UUtišala se je buna u SNpanjolskoj, a jenja svaki dan u Portugijskoj, ali raste u Rusiji, gdje | sveučilištarci prave neprestane izgrede, te ih na stotine tamniče i osugjuju na prisilno vojnišstvo. U Francuskoj slijedi rasprava o zakonu vrhu kon- gregacija, u Budim Pešti žestoka je borba dali raspelo ima ostati u dvoranama sveučilišta. U Ma- cedoniji nešto iz dubina bukti, a u Carigradu mla- doturci pripravljaju neprilika onoj vladi. Uzrujanoj napetosti duhova, pridružile se ne- pogode vremena. Oda svuda povodnji, štete, mne- e. Vijek započimlje veoma burno, razvratno, kr- vavo. Dao Bog da se silne oblačine razmetnu i da se razgali! Listovi iz Zagreba. 20 Marta. Ovih su dana novine donijele predbježne re- zultate popisa pučanstva. Po tom popisu u Hrvat- skoj i Slavoniji bilo je 31 prosinca 1900 ukupno 2411133 žitelja God. pak 1890 bilo je u Hrvat- skoj i Slavoniji 2-186 410 žitelja. Dakle je za posljednjih 10 godina poraslo cijelo pučanstvo za 209-206 žitelja. Statistika pokazuje, da je od god. 1880 do god. 1890 pučanstvo u banovini porasle za 274 002, dakle za 45 268 duša više nego u de- ceniju od 1890 do 1900. Ovo je velik nazadak, jer da se je pučanstvo normalno razvijalo moralo je porasti još za najmanje 60000 duša. Izobilje, veli vaš Gučetić lako odvodi stanovnike uživanju i pokvarenosti, (no toga nije kod nas), a osku- dnost, veli dalje, nemoćnoj sirotinji i bijedi, a po tom propadanju to je rekbi kod nas. Najteže je ipak kaže na drugom mjestu, ono stanje u državi kad osiromašena masa izgubi svaki mar za javne poslove, a obijesni bogataši megjutim stanu se opet grabiti za službe državne. Upravo je tako kod nas. Glavniji gradovi sa preko 10 000 bez voj- ništva imaju : 1900 Porast od g. 1890 Zagreb = 57 930 19 188 Rijeka = 38130 8645 Osijek = 22987 3-209 Zemun 14:583 1760 Mitrovica 11508 1-967 — Oživotvorenje centralne hrvatske poljodjel- ske banke upravo je došlo u zgodan čase. Da ona uzmogne započeti svoj rad, treba da hrvatski ro- «doljubi pokupe 40.000 dionaca, kupivši svaku dio- nicu za 100 kruna, dotićno za 50. Rekoh 100, jer će svaka dionica stajati 50 kruna, a dioničar od iste neće dobit primiti prije no što ona sa ka- matima uzraste do 100 kruna. Tada će se davati 4% . Ostvarenje ove centrale bilo bi za nas od zamašite vrijednosti u svakom pogledu, pa već madžarski i tršćanski talijanski listovi upozoruju na to, videći u ovomu najlakše oživotvorenje na- ših aspiracija. Ovih je dana opet pokrenuta misao, da se osnuje jedna nova hrvatska poljodjelska banka s glavnicom od 2 milijuna kruna razdijeljenih u 100.000 dionica po 20 kruna. Divničari bi se i- mali odreći svakog dobitka, a seljacima bi se i- mao davati novac uz sama 3%, dobiti. Lijepo i plemenito, ali ne bi lijepo bilo da s konkurencom ni jedna ni druga se ne ostvare. Ako je ovo za nas utješivo, utješiva_je i dru- vijest, da se megju dvjema frakcijama stran- prava vode dogovori za skupni 1 zajednički rad. Dao Bog, da riječ sloga ne bude već sama pusta fraza — već postala djelom ! Jučer na dan sv, Josipa, imendana našeg Me- cene vladike djakovačkog Strossmayera, prof. Ta- de Smičiklas kao presjednik ,Matice“ ujedno sa gri odbornikom Ljubom Babićem (Šandor- jalskim) uručiše narodnom dobrotvoru knjigu pod naslovom: Spomen cvijeće iz hrvatskih i sloven- skih dubrava, hoteći tim naša Matica proslaviti 50 godišnjicu njegovog biskupovanja. Toj su knji- zi o 72 hrvatska i slovenska pisca i 18 i slovenskih umjetnika. Zaiste lijepa po- čast, koju biskup zaslužuje, Im. Iz Boke. Kotor, 17 Marta. — Megju našim Srbima nastalo je veliko v usljed vijesti, koja se je iz privatna izvora iz dobila, da će ovdje vrlo dobro posnati Srbin — ,srpske vjere BE SERE S SORA EŠNa . og avnog s. skoro ovo upraviteljstvo pošte i brzojava putku sa strane ra ovo važno mjesto imati Klančića i za to su poduzeli sve dopuštene i nedopuštene korake, da uspiju. Opet Klančić i zaslužio je ovu nagradu, pošto se je onako isticao prigodom zadnjih izbora za carevinsko vijeće, agi- tujuć javno po Boki za srpskog predloženika, do- čim su ,slijepci“ mislili da on obilazi Boku u služ bene svrhe. Za svjedočanstvo mi se pozivljemo na Kvekića kao što i na Trojanovića. Neka oni — Kvekić i Trojanović — reku da ovo što pišemo nije živa istina. — Izbori su za dalmatinski sabor na vratima, za to mi razumijemo ovo zauzimanje Srba, da bude imenovan Klančić višim wpravite- ljem ovog ce. k. poštar. i brzoj. Ureda, — jer im je neophodao potrebita njegova prisutnost Neka im ga! — Gremo da vidimo hoće li se baš i ova obistiniti. Gradska kronika. III. slavenski novinarski kongres. U od- bor za priček novinšra i gosti općinsko je upra- viteljstvo prošlih dana imenovalo 12 Hrvata i 12 Srba. Doznajemo, da su se Srbi jučer zahvalili pa imenovanju. Do 15 0. m. prijavilo se je na kongres 90 članova i_15 gosti. Dr. Šime Mazzura stigaut će do, koji daa u Dubrovnik, da se dogovori i uredi sve što se ti- će kongresa. Lične vijesti. Gosp. Dinko Fabris položio je s odličnim uspjehom sudački ispit. Čestitamo. Glasine. Po bečkim novinama i izmegju ari- stokratskih krugova periodično se šire vijesti 0 tobožnjim pojastima u Dubrovniku. Tako je i o- vih dana neko raširio vijest, da kod nas hara fy- phus. Grof Harrach i drugi odličnjaci brzojavno zapitaše je li to istina. Odgovoreno im je, da ne- ma nijednog slučaja ni typhusa ni drugih pošasti. Bratstvo šavaca i brijača. Još iz srednjeg vijeka postoje u gradu nekoliko crkvenih bratov- ština raznih zanatlija. Svrha im je religijozna i , megjusobno pomagavje braće. Izmegju tih je i bratstvo šavaca i brijača, koje nije imalo nikakva statuta, jer je odavna negdje izgubljen. Škandal u crkvi sv. Vlaha, koga su pristaše Srba upriliči- li prošle godine za biranja uprave, naveo je presv. biskupa, da sastavi zakoniti statut, kog je u pred- prošlju nedjelju pročitao u crkvi Sv. Vlaha sku- pljenim šavcima i brijačima. Prisutni srpski pri- staše izjaviše da protestiraju. Zadnje nedjelje bila je ponovno sjednica u crkvi sv. Vlaha. Predsje- dnik velč. Alibranti pitao je imali ko da učini kakvu primjedbu. Srpski pristaše htjeli su, da isključe svaki upliv duhovne vlasti, i ako ovo bratstvo ima za pokrovitelja sveca i u crkvi obav- lja svečanosti. Dalje su tražili, da u bratstvo bu- de slobodno pristupiti i onim koji nijesu šavci ili brijači. Napokon podigoše veliku buku, te je pred- sjednik bio primoran da pozove kotarskog poli- cajnog oficijala g. Hermanna. Megju srpskim pri- stašama bilo je i djece, koja nemaju zakonitih godina. Fred crkvom se je bilo skupilo mnoštvo svijeta, megju kojim i dosta grčko-istočnjaka. Ka- rakteristično je da su se baš grčko-istočnjaci naj- više isticali u agitiranju. Što ovi ulaze u rimo- katoličku bratovštinu ? ! Novačenje. Danas je novačenje momčadi stalne vojske 1 ratne mornarice iz općina Mljeta, Šipana, Lopuda i s otoka Koločepa. Novačenje je momćadi, koja pripada domobranstvu, na Grudi dne 1., u Cavtatu dne ., u Dubrovniku dne 3 i u Stonu dne 10 Aprila. Svinjska kuga. Na Konalu se je ovih da- na uredovno konstatovalo u jednoj pojati tri slu- čaja svinjske kuge. »Information“ javlja — a po njoj i dru- ge novine — da je Uprava Crvenog križa u Du- brovniku dobila nalog, da što prije sastavi popis svih otpuštenih vojnika od linije, domobranstva i my ustauka, koji bi se u slučaju rata mogli viti sa mrtvim i ranjenim. Uprava Crvenog Kri- ža odmah se je dala na posao, a i. petja pre- da zatraženi popis. Isti list nadodaje, je ova stvar učinila u Dubrovniku veliki utisak, dok na- protiv pe. gragjanstvo nije ni zoslo do sada za ovo Zašto? — U zadnje vrijeme politička je vlast uskratila mnogim nasim ljudima dozvolu, da otvore krčmarski obrt, a dala je nekomu Diaferu Karamehmedoviću iz Hercegovine, Sv. Josip. U oči sv. Josipa hrvatska o ska glazba u ćast presv. biskupa Dr. Josipa Mar- čelića odigrala je pred njegovom palačom birani program. Crvena kiša opet je padala u Srijedu. Oko zastrlo se bilo nebo crvenkastim oblacima. poslije toga poče 1o8esi neka crvenkasta prašina, pa zatim crvena Hrvatska opera Doznajemo, da uprava Bon- dina Teatra, u kojemu će se ovih oo eli e: stauriranje, vodi ovore s hrvatskom operom, da dogjo u sa nekoliko večeri. 4 Antun Barišić. U pokrajicskoj bonici umro je jučer Autun Barićić, opće zvani Antun Ludi. S njim nestaje jedan više dubrovački origjinć.| La- ka mu zemlja. Pohvalno. Prigodom smrti g.gje Ane ud. Tešović udijeh Javnoj Dobrotvornosti gosp Dra- gutin Pretner kr. 20. Dubrovački parobrodi. Gundulić krca ru- du u Besarabiji. — Balkan k:ca rudu u Grčkoj. — Istok na putu iz Cardiffa u Trst krcat uglje- na. — Orjen na putu iz Trsta za Dunav prazao. Epidauro krca žito u Braili za Napulj i Savonu. Beatrice krca žito u Braili za Livorao i Napulj. Presj. Becher na putu iz Bombaya za Trst na- krcan raznom robom. — Gradac iskrcava žito u Marsilji. — Naprted na putu iz Braile za Livor- no krcat žita. — Prazattus otputovao i Trsta za Dunav, da ukrca žito. Narednim brojem svršava prvi tromje- see, a mnogo i mnogo naših cijenjenih pred- brojnika ne poslaše nam još pretplatu. Mo- limo ih da se pospješu, jer su troškovi oko izdavanja lista ogromm: i samo se tačnim plaćanjem pretplate isplaćuju. RITA BR Politika književnika. Priopćio K. T.. (Svršetak) Kod javnog mnijenja vlada jedna predsuda glede politike. Cijeni se dostatuim, a da se jedan posveti političkoj karijeri, običan talenat. Politika zahtjeva poseban genij ili talenat, genij i talenat praktičan, koji ne posjeduju višim dijelom knji- ževnici i naučenjaci. Druga je stvar otkriti zako- ne, koji upravljaju nekim socijalnim odnošajims društva, notomizirat ih i opisati; a druga znati ih upotrebiti u korist svoju i drugih. Izmegju ljudi, imade ih, koji su kadri shva- titi ambjenat i poslužiti se s njim u sveopću ko- rist; a imade ih, koji znadu samo shvatiti polo- žej i naprosto ga opisati. Poglaviti razlog, je Bonaparte mogao postati car Napoleon, bijaše sa- vršeno spoznanstvo psihologije franceskog naroda ; on politički genij š njom se poslužio kao sred- stvom svoje slave. Hipolit Taine poznavao je ta- kogjer savršeno psihologiju francuza, ali on — ge- nij književnik — poslužio se je jedino da napiše : ples origines de la France contemporaine“. Ja držim, da svak, ko hoće biti koristan svo- joj domovini mora se pokazati aktivan u Onom djelokrugu, kojim ga je narav i odgoj obdario ; buduć pak da politička karijera zahtijeva poseban talenat, koji običajno književnicima fali; zaklju- čujem, da je indiferentan njihov upliv na politič- kom polju. Njihovim uplivom, izvanjska forma po- litičkog života bit će možda ljepša, ali suština ista. Parlamenat književnika govoriti će bolje, ali će glasovati kao i onaj bez književnika. Neki franceski ministar, kazivao je jednom Emilu Zoli: »Vi umjetnici, ne mješajte se u politiku, pustite vladati nas ljude srednje naobrazbe. Zar vi mete- te u vašoj kući ? Ne, nije li istina? Vi imadete službu za taj posao. Pa dobro, mi političari služ- ba smo na vašoj dispoziciji; vi učite i pišite mir- no, dok nasuprot mi ćemo nastojati držati zgradu u redu.“ Primjer prost, ali istinit. Mnoogi će misliti, da ova teza kudi politiku ; ako se razumijeva kuditi politiku kakova danas vlađa, tada je istinito. Ali da kudim svaku a litiku nikako. Svakome ie slobodno gojiti višu simpatiju k jednoj formi intelektualne djelatnosti nego k drugoj Ja priznajem, da za mene politika nije najsimpatičnija forma umne aktivnosti; ali sasvim tim pripoznsjem, da gdjekad politika mo- še biti najsavršenija manifestacija ljudskog uma. Želim samo i tvrdim, da joj moraju posvetiti svo- je sile samo oni, koji imadu posebnog za nju da- ra; a ostali, kojim to fali, stati od nje daleko. Filip Turati jednom je pisao: ,Chi non prende psrte in una od altra forma alla vita politica, mi sembra un eunuco sociale, qualche cosa meno di un uomo.“ Neću raspravljati o formi odviše.... parlamentarnoj ovih riječi, ali ću samo primjetiti, da po moijenju Turati-a, Verdi koji se nije bavio litikom, bio bi socijalni eunuk. Zar znanstveni redak, koji je narode preobrazio spada politi- čarima ? Možda Homeru pne pripada dio grčke sla- ve? Knjiga, ova električna struja, koja galvanizu- je moderni svijet, ne vrijedi li toliko koliko i po- litičke borbe ? Tomaso Cerlyle, u jednom svome govoru - pi- Pa Doe rain i Og " odgovorio je: ,sa Indijom ili oča Iadije ali bez Shakespeare nikako.“ Neznam kako će današnja publika shvatiti moje pitanje, ali sam uvjeren, da slava jednog na- roda i njegova izobrazba počivaju takogjer i nad genijem ljudi, koji nijesu su na javnom političkom životu.