pet hiljada) kruna. Ako država troši na svoje nau- tičke zavode toliko novaca, znak je da su je na to prisilila vremena i potrebe, ako meće da izo- stane prema drugim državama. (X. Y). Primjetba Uredništva. Primili smo ovaj čla- nak od odlična prijatelja, koji se davno bavi ovim predmetom, te mu jako rado ustupismo mjesto, da se čuje i njegova, premda se ne slaže s nama u koječemu. Žao nam je da ipak treba, da osta- nemo na svojemu stanovištu, jer nam se čini, da nije potreba tražiti apsolviranje nautičke škole da se doskoči nepotpunoj tehničkoj izobrazbi onih, te polažu ispite a da nijesu svršili strukovne u- čione. Ponavljamo: neka budu stroži na ispitima, neka zahtijevaju više, pa će postići što žele. — Našom primjetbom o nautičkim školama htjeli smo samo to kazati, da su jezici, a nadasve hr- vatski, tako slabo njegovani, da je teško, dapače skoro nemoguće, da učenici znadu dobro pisati, kad ne znadu baš dobro ni oni, koji su svršili gi- mnaziju, gdje se skoro samo jezici uče. Listovi iz Zagreba. 26. februara. Započimam Vam svoje prvo izvješće iz Zagre- ba o Rijeci, jer je taj grad po prirodnom i histo- ričkom pravu cijeloviti dio majke Hrvatske. Povod mi ovomu daje jučerašnji posjet riječke deputaci- je učinjen ministru-predsjedniku Szellu u Budim- pešti, da mu se zahvali, što je uveo na Rijeci normalne odnošaje, ujedno, da ga zamoli za sani- ranje povreda, koje su uvedenjem nekih ugarskih zakona po bivšem ministru Baoffi-u nanešene ri- ječkoj autonomiji. Poznato Vam je, da je dne 17 o. m. bio ustoličen za riječkog načelnika Dr. May- linder. Tri godine govorio je on proti Magjarima, proti gouverneru riječkom Z. Szapari-u, jer se ni- je htjeo pokoriti ugarskim zakonima, a sada liže sve ono, na što je prije pljuvao; javno je govorio, da se neće nikada pokoriti tim zakonima, a sada ne samo, što se pokorava, već i pris'že na te za- kone, a to sve iz ambicije, da postane riječkim načelnikom. Honoris sacra fames, ad quid mor- talia pectora non cogis! Deputacija je, kako re- koh došla u Budimpeštu, da se zahvali ministru; ujedno da ga zamoli za saniranje istaknutih po- vreda. Mislite li, da je Szell popustio što od svog stanovišta, kad je vidio takova poniženja sa stra- ne jednom ljutih autonomaških lavova ? Ni naj- manje. Ministar je već prije no što je deputacija došla k njemu, podnio saboru osnovu zakona, ko- jom ukida na Rijeci upravni odbor, uveden na te- melju zakona, koji postoji već od 22 godine, pa ga zamijenjuje gubernialnim vijećem, sastavljenim od guvernera grada Rijeke i od 4 strukovna iz- vjestitelja. Ovo gubernijalno vijeće bilo bi drugo- molbeni dvor; vrhovni je dakako u Budimpešti. Vijeće će to raditi kolegijalno samo onda, kad se bude radilo o disciplinarnim predmetima; u osta- lom djelovat će guverner sa dotičnim izvjestite- ljem prama resortu, koji ovome pripada. Ova o- snova ne udovoljava u ničem riječkoj autonomiji. Ne udovoljava joj materijalno, jer će vijeće biti sastavljeno sasvim od državnih organa, dok je u upravnom odboru bilo i gradskih organa; ne udo- voljava joj formalno, jer je ministar-predsjednik podnio osnovu zakona zastupničkoj kući, a da prije nije saslušao riječko gradsko zastupstvo, što riječki statut zahtijeva. Nas megju tim sve o- ve komedije manje zanimaju. Pri ovome nas pe- če, što je Hrvatska ignorirana. Napomenuh u po- četku, ona, t. j. Rijeka, pripada po prirodnom i historičkom položaju Hrvatskoj. Pripada po pri- rodnom, jer ona leži u području Hrvatske. Pripa- da po historičkom, a za to imamo dovoljno histo- ričkih činjenica. Napomeuuti ću samo nekoje. U o-hrvatski kralj Bela IV. u svojoj povelji goa 1260 kaže za Rijeku ,nostra libera aqua Ričina“. Tako se zove potok koji teče kroz se ku. (Jura I. 72). Marija Terezija u svojem otpisu od 14 veljače 1776 kaže, da Rijeku opet pritije- ljuje (reinkorporira) neposredno Hrvatskoj. Rijeka je god. 1808 zakonskim člankom 8 pot im od kralja naročito izjavlj nim dijelom Hrvatske, Te je godine hrvatska vlada i ne pitajuć naš sa- bor izručila Rijeku Ugarskoj. Sabor pak hr- vatski nije nikada prestao revendicirati pra- vo Hrvatske na Rijeku, pa je godine 1882, kad je imao vijećati s ugarskim saborom o rije- čkoj stvari izjavio, da je Rije- ka cjeloviti dio I po samoj nagod- bi, koja je našim magjaronima =, char- ta“: $. 68 Hrvatska ima pravo da a2 U u i Rijeku udioničtvuje u svemu što se Ri tiče. Službeni listovi megjutim hrvatske vlade ili bolje magjaronske ne samo da ovom prigodom ne usta- ju ma obranu hrvatekih prava nogo ujedno odo- bravaju postupanje ugarske vlade, Ne treba se ču- diti, ta oni su uvijek sa protivricima Hrvatske. Srećom da vanjski svijet ne smatra iste izražajem javnoga mnijenja. Mi megjutim ne ćemo nikada prestati naglašivati naše pravo na Rijeku Ona je i prije god. 1365 a i poslje god. 1776 dijelila sud- bivu Hrvatske. Madžari nek pašuju i dalje, ali je svaka šila za vremena. Naše je opozicijalno novinstvo odvažno usta- lo proti toj povredi hrvat. prava, kao i u svakoj prigodi. Ovdješnji pak list ,Srbobran“ ruga se Hr- vatima. da čemu se zanašaju za svoja prava kad nemaju sile. Dobro mu je pak odgovorio jedan za- grebački list, a koji je radi toga i bio zaplijenjen, — veleći, da kad ne bi bilo njihovih mameluka, koji robuju sustavu samo da budu proti brvatskim opravdanim aspiracijama, Hrvati bi već jedan ko- rak bili dalje koraknuli. — Kako već znate dne 18 o. mj. umro je u Kri- ževcima, zastupnik toga kotara Dragutin Grdenić. Rodio se je 21 listopada 1855. Po zvanju bis je inžinir. God. 1886 bio je izabran načelnikom Kri- Ževaca. Kad je god. 1888 dolazio kralj u Bijels- var, buduć dan prije njegova dolaska; došao tamo i biskup Strosmajer, te mu Grdenić sa svim ne- odvisnim elementima pohitio u susret da ga go- zdravi, to je bio delikt u očima maše vlade, te bude već sutra dan skinut sa te časti. God. 1892 birao ga je Križevac svojim zastupnikom. Iza pet godišnje periode ponovno je bio biran. Pripadao je stranci prava. Bio je odlučan i vatren rodoljub, dobar otac i nježan suprug. Kako je bio u opće štovan, dokazao je njegov sprovod, kojemu je u- čestvovao sav Križevac uz mnogobrojne nadošle njegove prijatelje i znance Na grobu držao mu je ganutljiv govor urednik ,Hrvatske“ dr. A. Tre- sić-Pavičić. Pošto je njegovom smrću izpražnjeno jedno mjesto zastupnika, to će stranka prava na istom kandidirati župnika sv. Marka u Zagrebu, dr. S. Borošu. On je bio svojedobno kapelanom u Kri- ževcima i tu je svojim djelovanjem stekao opću simpatiju, te nema sumnje da će prodrijeti — U vašem listu, objelodanjena izjava baruna Rukavine amo je dala povoda svakojakom tuma- čenju. Ja Vas megiutim mogu uvjeriti, da se sada vode pregovori sa barunom Rukavinom glede nje- gove izjave i radi se o tom, da se odredi vrijeme skupštine stranke prava, koja bi morala biti, kako me uvjeravaju, ne mnogo poslije Uskrsa. O tom ću svojedobno. Pristupili su u stranku prava dvije odlične mlade sile na ime dr. Harambašić i dr. Radić, da aktivno u njoj djeluju. Ovo je dokaz da pred broj- nim neprijateljima vatra rodoljublja počela je ja- če plamsati, te su i ova gospoda i sama uvidjela, kako treba u prilikama, u kojima se nalazimo, sti- snuti falangu, osjetili su, da treba sloge i požr- tvovna rada u borbi za domovinske ideale. — Do koji dan stići će renuncij ugarske regnikolarne deputacije na nupcij hrvatski. Kako opozicionalni list , Agramer Tagblatt“ doznaje iz dobro informiranih krugova, sadržavat će isti ne- koliko koncesija, nu još više odklona zahtijeva izreženih u našem nunciju. Hoće Madžari, da nam upravo i posljednju kap krvi isisaju. To Vam je plod današnjeg sustava u Hrvatskoj! — U svibnju će izložiti naši umjetnici Medović, Rendić i Iveković u umjetničkom paviljonu svoje radnje. Kad je ova vijest prodrla u javnost, naša teta ,Agramerica“ (poluslužbeni list hrvat. vlade) silno se raskokodala, spočitajući ovim umjetaici- ma, da svojom posebnom izložbom prave razdor megiju umjetnicima. Morate znati za pravi razlog ovakvom njezinom pisanju. Radnje istaknutih u- mjetnika nosit će na.sebi narodni harakter, & na- šu tetu silno srdi, ako se, ma bilo čim nijeti me- gju Hrvatima domovinsko i narodno čuvastvo. Ona hoće da radnje naših umjetnika da se tako izra- zim, zabavljaju, hoće da šire kozmopolitičko čuv- stvo. To se donekle može dopustiti kod slobodnih naroda, dok kod pas Hrvata nipošto, jer mi još uijesmo slobodni, pa treba pored današnjih okol- rar da živu ržavamo u narodu domovinsku ubav. — Kako doznajem izlet Hrvata po Uskrsu u Dalmaciju biti će brojno posjećen. — Nema sumnje, da će i novinarski kongres, koji će se držati u Vašem gradu, biti obdržavan uz veliko saučestvovanje svih Slavena, i ako osječka ,Drau“ hoće da osujeti taj podhvat nazivljući ga ,švin- dlarijom“. Ne treba se ni čuditi, jer kako Vam spomenuh naši vladini listovi mjesto da brane hr- vatstvo i njegove interese, uvjek su proti njima. Osječka ,Drau“ toliko je bezobrazna, da se nije stidila pisati u prilog jeinom njemačkom kazalištu u Zagrebu | eljače držalo je pravničko druš- tvo u Zagrebu svoju glavnu godišnju skupštinu. P spitoo Milan i: »Nešto a o e kaznenih zakona (u m f A pro- samo na zahtjev povjerenika), ka- bi se i kod nas uvele. O njoj će a ed zanimiva, još raspravljati putem javnosti pa uatme- no u društvenoj skupštini. Iza toga je riješila skup- ština svoj dnevni red, te je primila izvješća uprav- nog odbora o radu društvenom i o financijalnom stanju tečajem godine 1900, votirala proračun za god. 1901, te ponovno skoro jednoglasno birala lanjski odbor. Kao osobito radostan pojav zabi- lježilo je odborsko izvješće činjenicu, da su sklo- nošću Vašeg presjednika zemaljskog sudišta u Za- dru, Dr. Gertachera, predbrojena na pravnički list »Mjesečnik“ 34 dalmatinska suda. Odbor cijeni, da će se time jedinstvena uporaba hrvatskoga je- zika ovkraj i onkraj Velebita unapregjivati u svim granama pravosugja i uprave. Bože daj! — Preksutra requiem za blagopokojnog pr- vaka stranke prava Dr. A Starčevića. Sveučilištna inladež pod barjakom, kojega će kružiti nekoliko sveuč. gragjana u gali korporativno će sudjelovati zadušnicam. Kad sam pri ovom, javljam Vam, da se je Dr. Mile Starčević pobrinuo za spomenik svom blagonokojnom stricu, djelo našeg majstora Rendića. Večeras u našem kezalištu premiera drame Dr. Ivana Dežmana : Kueginja Jelena! Adieu! Im. Širom domovine. Pišu nam iz Vrgorca, 24 februara: — Ra- da bi smo znati čemu je u nas postavljena vlast, koja ima da nadzire nad upravom općina! — Sve neurednosti koje se kod nas zbivaju, a koje su očite već za svakoga, zbilja čudnovato, za one ko- ji bi prvi imali znati, oni ni mukajet. — Vrgor- ska krajina novim popisow broji blizu 12 hiljada stanovnika, a čudo, za Zemaljski Odbor i za Na- mjesništvo izgleda kao da ni pe opstoji. — An- drijašević, kume je povjerena uprava, za više i više dana izočan je, 2 pisara, koje je viditi u u- | redu, pod optužbom su, te narod za nje neće da \ zna, a prisjednici po treći put u po godine iz- mijenjeni neuki, nepismeni i što je više nego na- : ravno nevješti uredovanju, a kad je tako onda, što je nego da je Vrgorska krajina faktično bez uprave. Nadležni se ipak još nemiču. . Ima već 5 mjeseci i više da smo učinili utok na Zemaljski Odbor radi toga, što je Andrijašević bio imenovan za civilnu strauku na raspravi, koja će do malo zapoćeti, a ipak još riješenja ne pri- mamo. Valjda čekaju kad rasprava svrši?! — Ra- di važaosti pitanja imalo se je odmah riješiti a evo vidimo nije. Zaačajno, i mi ih uvažavamo. Nije hvajde, zec će nadamo se ipak skočiti, a ni- šta lašnje uz zeca lija — a uz liju vuko it.d. ar Iz Boke. Kotor, 23 Februara. Već smo Vas u glav- nom obavijestili o plesu ,Lege“, koji je bio ovgie na 18 tek. Danas nam je red istaknuti njeke po- tankosti, koje se ne mogu nikako premučati, a to radi naših posebnih okolnosti, — Sve potre- bite pripreme za ovaj ples obavile su se u našem e. k. Sudu, a znamo i na kojem podu, pače i u kojoj sobi. Deberti famozni i još famozniji De- mattei neumorno su radili i znojili se po cijele dane, da ovog puta opoštene ,Legu“. Radaici Kocka i Zanattini, koji su za više dana kod njih kišali mogli bi biti najbolji svjedoci. Veliku je revaost pokazao i fanatični Botteri, koji se je kao član priregjivačkog odbora osobito isticao. Nu dok su ovi radili i znojili se za ,Legu“, nije se čuditi; ta njima je sve slobodno, sve dopušte- no bez zamjerke. Ali se je čuditi da su se ovog puta izložili i njeki drugi, koji su do gad bili vičai iza kulisa raditi, &a koje mi sad nećemo i- menovati. Nu pitamo: dokle će ovo iznimno sta- nje u Kotoru trajati? Hoće li se već jednom poz- vat na red Deberti, Dematei Botteri i slična im družba, ili će se i dalje puštat, da se u Kotoru dogagjaju dosadašnje sablazni? — Mi ove upite javno postavljamo za danas. U buduće pobliže ćemo se baviti i Debertom i Demateom i Botterom i svim onim, koji poput njih budu sablažnjivali ovo gragjaastvo. Kotor, 24 Februara. Dne 18 tek. mj. naše zaslužao hrvatsko radničko društvo ,Napredak“ dalo je sjajnu plesnu zabavu u prostorijam ,Hr- vatskog Doma“, kojoj učestvovaše uz članove , Na- predka“ pohvaloo i članovi ,Hrvatskog Doma“. Ovo je bila jedna od ajljepših zabava u Kotoru zadnj.h poklada, što je na čast revnoj i vrlo zau- zetnoj Upravi našeg ,Napredka“. Evala njoj i svim čestitim i rodoljubnim hrvatskim radnicima Ko- tora, koji toliko dopriniješe, da se je i Ovom pri- godom bjeločano dokazalo udruženim one večeri Srbima i talijanašima, na plesu , Lege“, da u Ko- toru, nvala Bogu, imade još lijepi broj Hrvata. Stoga od srca klićčemo: živjelo, cvalo i napredo- valo naše hrvatsko radničko društvo ,Napredak“ | Muo, kod Kotora, 25 Eebruara. Od više go- dina u našoj je općini za tajnika Piero Zanutti- ni, poznati talijanaš. Pošto nema drugog zanima- nje, a treba šivjet, premda ž ljuti nas protivnik, mi smo ga do sad trpjei, Nu čaša se je prepu- . 1