stojbina se briše ili se popisuića uništi pa mirna krajina. Ako je birač štogod općinskog ugrabio, vlasti koliko općinska, toliko seoska, u divnom skladu i dogovoru pustit će, da na mirne uživa. Čita se u tužbi jednog člana Općinskog vi- jeća: ,Upravitelji puštaju općinska zemljišta svo- jim pristašam, a onima što nisu od njihove stran- ke i mnijenja uništavaju stari posjed i vlasnost“ — makar sutra općina i pravdu izgubila, kako redovito biva. Birača svakojako zamamljuju. Obećavaju mu bude li uz općinu, da će mu biti lakše, da će manje danka plaćati“, a ne će ga kao protivnika »Pričepiti dsnas malo lugar, sutra poljar, pak o- pet, općina, pak brojač“. — ,Oni od općine goste se i uživaju, a protivnicima se groze i zastrašuju ih, pak im se i podruguju govoreći : Mi jedemo i pijemo, a vi golići gledate“. Tako Općina vuče za sobom koliko joj je dosta, nekoga milom, & dr goga silom i tako se uzdrži. m————————m——m—————mus—————muss————m—muszm————=—<—<—<m<m—5" Paljetkovanje. , Kako je u Italiji ? Talijanska ,Rivista di Ferrara“ ovako opisuje današnje stanje Italije: Italija je zemlja, koja i- made najviše dugova, premda se najviše poreza plaća, u kojoj imade najviše nepismenih oliti a- nalfabeta, najviše kažnjenika, iz koje se svijet naj- više seli, koja imade najmanje škola, i koja nai- loše učitelje plaća, koja imade najviše besposle- nih radnika, te koja radnika najslabije plaća, ko- ja ne imade ozbiljnih socijalnih zakona, gdje su najosjetljiviji za siromašne društvene slojeve di- rekni i indirektni porezi, gdje izbijaju na javu najmnogobrojniji politički procesi, gdje se najvi- še novina konfiscira, gdje policija najčešće vrije- gja zakon o sastajanju i osobnoj slobodi gragjana, gdje se dvije riječi od ratnih sudova osugjuju sto- tine na galije na više od dvadeset godina, dočim su bili ti isti od civilnih sudova nevinim progla- šeni, u kojoj se najviše izdaje na vojsku i činov- ništvo, i gdje se nije moguće dočekati osudam i u kojoj se je za ovih posljednjih godina najma- nje izgradilo željeznica i kanala, u kojoj najviše malarija harači i druge epidemične bolesti, i gdje relativno najmanje se troši mesa a i kruha.“ I još ih ima, koji uzdišu za ovom zemljom. Vidi se. da im je predobro n našim hrvatskim krajevima. x Izjava Dr. Pugliesi. Čitamo u Srpskom Glasu“: Gospar Antun Pugliesi odgovara nam u svome Leihorgans na naše prigovore o njegovoj rćelame-ostavci i o njegovom uplećaoju u izbor- noj petljaniji kninskoj. On je, veli, htio da se odreče man- data odmah poslije otimačine srpske općine u Skradinu, ali su ga od toga odvratili prvaci srpske stranke; a da je njegova ostavka bila, inače, naviještena u Zadru na skupštini. Da li su i koji prvaci g. Pugliesi-a onako svjetovali, ne marimo da istražujemo; ali možemo pouzdano pretpo- staviti da megju tijem prvacima neće biti bio njegov uva- ženi sugragjanin Dr. Vlaho Matijević, koji je u identičnom slučaju sasvijem drukčije postupio. Što se tiče naviještenja njegove ostavke na skupštini, mi, koji smo na skupštini bili prisutni, o tom ništa ne znamo. O tome će biti Dr. Pugliesi možda, u Zadru biti govorio na kakvoj drugoj u- žoj i intimnijoj skupštini, ali na onoj u ,Srpskoj Čitaoni- ci* ne zaista. Gosp. Pugliesi-u probtjelo se da u pretres uzimlje i patriotizam nekih srpskih prvaka, koji su — veli gosp. doktor — za taj patriotizam dobili patenat od onijeh ,ko- ji mogu“, Mi ćemo ma to odgovoriti samo ovo: prvaci, na koje cilja današnji inspirator lista Dubrovnika, pokazali su svoj patriotizam djelom; pokazali su ga time, što su primorskom srpstvu čuvali i očavali dvije-tri srpske opći- ne, a u narodu gajili srpsku svijest i čvrstili ono srpsko jedinstvo, koje danas Dr. Pugliesi i njegovi ortaci nerhili- ce ruše. Naprotiv, pitamo mi: što je primorskom srpstvu privrijedio ,nepatentirani“ patriotizam D.ra Pugliesi-a, du- gogodišnjeg srpskog poslanika, ć. k. bilježnika w Dubrov- niku itd. itd.? Nek o tome sudi srpski svijet. Što se najzad tiče kninske kandidature i isticanja d.ra Pugliesi-a smalgrć Iwi, mi smo o toj kandidaturi čuli pri- čati vrlo stvari; koje — kad bi istinite bile — ne bi slušile na čast ni D.ru Pugliesi-u, ni nekim nje- govim biračima, a smanjile bi svakako u velike važnost njegove zahvale Kninjanima ,na povjerenju i odlikovanju“. Iz Banovine. pada. Mi se ne čudimo, što Krajini, Dl Kip no oda. da kras Rusiji komad zemljišta u Tientsinu, kako i dru- gim velevlastim, a preko toga zemljišta inglezi hoće da provedu željeznicu. Po svoj prilici vlada će se sporazumjeti o tomu, ali neće lako radi tamo oko srpskog Šiona, patrijaršeskog sijela Kar- lovaca, gdje stoluje patrijara, i gdje imade boga- tijeh grčko-istočnih manastira! A barem tu su bogata bratija, pa im ipak narod gine. Nu i Hrvati starosjedioci kao da nazaduju. I to je istina. Tu je po srijedi nemoralnost. Ali hvala Bogu vaši neumorni bijeli fratri sa misija- ma po Slavoniji, revno svećenstvo, a i pokret hr- vatski i tu na tom žalosnom polju već blagoslov- no djeluje. Nadajmo se, da će i poljodjelska hrvatska banka k tomu moralnomu pokretu i svoju mate- rijalnu pripomoć pružiti. Već je davno trebalo se- ljaku pružiti jeftin kredit, ali razumije se potreb- nomu seljaku, marljivomu i poštenomu seljaku. Takve banke učinile su u liberalnoj Italiji čude- sa. A što su mogli siromašni talijanski biskupi sa jošte siromašnijim klerom učiniti u društvu i slo- zi sa katoličkimi laicima: to će, mi se ufamo u Boga, i po hrvatskim krajevima za rukom poći. Doduše Srbi sa svojom , srpskom bankom“, pa Madžari sa svojimi bankami dignuti će kuku i motiku proti tom hr atskom jeftinom vjeresijskom kapitalu. Nu ni te bratske banke neće sigurno uspjeti. Pogled po svijetu. — U Beču Nijemci počeli opet zadjevati. Sta- li bučiti da mnoštvo podnesaka bude do riječi pročitano; ali se dali omekšati i napokon pristali da podnesci budu predani dotičnim komisijami. Dakako tajna je kojim melemom vlada dostigne da se prijepori ublaže; ali sva ta srestva pogor- šavaju svaki dan stanje i pospješavaju krizu, koja niko živ nezna koje bi posljedice mogla imati, te uznemirenje raste. Odbor je vijećao o vinskoj kla- uzoli, a jer su predstavnici svijeh pokrajina je- dnoglasno tražili da se ukine, rijet bi da će tako biti, te da će naš jadni seljak odahnuti. Vuković je upozorio vladu da prijeti od Njemačke odaziv pogodnosti za uvoz crnijeh vinija, ufati je da će vlada gledati i tu nepogodu odalečiti. Odbor vr- hu željeznica odlučio je raspravljati po stavkama. Raspravljalo se o ukinuću nameta i poreza za prolaz na puteve, mostove, i sasvim da je mini- star živo se zauzeo da se to ne učini, jer bi od- pala tijem 2 milijuna, ipak kuća je po treći put dala pročitati i potvrdila predlog. Nijemci se po- čupali do mile volje, jer je kotarsko školsko vi- jeće stavilo pod istragu zastupnika učitelja Seitza. Ministar presjednik svojski je obranio Jaworski-a, koji je bio od vladara odlikovan. — U Kini suparnigtve Rasa -i-Iagleza kako dai se je ugladilo, jer su obje vlade odvažno predu- srele & da generali sveosve se ne posvade. Odre- dilo se da se obe vojske povuču dok se one do- govore. Spor je u tomu, jer je kineška vlada dala Mančurije, jer je to golemi uštipak koga je sjeverni medo za sebe uzeo, a od koga će se odreći kad se i Ingleška odreče Misira, što po svoj prilici neće biti nigda. Listovi iz Zagreba. Zagreb, 27 marta. (Hrv. pedagoš. književni zbor. 25 godišnjica Dr. Posilovića. Akcija za podignuće jedne hrvat. škole na Rijeci. Pregovori glede fuzije dvaju kri- la stranke prava. Hrvatski Sokol. Dr. Havass o Dalmaciji. Regnikolarna deputacija.) Hrv. pedagož. kajiževni zbor imao je prošlih dana svoju XXIX. glavnu skupštinu. Društvo je izdalo prošle godine; ,Didaktiku“ od J. Komen- skoga u prevodu od Dr. J. Golika, VII. svezak pedagoške enciklopedije, omladinske spise : »Sla- veni“ od Davorina Trstenjaka i ,Male pripovijet- ke“. Suviše je izdavalo stručni časopis za učitelje Napredak“, list za mladež ,Smilje“ i list za po- rodicu; ,Na domaćem ogajištu“. Društvo je ima- lo 843 utemeljuih, 75 pravih, 59 začasnih, 32 dopisna i 583 potpomagajuća člana. Minule godine društvo je primilo 79.831 kr. i 40 para, a izdalo 79 924 kr. i 04 pare, a cijela društvena imovina iznosi 136.515 kr. Megju osta- lim članovima zbora izabrala je skupština vrijed- učitelja Jurja Kapića. Zaklju- raznika da se sazove glav- Da E na kojoj će se proslaviti 30 ga njica otvoriti školski muzej i otkriti spo- . Filipoviću. Tom zgodom drža- u skupštinu ,Savez hrv, , uč. štedovna i ujmov- bi lijepo, da više dalma- tinskih u ovoj proslavi svoje i jedva se u, I svoju glavnu g g : eš luksus. | uzvišenost dne 27 kotovoža 0. g., u koji dan p&- da godišniica njegove posvete za biskupa. — Prošlih je dana ,Novi List“ istaknuo misao o osnutku jedne pučke škole na Rijeci, gdje Hr- vati premda ih ima do 20:000 i plaćaju najviše poreza, ne uživaju blagodati ma jedne pučke ško- le, te su primorani slati svoju djecu, bud u tali- janske bud u madžarske škole. Glas spomenutog lista našao je odjeka kod tamošnjih rodoljuba; znak da Živi, živi svijest Hrvata. Dne 21 o. m. sastala se je pod presjedanjem baruna Gjure Vranyzany-a lijepa kita riječkih Hr- vata na dogovor, što se ima činiti. Zaključeno je cijelu stvar povjeriti odboru od 11 lica koji će predmet proučiti, te u najkraćem roku skupštini podnijeti svoje izvješće. Kako znate, Ugarska vla- da neće da za riječke Hrvate, a ma baš ništa u- čini, naša vlada, premda po $ 68 nagodbe u su- posjedu Rijeke, prepustila je eksekutivu Ugarskoj, te na svoju sramotu ništa ne radi. Da li se ima obratiti ugarskoj vladi da li hrvatskoj, ili sami od sebi ovo preuzeti, to će biti zadaća odbora. Ima pak nade, da će se stvar dobro riješiti. Bože daj ! — U posljednjem pismu napomenuo sam vam nastojanje amošnjih rodoljuba oko uspostave je- dinstvene akcije stranke prava. Danas sam vam pak u stanju javiti neke uvjete te fuzije. Temelj- ni uvjet iste bio bi taj, da odstupe sa vodstva je- dnog i drugog krila straoke prava današnji nji- hovi vogje, naime Dr. Frank i Dr. Grga Tuškan; drugi uvjet bi bio, da u slučaju fuzije, ne smije se razbiti koalicija sa ljudima ,Obzorove“ stran- ke. Oživotvori li se ova zamisao, stupiti će rame uz rame na jedinstvenu političku borbu stari i prokušani patriote, kao što su baruo Rukavina Dr. Stjepan Boroša i drugi. — Gosp. ran Folnegović, radi njegove pozna- te izjave u pogled osude djaka, koji su god. 1895 spalili madžarsku zastavu, dat će javno, izjavu, u kojoj će istaknuti svoje namjere što su ga pri tom vodile, priznajuć svoju pogriješku, a za tim će po svoj prilici stupiti u straoku prava. Na glas da bi se stranka prava mogla opet složiti, naša teta ,Agramerica“ silno se razglago- ljala. Ovo je najbolji dokaz, da su ovamošnji ro- doljubi na dobrom putu. Zna ona, da će pod u- darcim jedinstvene akcije sveg hrvatskog neod- visnog življe, sustav, kojeg ona brani i miluje pri- je ili kasnije nestati, te će izmučena naša majka Hrvatska opet prosjati novim sjajem, novim živo- tom. Dao Bog, te se želja hrvatskih rodoljuba o- životvorila: Concordia parva crescunt discordia et mazima dilabuntur. _. Usprkos vijesti ,Hrvatskog Prava“ od 26 o. m. koji prvu tačku dementira, ja sam vam ipak u stanju javiti, da se o svem ovom radi, te je već prošlog četvrtka bio za to sastanak kod Dr. Boroše. — Hrvatski Sokol“ imao je dne 23 tek. mj. svoju glavnu redovnu skupštinu. Presjedao je dr. Juraj Vrbanić, koji je u svojem pozdravnom go- voru istaknuo lijep napredak društva obzirom na kvantitavni i kvalitativni njegov rad. Iz izvještaja tajnika razabire se da je ono g. 1900 brojilo 743 člana, i to 9 začasnih, 49 utemeljitelja, 15 pred- njaka. 410 godupirajućih i 260 izvršujućih. Dru- štvena imovina iznosi 66:428 kr. 35 par&. Izabran je ponovo stari odbor. Istaknuo sam ovo društvo jer je ono, može se reći jedino ognjište, kod ko- jega se ražaruje domoljubno čustvo, — Dne 25 o. mi. držao je potpresjednik geo- grafskog društva u Budimpešti predavanje o Dal- maciji, koje je bilo u prvom redu namijenjeno o0- nim Madžarima, koji će do skoro ući u javnu služ- bu. ,Magyarorszag“ donosi to predavanje u cje- losti i popraćuje ga uvodaim člankom u kojem se nalazi i ova značajna točka: dalmatinsko pitanje, pitanje je najbliže budućnosti, ona ne pripada Au- striji već Ugarskoj (?). ona je puna madžarskih povjestnih predaja! Što se ona već nije sdružila 8 Ugarskom kriva je hrvatska oporba, koja ju ho- će za Hrvatsku. On hoće da svi Madžari propu- tuju Dalmaciju, te da dalmatinsko pitanje uvijek gorućim drže. Ističući krasote i prirodao bogastvo Dalmacije, upozoruje, kako bi ona bila za Ugar- sku nenresušivo vrelo bogastva, te zahtjeva njeno pripojenje Ugarskoj. Vidi se, kako Madžarima s+- zubiće rastu za Dalwacijom, al kisela je to jabu- ka za njih! Jučer se je sastala regoikolarna deputacija od predsjedanjem H. pl. Francisci-a da rasprav- & o odgovoru na ugarski renucij. Sjednici je pri- sustvovao ban. Izvjestitelj većine D.r Egeradorfer pročitao je svoj odgovor. Isto tako i Dr Frank na ime manjine svoj. Danas je deputacija sa svim glasovima osim Dr, Franka, odlučila da sa podlo- gu specijalne debate uzme odgovor s većine. Iz Boke. Kotor, 18 Marta. Glas O Aa; NA E ja nstvo o zaključku općinskog . Dtičocog u uješil dao 30 ševenieo pe. zmz: szma=m=mmmmmm=mm———=z——iz mum S TTF [II