zahtijeva. Višeg odgoja istina nemadu, ali im mu- kotrpni život nije taj luksus ni dopustio. Veći ih je dio svršio, ako su iznijeli živu glavu, na kući mirao i baveći se trgovinom i poslom, a tomu su vješti, jer im je u tomu iskvstvo bila najbolja škola. Ima ih mnogo i na svjetionicima i po luka- ma, & neki se jedva i prehrane, ali nije to samo pripisivati tomu, što nijesu svršili nautičkih ško- la, nego i tomu, što su se prilike sasvim izmje- nile. Proveli su svoju mladost na brodovima na jedra, a kad propadoše ovi, a parobroda nije još bilo — trebalo je da traže kruha tamo i amo, da preživu i da se prime češće posla, koji nije bio za njih ni prama njihovu dostojanstvu. Takvi lju- di zaslužuju naše simpatije, a ne smije im se za to, što su ih prilike i nevolje potisle, poreći spo- sobnost. Pogled po svijetu. Uz samrtne počasti, koje kralju doliču spro- veden je u Beču prvi kralj Srbije raskralj Milan do željezničke stanice, odakle je krenuo na zadnji svoj stanak u starodrevni srijemski manastir Kru- šedol, gdje je uz dreselu pojku patrijarha Bran- kovića i žalobnu bosjede bana Khuena sašao pod hrvatsku grudu. Njegov lijes nije orosila sinovljeva suza, niti riu je pogreb uveličalo njegovo negdanje podaniš- tro. Niko iz Srbije nije pristupio na čin pijeteta prama prvom svom kralju. Pogovara se, da_je mla- da kraljica Draga spriječila muža, da svom ocu zadnju poštu poda i kaže se, da je ona oboljela samo da ne ide na zadušnice, što su se u Biogra- du držale za oca njenog muža. Može dosta ta ženska glava, ako je sve to istina. Nu i ako je ženska osveta pri tom imala svoj prst, nije sama sve to napravila. Srbija je htjela ,mrtvo tijelo Milanovo prihvatiti na svoje ruke“, kako izreče ministar predsjednik, pa joj se sada na žao dalo što to ne može, a ne može samo s toga što Mi- lan, kad ga ne hbtjedoše živa, nije btio ni da ga mrtva imadu, pa je tu želju povjerio našem vla- aru, koji mu je volju poštovao. U Bugarskoj general Petrov predao je knezu ostavku jer smatra svoju misiiu dovršenom pošto e izvršio izbore. Rezultat je pak izbora takav, da je sastav većine nemoguć, te se iz Sofije javlja d: će sobranje po svoj prilici biti raspušteno. Djačka buna po Rusiji napreduje; iz Petro- grada i Kijeva protegla se i na Moskvu. Tu se plakatima, proklamacijama i sastancima požiže na bunu, te je do tri atotine djaka najavilo opstruk- čiju. U svezi sa djačkom bunom stoji i vijest, ko- ja nam stiže o zavjeri protiv cara. Po toj vijesti bio bi se ubio sin nekog policajnog agenta, na koga je bio red pao da izvede ubojstvo, jer mu je za to manjkalo srca. Španjolska je u oči revolucije. Sve mjere do sada poduzete nijesu bile u stanju da povrate red i mir. Weyler se strogošću muči, da umiri izgred- nike nu i to ide teško, jer ni vojska nije više po- uzdana. Nad novinam, brzojavims i telefonima vrši se; naje troža cenzura, tako da i vijesti, koje primamo nijesu zaufane. Svuda se prijeti redovnicima, bom- barduje se kamenjem samostane, psuje se grofa Casertu, a kliče se slobodi i republici. I u ministarstvu je kriza. Ascarraga ne će više da primi presjedničku stolicu, te se pronosi glas da će sastav nove vlade biti povjeren Silveli, Bilo ih koji su nazivali Eduarda VII. ,miro- tvorcem“, nu sudeći po njegovom nastupnom go- voru, ti su se teško prevarili. ,Rat će svršiti kad se Burci predadu na milost i nemilost!“ poručuje on sada svijetu. I rat traje izmjeničnom srećom. | le su velike privatne posjede oko carske palače, RER E I Im mE sula jednog trgosća Nijemca, koji gleda da 46 il trgovini & nama okoristi, a za naše interese ne za koje ne misle dati nikakove oštete. U ratu \ mari ni razumije nas. — Svrhom prošle godine jeftino tugje i pod kulturom. 0. | bio je u luci Callao a. u. ratni brod ,, Donau.“ si RIN O | Mi smo ga Hrvati lijepo pričekali. Žalosno nam je bilo čuti, da samo mali broj časnika pozna hr- vatski jezik, dočim je momčad sva hrvatska. Dne 18. ovog mieseca preminuo je u Kri- Jezik u sudu. Nijedan zakon ni naredba ževcima u Hrvatskoj u 46. godini svoga života | ?% uaregjuje sudovima u Dalmaciji, da se služe gosp. Dragutin Grđenić, civilni inžinir, vele- | isključivo talijanskim jezikom u unutrnjem dopi- posjednik i zastupnik naroda,na hrvatskom sabo- , Sivanju. Dr. Gjuro Ferri, sad ,narodni zastupnik u ru u Zagrebu. Beču, kao pristav 6. k kotarskog suda u Vrgor- U njemu gubi hrvatski narod i stranka pra. , €U služio se je hrvatskim jezikom pri podastira- va zdušna i neustrašiva jpobornika svojih 7“ nju spisa sastavljenih hrvatski. Za to je bila pro- Kada je ono pred 'desetak godina ' ti njemu povedena disciplinarna istraga, koja je čanstvo posjetilo Hrvatsku prigodom veli | urodila tim, da je disciplinarni senat c. k. vrhov- ničkih vježaba u Belovaru, pozdravio je nog sudišta priznao, da upotrebljivanje talijanskog kao načelnik grada Križevci Nj. Veličanstvo . > | jezika ne ouva o ma nikakvu zakonu. Sad je nim, ali odrješitim ;#+orom, koji je doduše: bio | 8%P. Dr. Ferri sekupio sve spise o ovoj zanimi- | voj istrazi i izdao ih u posebnoj brošuri; ,Di- odraz hrvatskog mišljenja i osjećanja, ali je ma ! ? i ' ni : vlastodržce u Hrvatskoj tako djelovao, da je Gr- | S€iPlinarna istraga proti Dokturu Gjurgju Ferri e. k. sudskom pristavu — odijelnom sudcu u Vr- i denić tako rekavši preko noći bio lišen načelnič- gorcu, sa uporabe hrvatskog jezika u sudskom ke časti. A \ uredovanju u Dalmaciji“. Nu to je samo još više podiglo ugled njegov u narodu, pa kada je kod predposljednjih sabor. ' Lov spužava. U području zadarskog luč- | skih izbora u Hrvatskoj, uslijed abstinencije ne- kog ureda ulovljeno je od mjeseca maja do svr- odvisne narodne stranke, bio ispražnjen mandat ' šetka oktobra god. 1900, ukupno 300.000 koma- grada Križevci, koji je dotle zastupao sveučilišai da spužava. (Hrvatski trgovac). Pišu nam iz Trstenika. — 18 februara. profesor i pjesnik gosp. Dr. Franjo Marković, po- ' nudiše Križevčani mandat Dragutinu Gardeniću, Dubrovačka parobrodarska plovitba“, ili kako se ona sama radije zove ,Ragusea“, šalje i u nas je- | koji je tada njihov grad sve do prerane svoje | Smrti na saboru zastupao. : dan svoj parobrod i to ,Albania“. Poznata je U saboru je zdušno vršio svoje dužnosti, te stvar, da ova rijetko kad dogje po izdatom plo- vitbenom redu, ali ovo bi se dalo donekle i opros- ra da grade i u tu svrhu pojedine vlasti okupira- Širom domovine. v je više puta uzimao riječ, da brani prava svoga | ! naroda, dok ga nije u tom zapriječila teška i du- | titi, kad se uvaži kakav je to parobrod, tim više ga bolest, te koja mu nije bila shrvala samo ti- | što gdjekad ima i eventualnih pristaništa. Istina jelo, nego i duh, dok ga evo smrt ne izbavi od pak da i ovo smeta trgovini, jer ne odgovara onoj teških muka! oi fa točnosti što se danas može tražiti, ali ipak, kako On umre, ali njegova uspomena živjet će u ! rekosmo, moglo bi se trpjeti, da se ne dogagja narodu, koji će mu se ;najbolje odužiti, bude li drugih nepodopština, kojim uzalud do sad uwaži- na njegovo mjesto izabrao njemu dostojna na- smo lijeka. ' sljednika ! | Često se dogodi iza duga čekanja dogje ,.i- BANA DALO banija“, a da nema mjesta za primit trgovi::. Nadgrobni spomenik dr.u Anti Starče. Kolika je od toga šteta i pometaja za trgovinu, + vića, < Prijetalj al uvija iz Zagreba, da pro- to 16 suvišno dokazivati. Zadnji put 15 (ek. na do- . slavljeni hrvatski kipar g. Ivan Rendić radi nad- lasku iz Trsta bilo je ovdje trijestak bačava vina | grobni spomenik dru Anti Starčeviću. Na vrh 7%& Dubrovnik. Istog jutra bila je ,Duna“ Ugarsko- spomenika stoji poprsje velikog pokojnika. Gornji Hrvatskog društva, na koju se moglo, ali nije u- dio popreja i glava izdižu se iz hrastova debla, a | Srcelo da se da prednost dubrovačkoj. Kad je ,Al- podno njega na jednoj strani izbijaju mladice. Is. | Pania“ poslije podne stigla, kapetan iste nije ih pod poprsja na srednjem dijelu spomenika visok | htjeo primiti, jer da nema mjesta. Napokon na je relief: na desnoj strani razvalio lav jaku že- | molbu i zaklinjanje agenta i drugih svom silom ih ljeznu rešetku, i vidi mu se komadići rastrgane | ukrca. Mi se ne umišljamo niti hoćemo imponirat rešetke u ustima i p&odžama. Na lijevoj je stra- , gospodi sa upravi ,Ragusea“, ali ćemo se usuditi ni kip, koji prikazuje Hrvatsku u obliku lijepe | Zamoliti ih, da barem zapovjedništvo ,Albanie“ žene. Na prsima joj je hrvatski grb, ispružila ru- | unaprijed javi, kad ne može primiti trgovinu, jer ke niz bedre, a stisnula pesti. Doljnji dio spome. ' nam to čine i Lloyd i drugi svaki put, kad je ta- nika prikazuje slavnu prošlost Hrvatske. Tu, pod | ža prigoda. Nekoliko trgovaca. kipom Hrvatske, bit će u bas-reliefa kraljevski grob, iskopan sarkofag. Gornji i srednji dio bit Iz Boke. Kotor, 20 Februara. će od najfinijega kararskoga mramora, a ostalo od raznog lijepog kamena. Spomenik će biti viši (nlega“ i Srbi u Kotoru). ,Lega nazionale u Kotoru! Da! Kad može biti u Drnišu, u Imot- od tri metra. i Sova željeznička osnova. — Pomesi Bo- | sai g Dubrovniku, mođe biti i s Kotora. Ali vje- e ovo je peta željeznička osnova za Dalmaciju, o mm o autoru st tome u: Prva je bili Spljet-Sarajero-Biograd-Zvornik itd. ; | qa oči zi Aeragro_ NE Gedi. druga Spljet-Koin-Ogulin; treća Spljet-Knin-Novi ; fanatični talijanaši Del M" Domettei, “Sardelić i dr. oni su, koji ovdje ustrojiše ,Legu“ i koji ju ruga imala spajati Istru sa brodaricama preko četvrta Spljet-Aržano-Bugojno, o kojoj je u pri- jestonom govoru rečeno, da je kompromisom iz- uzdržavaju Koji je cilj ove ,Lege“? — Cilj je ,Lege“ resa i Paga sa dalmatinskim kopnom. Ishodište . — morska željeznica —, koju nam otkriva u ,Neue ma i mjestima opet podigoe talijanske škole nov- cem i žuljevima našeg naroda, koji ih je nakon dugogodišnje, teške borbe meldane sasvim isko- renio. Jeli to cilj plemenit, pošten i moralan? — Ne doista! — Sa svim tim šaka legaša, stranaca, koji dogjoša trbuhom za kruhom, u Kotoru ima- de vjernih i moćnih saveznika — u našim Srbima! To nam je dokasao očevidno i dan 18 tek, kad je kotorska ,Lega“ dala plesu kafani ,Doj- mi“, na koji su bili posvani svi kotorski Srbi, ko- ji su se — svi — pozivu i odazvali, Kotorski megju vlade bečke i budimpeštanske zajamčena skroz nemoralan, jer hoće da odnarodi našu dje- Freue Presse“ gosp. zastupnik Vuković, Ova bi te željeznice bilo bi sa postaje Lupoglava austr. izgradnja. Sad je na dnevnom redu peta osnova cu. Ldga nazionale“ hoće, da po našim gradovi- opet brodaricom Slijedi prilog Srbi: Stefanovići i Ćirkovići, Jovovići i Gjurovići / .