Paljetkovanje. Gragjanski rat! Našalimo se, zbilja gragjanski rat, ako ne vjerujete, čitajte Srpski Glas i Dubrovnik. Uhva- tiše se ova dvojica u koštac, brč& momci su to, ne prašta jedan drugomu. U gornjoj Dalmaciji megju Srbima zavladao gragianski rat i stanje je veoma ozbiljno. Tako glasi zadnji buletin. A izna li se za uzrok svagji naše bratije? Jedan piše na jedan način, a drugi drugačije. Dubrovnik se drži kao pijan plota, one Gambettine krilate riječi le clćricalisme, voild U ennemi. Zadarska srpsko-pra- voslavna konzistorija otela Bjelanovićevu tečevinu, pa hoće da zajaši narod i privede Srbe opet u vladin tor. Po duši, ni zadarski mu braco, ne zao- staje dužan. Radikalizam ,naših“ Srba svemu je kriv. Ne znadoše ovi naši, kao oni u Zadru, vje- što se prekrivati. , Dubrovnik se — piše Srpski Glas — rado ističe kao monopolizator srpskoga liberalizma (radi bi smo znati, što o tom kaže braca Jošo!), te nije čudo što on tako rado oko sebe vidi natražnjake i vladinovce.“ Ko ima pra- vo, nas se ne tiče. Ostavljamo Srbima da rasude, nego se nama čini da ni jedan ni drugi ne po- godiše ili ne htjedoše kazati prasi uzrok rasulu srpske stranke. Srpstvo je u Dalmacijt umjetno stvoreno. Kad se je bila ojačala hrvatska narodna stranka, moguća pomoću vjere učini raskoli stvo- ri Srbe. Program im bijaše mržnja na sve što je hrvatsko. Ali s takovim programom nije se moglo dugo hoditi. Kad djeca ponarastoše, stadoše im nicati zazubice. Program bio je u čas gotov. Na- šlo se je i diplomata, koji će ga izvesti. Ali jada iznenada, moguća se sjeti i digne svoju moćnu ruku sa Srba, koji izgubiše neke općine, što po pravu morale su biti hrvatske i od prije. Stade vrisak djece. Objegjivaju se izmegju sebe, a ne će da priznaju, da je pravi uzrok rasulu njihove stran- ke taj što Srpstvu u Dalmaciji nema mjesta. Hr- vatski je ovdje narod i samo hrvatska politika ima temelja. * . # Dosta je i suviše je! jauknuo Dubrovnik (ca- nis e non canendo) i namrčio 60 crta da tobože dokaže kao da srpska trobojnica u Dubrovniku ' nije od jučer. Izdalo ga pamćenje i učinio nama najljepše priznanje. Srpske štionice i srpske mu- ! zike nema u Dubrovniku, već Dubr. narodne šti- onice i Dubr. gragj. muzike, koje Hrvati zasno- vaše i do Gundulićeva slavlja hrvatskom se tro- bojnicom kitiše. I Dubr. Radničko Društvo zasno- vasmo mi Hrvati, i ono se je dičilo hrvatskom trobojnicom i u proglasu našeg kralja nazvalo hr- vatskim kraljem. Srbi zasnovaše samo ,,srpsko- pravoslavno crkveno pjevačko društvo Sloga“, koje se je preko noći prometlo u ,Srpsko pjevačko društvo Sloga“. Još jednu ,,Dubrovniče' ; I danas će nama Dubrovčanima biti milo, da vidimo srp- ske kraljeve kao goste u našem gradu, ali ih ne ćemo sa gospodare. Nel * * # Bilo bi još paljetkovanja, ali slegar nam po- ručio da nema više prostora. Do narednog broja! Pogled po svijetu. Posljednjih dana pozornost Evrope sa Kitaj- skih i Afričkih poljana, svrnula se na dva mrtva- čka odra. Dva mrtvaca, velika oba, zanimaju nas više nego burska provala i kineška odmazda. Pred malo dana plakala je Britanija svoju glavu, kra- ljicu Viktoriju, sada plače Italija svoj ponos star- ca Verdi-ja, koji je 27. u Milanu preminuo. Giuseppe Verdi rodio se je na 9 oktobra 1813 u Rancole, Učio je konservatorijum u Mila- nu. Prva njegova opera ,Oberto“ prikazivala se | E koji nijesu Junački Buri, junački napreduju, uz manje okršaje, jednom kolonom u Natalu, a dvjema u Kapskoj koloniji. Englezi viču za pojačanjem, nu ono sporo dolazi. U Kini pregovori o miru koji su ge vodili, bili su prekinuti smrću Viktorije. Najzanimivija vijest što nam o tamo stiže jest, da je ruski voj- nički attachć knez Eugalitrchew istupio iz štaba grofa Valdersee-a. U tom se nazrijeva odluka Rusije, da kroči svojim putem. Novi kralj Eduard imenovao je Wilima II. maršalom Engleške da mu zahvali pa pažnji i lju- bavi koju je pokazao njegovoj majci Viktoriji. Uopće se opaža da ta dvojica, Wilim i Eduard, koji se nekad nijesu preveć milovals, sada se je- dan drugom ulaguju. Zakon o udrugama zanima još najvećma Fran- cuska i u komori i izvan nje. Vodi se uporna borba, nu predvidjeti je da će zakon prodrijeti. Papa je izdao novu Eocikliku o kršćanskoj demokraciji. U njoj se najprvo spominje što se je s katoličke strane učinilo da se radnicima pomo- gne. Razlikujuć socijalizam od kršćanske demo- kracije opaža da prvi teži sa materijalnim dobrom i traži da se vlasnost jednako podijeli, dok kr- šćanska demokracija poštuje načela božjeg zako- na i radeći oko materijaloog boljitka ne zabacuje s oka ni duševno dobro. U nauci kršćanske de- mokracije nema ništa što bi koga moglo da uvri- jedi. Enciklika odobrava milostinju kojoj se soci- jalisti protive, i pozivlje da se više radi za do- bro radnika a manje raspravlja. Uklanjajmo se | štujmo onog ko nam radnju dava, budimo trijezni ( i dobri kršćani, i tim će mo po mnijenju Encikli- | ke, postići socijalni mir. A kod nas? U Beču se traži predsjednik novom carevinskom vijeću, koji se još ne može | da nagje i čeka se, što će to novo carevinsko vi- : jeće da nam donese. —o | Ke . Sirom domovine. Knez Vicko Luković 4. Jučer nam brzo- | javiše iz Stona, da je umro vrli Hrvat, bivši na- rodni poslanik na dalmatinskom saboru Vicko knez i mu zemlja! Jozip vitez Peričić umro je u Zadru bivši pokrajinski nadzornik pu- i čkih škola Jozip vitez Peričić, negdašnji ravna- telj dubrovačke gimnazije. Pokojnik se je rodio , 1833 u Sukošanu kod Zadra, Bio je učen čovjek ? | stvari iz Horacija i Platona. Vječni mu pokoj ' Za jezik u crkvi. — U Spljetu žup: k ou | Rajmundo Marojević bio zabranio da se u ci. na Božić pjeva hrvatski ,U sej vrijeme godišta“. Sada neki svećenici spljetske biskupije upraviše mu otvoreno pismo, u kom ustaju na obravu na- ših stoljetnih običaja. Evala im! Zahvala. — Vama meni uvijek mili učenici u kojima sa zadovoljstvom vidim dične gragjane, \ poštene i vrijedne činovnike, učene i marljive u- čenike velikih škola, zahvaljujem na neizmjernom zadovoljstvu, koje ste mi prouzrokovali, počastiv- ši me dragocijenim iskazima ugodnog sjećanja. — Ponoseći se ovijem, želim da i vi osjetite ono za- dovoljstvo, koje u meni pobugjuje blagodarnost vaših duša. — Vami uvijek odani prof. Jure Kolombatović. Na znanje. — Javlja se svim Žž n. gs. mirili svoju | predbrojbu prošlih godina do 31 decembra , 1900, da je naplaćivanje toga duga preuzeo g. Dr. Melko Čingrija u Dubrovniku. Svaka isplata neka se na njega adresira. Gradska kronika. Našim prijateljima. U prošlom broju bilo je objavljeno, da gosp. vatski narod — iz iskustva — može uzdati si- mo u Boga i u sebe. Hrvatska Hrvatima, druga je temeljna misao, koju će ,Crvena Hrvatska“ živo zagovarati i za u raditi. Boriti će se za hrvatska prava, za ne- zavisnost, slobodu i sj: dinjenje hrvatskog naroda, a vodiće je hrvatsko državno i narodno pravo. Megiu hrvatski narod unositi će mir i slogu, jer samo kad budemo složno svi uprli da sustavno i neprekidno radimo za hrvatsku misao, možemo se nadati njezinom što skorijemu ostvarenju. U neizbježivim polemikama ne ćemo nigda zaboraviti, da smo Dubrovčani, ali ćemo ipak u- vijek otvoreno ustajati proti svakomu na obranu hrvatskih načela i pravica. Stare suradnike i dopisnike molimo, da se i nadalje sjećaju ovog lista, a nek im bude pred očima da se list za sada ne može radi tekničkih zaprijeka u obliku povećati, i s toga svoje sastav- ke da kratko i jezgrovito šalju. Lične vijesti. — Gosp. Nedjib Beya, gene- ralni turski konsuo u gradu, dobio je vrhovni eze- quatur. — Ovih su dana prispjeli u grad i preu- zeli svoja mjesta gosp. Stjepan Nazor, c. k. viši inžinir, i Monsg. Dum Baro Fantela, novi Upra- vitelj svetišta Blažene Gospe od Milosrgja — Pre- poštovani o. Antun Kazilari, prvi provincijal fra- njevačke redodržave sv. Jeronima zahvalio se je na časti i prispio je u grad. Ovih dana će mu birati zamjenika. Svečanost sv. Vlaha sprema se i ove go- | svakog bunjenja, ne dirajmo u tugja prava, po- | dine da se lijepo proslavi. Trodnevicu na čast sve- titelja držao je m. p. Dum Niko Gjivanović u sve- i čevoj crkvi punoj bogoljubna puka. Neki smutljiv- o emma aa—_—. > +. Na osvit nedjelje i svojski se je brinuo za škole. Preveo je više | , Sv. Vlaha pjeva se svečana služba, za Frano Supilo, e biti vlasnikom i izdavate- ljem ,Crvene Hrvatske“. | Nova Uprava stupajući prvi put pred svoje prijatelje, drži svojom dužnosti da kaže dvije tri riječi. Svakomu je poznat p Crvene Hrvat- i Luković. Pokojnik je bio rodom iz Boke Godine | zavješniju početak stolitina. — Ma g | 1870 bio je izabran narodnim poslanikom. Laka : po p. pjevaće se svečana večernja u crkvi sv. Vla- ci bi hoćeli da ometu ovu našu narodnu prastaru svečanost dubrovačkog parca, ali nadamo se, bit će im zaludu muka. Propušti li vrijeme, bit će izvršen ovaj program: Dne 2 Februara. Na 24 ure po podne izlaze gradska bratstva sa svojijem barjacima uz Muziku te idu put Općine da prihvate barjak sv. Vlaha i odatle idu na Pile da prihvate barjak sv. Andrije pa se svi zajedno vraćaju u grad do pred svečev hram. U isto doba 11 topovskih hitaca s Minčete ure po podne dijeljenje kruha siromasima. — Na 3 ure ha, a na 41 u stonoj crkvi, gdje istodobno poči- nje štovanje svečevijeh moći. Pri svrsi službe cr- kovne pucaju topovi s Mičete 21 hitac. — Na 6 ura po p. opće rasvijetljenje grada, a muzika u- dara pred crkvom sv. Vlaha. Obilazenjem muzike oko grada završuje dan. Dne 3 Februara. Na 4 ure u jutro u crkvi njom sv. Misa. — Na 6 ura u jutro s Minčete pucaju to- povi 11 hitaca, a muzika obilazi veselo ,na ura- sk“ po svijem glavnijem ulicama. — Na % ura u jietro barjak sv. Vlaha ide s muzikom na Ploče na susret barjacima iz Župe, pak se zajedno snji- ma vraća do vrh Pila, gdje se združe s barjacima koji dolaze od zapadnijeh sela. Kad se sretnu po- zdravljaju se puškaranjem uz udaranje muzike, a topovi s Minčete pucaju 21 hitac. Poslije toga svi barjaci ulaze svečano sa muzikom u grad; ispred crkve sv. Vlaha barjaktari izvijaju barjacima te ih namjeste pred crkvu. — Na 84 ura pr. p. sve- čana misa u crkvi sv, Ylaha. — Na 10 ura pr.p. velika misa u stonoj crkvi, a iza mise crkveno o- bašašće sa moćima svetaca i barjacima. Kad sti- gnu pelenicom pred Spas, topovi pucaju s Minče- te 11 hitaca, a iza obašašća vojnici 22. pješ. pu- kovnije ispale 3 puta ispred stdne crkve. — Na 24 ure po p. igra tombule. — Na 44 ure po p. iza igre, barjaci pozdravivši Svečev hram, Općinu i Biskupa, izlaze s muzikom pa Pile, gdje barjak- tari izvijaju barjačima, njihovi pratioci ispaljuju puške a & Minčete puca 21 hitac topa. Za tijem se seoski barjaci uputi svaki put svoga sela, a gradski se vrate s muzikom u grad. — Na 4| po p. u crkvi sv. Vlaha svečana večernja i blagosov. Na 6 ura po p. uz rasvijetljenje Place udara mu- sika pred crkvom sv. Vlaha. Dne 10 Februara. Osmina sv. Vlaha. Na 7% ura u jutro gradski barjaci idu & muzikom u sv. ske“, ko je pratio njezino pisanje ovih deset go- dina otkad izlazi, s toga mislimo da nije po da ga opet opširno ponavljamo. Braniti hrvatstvo od navala, Kotor bijahu u rukama dušmana hrvatskog ma- roda. Danas i Dubrovnik i Kotor hvala pro- Čoko, sl ipo ee olo, : or a i ij a se šamo u razornom ali ćemo O e da se hr- - gjat će Misu Ri Vlaha na Goricu, a vraćaju se oko 10 ura pr. p. uz puškaranje braće, — Na 8| ura pr. p. sveča- na misa u crkvi sv. Vlaha. — Na 4 Crkv lazba. — kroz postifkalač Večernju Ko oim ti) će se: » Domine ad adjuv,* O. ) za MEN = ER ć r. — ,laudate*, $ mješ. gr i XVI. stoljeća. — aloe m Ere IVI ai A . ello , e Črkvi. se Vlahe (a 13), ivor ,Gundulić“ izva- i Crkvi (10 &. iro osla Pša: no h će se: de i Oredo is E ordic.