastupao oštećenu općinu. Svak se zgraža do- | strane ne bude sumnjalo, a koji bi po čistoj sa. | Dorima, s jednostavnog