4 Dum Niko Kisić. Sprovoda, kakav je
bio u Postranju u Nedjelju oplakanom Dum Niku
Kisiću, ne pamti Župa i najbolji je dokaz, kako
je vrli pokojnik bio ljubljen i čašćen. Iz grada su
prisustvovala zastupstva općine i svih hrvatskih
društava. ,Hrvatska Radnička Zadruga“ je kor-
porativno s barjakom učestvovala, a udarala je
Hrvatska Općinska Glazba“. Vijenaca je bilo
mnogo, izmegju kojih Općine, dubrovačkih Hrva-
ta, Hrv. Rad. Zadruge i pokojnikovih prijatelja i
znanaca. Školska dječica muška i ženska s čem-
presovim grančicama, župska bratstva, pa onda
rodbina, prijatelji i znanci svega okolo tisuću du-
ša. U crkvi je preko svečanih zadušnica veleč.
kanonik Liepopili držao ganutljivo slovo, a nad
grobom je pravnik Oniskijević u ime ,Zadruge“
oprostio se s vrlim pobornikom hrvatstva, a za
tim g. učitelj Antun Muhoberac istaknuo vrline
pokojnikove. Glazba zaudara tužaljku, a učesnici
se počeše sjetno razilaziti.

Laka ti bila Dum Niko, hrvatska zemlja, ko-
ju si žarko ljubio i vječna spomen izmegju nas!

Lične vijesti. U srijedu je bio na prolasku
iz Boke za Zadar presvj. gosp. namjesništveni pot-
presjednik Alfons pl. Pavić.

Odlikovanje. Nj. V. odlikovalo je našeg
odličnog sugragjanina gosp. Vlaha vit. pl. Bogda-
na redom željezne krune III. stepena.

Gosp. Ernest Katić je izvan svake pogibe-
lji i već se pomalo podiže.

Iz Gruža nam javljaju, da je za kišovita vre-
mena radi velikog gliba užasno prolaziti putem
od gruškog polja do Hotel Petka. S malim troš-
kom moglo bi se jednim krajem puta nasuti žala,
da se barem ne gazi po glibu. Do koga je neka
providi. Općina se je bila već davno obratila na-
dležnoj vlasti, da se ta neprilika ukloni, ali do
sada uzalud.

4 Frane Fabris. Naše prijatelje Dum Iva
i Dinka Fabrisa zadesila je velika nesreća. U u-
tornik im je umrla starica majka Frane, Naše is-
kreno saučešće.

Utopio se. U nedjelju se je neki Andro Car
na Konalu utopio u zdenac. Uzrok nije poznat.

Konecerat. G.gjica Tedaldi priregjuje sutra
u prostorijama ,Hrv. Radničke Zadruge“ vokalno-
instrumentalni koncerat uz sudjelovanje g. učite-
lja Lederera i nekoliko gospode dilektanata. Po-
četak u 74 sati u večer.

Tvornica tijesta. Društvo ,Forno Rolland“,
kojim upravlja vrli gosp. Petar Orepić, otvorit će
koncem Aprila tvornicu tijesta (paste). Strojevi
gonjeni parnom silom, najmodernijeg su sustava.
Tijest će se praviti od brašna dobro poznatog
mlina ,Maria“ g. Jelića. Radujemo se poduzetnomu
g. Orepiću i želimo mu dobar uspjeh.

__ Crvena kiša. Na osvit ponedjelnika padala
je u gradu i okolici nekakva crvena kiša. Neki
kažu, da po svoj prilici u afričkoj pustari Sahari
duvao kakav veliki vjetar, koji! je podignuo veli-
ku prašinu, te je donio i u naše strane. Na Ri-
jeci je jedan strukovnjak učinio analizu i doša-
do rezultata da je u kiši bilo veoma sitnog praš-
ka svjetle boje, koji je sastavljen iz željeznog
oksida, kremične kiseline, gnjile, mangana i nez-
MO količine; kalcijeva oksida i kalcijeva karo
onata.

Pohvalno. Da počaste uspomenu pokojn
dn. Nika Kisića, darovaše u zakladu boloanik -
dnika Hrvatske Radničke Zadruge gospoda: po
10 kr. Ante Mazzalin, Antun Šutić, Niko Matiče-
vić. Po 5 kr, Marko Šušić, Robert Odak. 4 kr.
Katičić-Cvjetanić. Po 3 kr. Vučetić Stijepo, Vidak
Ivo, Po 2 kr. Marko Mitrović, Stanko Tuškan, da.
Mato Vlahušić, Mato Gjik, Vlaho Regjo, Vicko Ra-
kigjija, Ortolani Petar, Volarić, G. F. Kovačević,
dr. Roko Mišetić, dn. Antun Ljepopili, Antun Mi-
letić, Jako Batinić, Pijevac Ivo, Hinko Drobnić,
dr. M. Čingrija, Sugja, N. N. Mato Brbora, dn.
Mato Pišta, dr. Pero Čingrija, Niko Sambrailo,
ivo = % R we kr. Jako

a z._Ivo 1. Stjepov ardelli Ilija
opć. blag., Miho Čakelja, Ivo olić Žalud ka
nuel, Niko Milošević, Vidak Pavo, Antun Poković,
dr. ,Mali“, Miho Gromović, Mato Knego, M. K.,
Vlahović Stjepo, dr. Medini, Ivo Nikoletić,  Čur-
čia Vlaho, Pero Kolić, Basor Stjepo, Nikola Škra-
balo, Vicko Delić, Prospero Radonić, Baldo Ska-
a Pero Krile, Grgur Vuletić, Marko Topić,
vo Kelez, Vlaho Primorac, Antun Milić, I. Pe-

trušić, Ivo Jakobuši i
RM obušić, Šarić Ivo, Rašica Gjuro 8.

— Prigodom smrti gos Marije ud. Račić
iz Caztata, bi udijeljeno Javnoj Dobrotvornosti na
uhar siromaha odeg.gje File ud. Rendić kr. 10.

— Prigodom smrti dr. Mata pl. Zamag =
liše mjesnom dječjem sirotištu ri Mako Gračić
kr. 80, Obitelj g. Pera Lučića kr. 10; prigodom
smrti g. Kate Odak g. Abram Tolentiuo kr, 5; pri-
175. o g. Mare ne g Nola Qoto 3.3

, igodom smrti rane .
Miloslarić kr. 4. :

Naši Brzojavi

Po zaključku lista primismo ovaj brzojav:
Beč, 16 Marta: S pouzdane strane doznajen,
da je u vladinim krugovima odlučeno, da u tr-
govačkom ugovoru s Italijom neće doći do obno-
ve vinske klauzole.

BI0748R

Politika književnika.
Priopćio K. T.

Književna talijanska smotra Il Marzocco na-
zad nekoliko vremena bijaše razaslala na svoje
čitateljstvo slijedeće upite: 1, Da li cijenite sho-
dno i korisno za jednog književnika, da se posve-
ti političkoj karijeri ? 2. Je li korisno ili štetno
političkom životu upliv kojiževnika ?

Odgovori padoše sa svih strana, a Marsocco
ih objelodani, kako koji bijaše prispio. Bilo ih je,
a stvar se lako dade shvatiti, mnogobrojnih svake
forme i naravi. Cijenim, da će možda biti korisno,
ako u krupnim potezima navedem razloge, kako
je po prilici Scipio Sighele obrazložio svoje moi-
jenje, sa kojim se i moje u svemu slaže.

Na prvome mjestu, treba razjasniti, t. j. šta
se razumjeva pod imenom literata ili književnika.
Običajno se kaže, da su definicije pogibeljne. Sa-
svim tim, treba znati, da li se pod imenom knji-
ževnika razumjeva samo onaj, koji uživa uvaženi
glas u književnosti, ili i drugi ljudi, koji su svoje
znanje kadri pisanjem drugim ponuditi. Da li se med
književnike ubraja samo jedan Carducci, Fogas-
garo, D' Annmungio, Bourget, Daudet, Preradović
(a druge da i ne spominjem), ljudi, koji bogate
umjetnost i kojim samo dolikuje definicija knji-
ževnika; ili takogjer pod imenom literata razu-
mjeva se i žurnalista, kritičar, koji sa svojim dli-
jetom struže po tugjem kipu, kog nije kadar sam
utesati; liječnik, odvjetnik, koji se ne umaraju nit
kristaliziraju u svojoj službi, već štiju, te znadu
dobro držati pero u svojoj ruci ?

Neznam, u kom je pogledu uredništvo Mar-
gocca shvatilo ime literata-književnika. Ja držim,
da ga razumijeva u užem ovom smislu. I to zbog
veoma važnog razloga. Intelektualno obzorje obi-
čnog zastupnika, a gotovo svih onih, koji se po-
gvećuju političkoj karijeri, vrlo je usko; a u par-
lamenat većim dijelom dospijevaju ljudi upravo
takovi. Kada bi se ime književnika razumijevalo
u širem smislu, pitanje bi bilo bez smisla, jer se
u praksi upravo takova šta zgagja.

Ja dakle cijenim, da se. pitanje ovako mora
razumijevati : Da li je korisno ili štetno za knji-
ževnika poletna genija, koji je umjetnosti vas svoj
talenat posvetio, sudjelovati u političkom životu ;
je li njihov upliv na ovom polju štetan ili kori-
stan po narod?

OQdgovorimo na prvi upit. Meni se ovaj upit
pričinja sličan onom drugom: da li je korisno ili
štetno za genijalnog glazbenika, koji je umjetnost
obdario neumrlim sinfonijam, da li je korisno re-
koh, da svoj genij posveti n. pr. naravnim znano-
stima ? Vi ćete se bez dvojbe nasmijati. Zašto da-
kle jednako nije smiješno od jednoga književnika
stvoriti političkog čovjeka ? — Uvjeren sam, da
će mi štioc primjetiti, da mi imademo u prošlosti
izgleda, gdje su književnici sudjelovali na politič-
kom polju, od Eshila do Dante-a, od Machisvel«
li-a do Viktor Huga. Ovi su se ljudi odlikovali i
na književnom i na političkom polju. A zar se ne
može o nekim kazsti, da ih je politička struja
smanjila, da se tako izrazim, pred poznijom pu-
blikom; a — za sve — da je njihov politički ži-
vot neznatan, i ono što su oni uradili na tom po-
lju stotinu drugih bili bi uradili mješte njih.

Zatim, mimoigjimo genije, kojih je danas veo-
ma malo, zaustavimo se kod talenata ; ja uvigjam
štetu, koju bi im bila kadra nanijeti njihovom in-
telektualnom radu politička karijera, ali koristi
pe vidim. Na osob predvigjam moralnih šteta.

 

a E: r a AolNčki moral, stoj i
ha nižem steponu od privatnog morala, cijenim i-

larnu propagandu političkih svojih ideja,
toliko isto, bili bi kadri i drugi uraditi,
na «Danstvenom sije 30 mu se našlo

Bit će eskluzi ali, ako
kog stvora mora se zahtjevati samo
ko ga je narav i odgoj obdario, osobito
da nije lijepo niti korisno ostraniti genijalne
de sa puta na kom će ostaviti dugotrajnu
men. Razvidimo drugi upit: da li je korisno
štetno za politički život jednog naroda utj
književnika. — Henrik Panzacchi u odgovoru
Marzoccove upite tvrdi, da politika književnika
koristi i njima i narodu, on veli: ,in Gustavo
Flaubert era forse stofa da farne um buon mi-
nistro della guerra“. Sa punim poštovanjem pra-
ma Pauzacchi-u, ja pitam, da li ona hipoteza u
sebi ne sadržaje psovku ? Šta bi koristilo Fran-
ceskoj, da je Flaubert bio ne samo dobar mini-
star, već suviše najvrijednijim med svim ministrim
rata ? Ona mu ne bi bila zahvalna onoliko koliko
mu je zahvalna, što je napisao Salambć i Mada-
me Bovary. — lstim pravom mogli bi smo ka-
zati, da bi i Dante bio postao vrstnim  političa-
rom, da ga je Firenca na svom mjestu poštedila ;
ali mi moramo zahvaliti njegovom progonstvu, ko-
je i ako u malenom dijelu obdarilo nas je remek-
djelom Božanske komedije.

Pogledajmo sadašnjost, te će mo uvidjeti, da
književnici u politici nijesu više uspjeli od ostalih
talentiranih ljudi, koji ne slove na književnom po-
lju. Vrijeme kada je Villari bio u Italiji ministrom
javne prosvjete ne vrijedi — u socialnom pogle-
du — nit za jedno poglavlje njegovog Machiavel-
li-a. A šta ću kazati 0 jednom Rugieru Bonghi,
bez dvojbe, svak će prepoznati, da bi on bio vi-
še koristio svojoj slavi, da se je zaustavio samo
na književnom polju. — Je suis frappć de la
pauvre figure que nons faisons dans les Assem-
blićs“, pisao je Emil Zola u jednom svome član-
ku pod naslovom L' Elite et la politique i mnogi
drugi književnici uvjerili su se o istinitosti ovih
riječi. Henry Fouquier, vrstan kritik, ozlovoljen
istupio je iz sabora. Melchior de Voguć, od kog
se je publika mnogome nadala, nije napisao dru-
go do jednog članka o parlamentarnoj pei logiji,
te je i on ojagjen ostavio borbonsku palaču. .
zac i Renan bili su sretni u tom pogledu, jer pa-
doše žrtvom na izbornom poprištu. I

(Svršit će se).

Suza na grobu

Dum Nika Kisića

»I životu s tužnog polja

Presadi ga u svoj vrt*
to je usklik te nam se otimlje iz bolnih gradi
tvojim odlaskom neprežaljeni pokojniče ; jer ti za
nas ne umre!

Umire onaj te ne ostavlja : ,eredita d' afetti“.

A Ti si nam, Dum Niko, ostavio u nasljed-
stvo bogato obilje čuvstava.

Od sata do sata, od časa do časa osjećamo,
da Te nema više megju nama; pomisao na Tebe
prati suza žalobnica, prati pečalni uzdah.

A što to drugo znači nego da smo Te ljubili!
I jesmo Te ljubili!

Ljubili smo Te toliko, da ni sama smrt ne
može da satariše, da prekinu vezu ljubavi, te nas
je s Tobom spajala; koja — rijeti sa pjes-
nikom — ,do sada se ljubav zvala

od sad će se tugom zvati“.

i

kit

gg

 

ge momente, mnog
vota, 34 kojima ,mrtav živeš u nama“.
ri pune godine — tri vijeka — borio si se
sa neumitnom smrti, a ipak ni u najzamašitijoj
borbi nijesi zaboravljao svoga naroda.
Umirao si, a bio si na mezevu!
i Umirao si, a mislio si, snovao si, želio si,
so

očima retci T što si pisao -
čiteljici, u joe ok o u rijala prejim gao
ma: , je naš zaboravljeni narod! I