slavenske komade. 'u večer u čast gostima bila i pjevajući otprati ga do kuće. — U sati saku- je ,Placa“ rasvijetljena s nekoliko električnih svjetiljaka. U Nedjelju. Prije podne razgledaše gosti gradske zidine i posjetiše domorodni muzej, gdje im je gosp. rav- natelj Kosić ljubezno tumačio. Deputacija novina- ra pogje na poklon gosp. načelniku Dru. Peru . Čingriji. — U ,Hrvatskvj radničkoj zadruzi“ na- še radništvo upriliči ovacije Dru. Tresiću Paviči- ću i Šandoru Gjalskomu. Dr. Tresić pozdravi hr- vatske dubrovačke radnike i zaželi da i dalje dr- žu visoko barjak hrvatski. Gjalski pozdravi du- brovačke radnike kao cvijet cijelog hrvatskog ra- dništva i potakne ih da uvijek goje ljubav prama rogjenoj riječi i prama rogjenoj grudi. U ime rad- ništva zahvali im se g. Radovani,*a pjevači ispje- vaju nekoliko rodoljubnih pjesama. — Po podne je bio Izlet na Lokrum. U 3 sata parobrodi , Ančica“ i ,Marija“ s ne- koliko lagja prevezoše izletnike na Lokrum. Na pristaništu je čekala Hrvatska Općinska Glazba i Hrvatsko pjevačko društvo Gundulić. Otkrivenim glavam slušalo je ovćinstvo ,Hej Slovani“ i ,Li- jepa naša domovino. Izletnici razgledavši perivoj i samostan, zatravljeni ljepotom i uzvišenosti pri- rode, posjedaše za trpezu u borovi hlad na pro- planku kraj divne morske obale. Visoko u zraku ponosito se vijala hrvatska troboja. Okrijepivši se hladnim jelima i slasticama, zaredaše zdravice. Prvu izreče g. Dr. Melko Čingrija, pozdravljajući slavensku braću u ime hrvatskog Dubrovnika, vjerna tradicijama. Vi dogjoste, reče, u naše tije- sne zidine, al nagjoste široko srce. Sto vidjeste na našim licima, ono je isto u našim srcima. Naz- dravlja svim Slavenima i pozivlje ih da se sje- te i bijedne Hrvatske. (Oduševljeno klicanje : Ži- vljela Hrvatska. Glazba svira: Lijepa naša domo- vino). — FEhrenberg u ime Poljaka odzdravlja zahvaljujući gostoljublju hrvatskoga Dubrovnika i diveći se njegovoj veličanstvenoj prirodi. — Tuma snažnim glasom reče da svi, koji dogjo- še u Dubrovnik gsačuvat će vječnu uspomenu na ovaj dan. Na njih je učinilo neizbrisiv do- jam krasota i veličanstvo prirode i tradicijo- nalno gostoprimstvo stare hrvatske Atine. — Svetozar Hurban Vajansky plačući (dugotrajni burni povici : Živio) reče da je došao kao pred- stavnik onog mučeničkog, ali slavenstvu vi- jernog naroda slovačkog ispod Tatra. (Povici ; Živio mučenik slovačkog naroda). — Pukl reče da poznavanje slavenske prošlosti jamči napredak svih slavenskih naroda. Naglasi osobito narodno jedinstvo Hrvata i Slovenaca. — Vladimir Osipo- vić Ščavinski reče da kao predstavnik Crvene Ru- sije donosi bratski pozdrav Crvenoj Hrvatskoj. Velika Rusija na sjeveru pružit će jednom ruku velikoj Hrvatskoj na jugu. Nazdravlja jedinstvu i slobodi hrvatskog naroda. (Burni aplauz i pokli- ci: Živjela slobodna Hrvatska). — Dr. Tresić naz- dravlja svim slavenskim plemenima. Slovacima, preko kojih — ako nas bije knut — idu kola i koje u roblje prodavaju. Poljacima, koji su došli u postojbina hrvatskog pjesnika velikana Gundu- lića, koji je opjevao njihovu slavu. Kako je Isu- krstu — reče — pred tri dana bila razdijeljena haljina, pa danas On uskrsnu, tako je i Poljska razdijeljena, ali će uskrsnuti. Česima, koji prvi tugjinstva stoje nepomični i kao ovaj otočić odbijaju od sebe udarce valova, Slovenci- koji rascijepani biju boj s dušmanima i Ru- piše se učesnici kongresa u općinskoj dvorani. Gosp. načelnik daruje za uspomenu svakom včes- i niku jednu zlatnu iglu nabodaču. Utole pogjoše | svi u crkvu sv. Vlaha, gdje velč. O. Stjepan I- vančić otpjeva glagolsku misu. Kongres. U 9 sati i 45 časova otvori Dr. Šime Maz- zura kongres u Bondinom kazalištu, koje je bilo prvi put iza restauracije otvoreno i električni ra- svijetljeno. Lože su bile puna otmenog općinstva. Dr. Massura kaže da je odlikovan, što mu je panulo u čast da otvori ovaj kongres. Nazivlje dobrodošlicu svijem. Vi dogjoste — reče — gdje raste zimzelen maslina i palma razastire svoja pere, a to su emblemi mira i slave megju Slave- nima. Naglasuje slogu, jer putem sloge doći će Slaveni do ugleda i moći (Živio). Dogjoste u zem- lju, u kojoj prebivaju Hrvati, u Dubrovnik biser hrvatskih gradova, a ne samo hrvatskih nego i slavenskih. Dogjoste u domovinu hrvatskog pje- snika Gundulića (Slava), koji je opjevao slavnog kralja Vladislava poljačkog. Dogjoste u grad, koji je dao hrvatstvu i slavenstvu čitav niz književni- ka, učenjaka i diplomata; u grad Čubranovića, Palmotića, Rugjera Boškovića itd.; u grad koji je u potonje doba dao Kazalia, Puciće, Klaića, Bud- mania i onog muža širokih ideja, koji je danas na čelu dubrovačke općine, u rodni grad Dr. Pe- ra Čingrije (Burno odobravanje i usklici: Slava Dubrovniku, živio Čingrija). Želi od srca, da se Dubrovniku povrate dani sjaja, slave i moći. Za- hvaljuje na prijateljskom pričeku (odobravanje. Slava Dubrovniku). Trećem slavenskom novinar- skom želi sretan uspjeh. (Odobravanje). Sjeća se preminulih novinara, članova prijašnjih kongresa, Grabovskog, Hubačeka, Turnovskog i drugih. (Kongresiste ustaju na noge). Ovaj čin pieteta zabilježit će u zapisnik. Zatim uzme riječ načelnik gosp. Dr. Pero Čingrija. Njegov govor bio je na više mjesta bur- no povlagjivan, a kad je svršio aplauzu i pokli- cima nikad kraja. Prenosimo ga u cjelini. Govor g. načelnika Dr. Čingrije: Gospodo! Zapala me neočekivana čast, da kao načelnik ovog grada pozdravim sakupljene u sredini njegovoj predstavnike slavenske štampe iz cijele Habzburške monarhije. Ovaj znameniti izraz slavenske solidarnosti, veseli Dubrovnik, kao znak novih vremena i na- vještaj bolje budućaosti. Ne bilježi, istina je, povjest naša ljudi, što bi pripadali vašoj struci, jer se ova podigla za doba naše dekadence. Ali se vi nalazite na onoj maloj grudi, što je nekad našoj ,hram podigla ri- ječi“, gdje još zvuči velepjesan kraljevića Vladi: slava, kojom se epopejom Dubrovačka književnost uzdigla do svojeg vrhunca, slaveć viteška djela naroda poljskoga u ono doba, kad je Poljska bi- la jedna i velika. (Živio!) Naše književne zasluge za slavenstvo u pro- šlosti, još i dan danas daju ugodnih odsjeva; a velik je odsjev i sam dolazak vaš. Jer je prošlost a ne sadašnjost ona, što vas je k nama dovela. Prošlost je vladala kormilom plavi, iz koje ste stupili na naše tlo; u jednu riječ, prošlosti treba da zahyalimo, da zvijezda, što ravna našim ude- som i danas neobičnim svjetlom na našem nebu blista, kad vas vidimo sakupljene u našem krilu kao mile i žugjene goste. (Živio !) ši i ši ii H ili Hi i li g ž F i : i #: H | $ i ROSSEN EE RR NISI NIS SISE SENEVE O. EM TT 0000 7 PV RME Tim nestade one vlade, trijeznosti i razbort koje uspjelo je, da izbjegne za dugi niz vijekova, na kopnu turskoj sili, s mora pohlepama mletač- koga lava, tako da se ma naše drevne bedeme ni- kad ne pope ni turski polumjesec ni zastava mle- tačkoga Marka. (Burno odobravanje). Pretrpljene bijede, da tako rečem, uspavaše Dubrovnik i ostaviše ga u dugom mrtvilu, u kom ga zateče pokret narodni, što sredinom minulog vijeka zahvati cijelu Evropu. Dubrovnik je odmah uvidio mjesto, koje ga ide. Nadahnut starim svojim tradicijama u borbi ' za narodno načelo izmegju gradova, koji leže na | i ' ovoj jadranskoj obali, bi megju prvim prvi, što podigne narodnu zastavu i pozove svoje sinove, da se oko nje okupe. Moj zavičaj u tom pogledu znao je dobro procijeniti duh novih vremena, te je prvim časom uvidio, kako proces narodne evolucije od njega zahtjeva, da to mjesto zauzme i tu nepomičan o- stane, svijestan, d& bi inače prikratio sebi i pos- ljednu nadu u mogućnost, da se ikad više uzdi- gne do starih visina. Gospodo — to vam je u kratko naša prošlost. O sadašnjosti, mislim, da je bolje, da se nje ne taknem, tim više, što bi, kao suvremenik i najboljom namjerom mogao biti ne sasvim nepris- tran sudac. Ostavimo dakle povjesti, da o njoj sudi. Mjesto toga dopustite mi, da vas nešto za- molim, a to je: da, kad se povratite svojem obič- nom radu, sjetite se kad i kad ovog našeg ai vašeg grada i javite slavenstvu, da su u njemu književnost, znanost i kultura svake vrste slavili svoje pobjede još onda, kad bar za neke današ- nje mogućnike slavenstvu nesklone nije ni znao svijet. Javite kako je on, pošto se uzdigao do neobične veličine, podlegao svojemu udesu, a i- pak mu ostaje velika utjeha, da putniku, koji ga za prošlost pita, ponosno pokaže na grobove svo- jih starih. (Odobravanje). I pravo je za to bilo, da kad je vječna Pro- vidnost današnje prilike udesila tako, da ne do- puste, da vi držite III. sastanak vaš u glavnom gradu mile nam Hrvatske, u. našem Zagrebu, u gradu sadašnjosti, . zatražiste utočište u gra- du prošlosti. (Živio! Na zdar!) Bila je dužnost naša, da se odazovemo i to učinismo sa vrućom željom, da vam u svemu u- godimo, pak ako nijesmo uspjeli, molimo da nam oprostite. (Glasovi: jeste). Tim sam gospodo svršio, te mi ne ostaje, nego da požudim najbolji uspjeh vašemu radu ! (Burno dugotrajno odobravanje i poklici : Živio !). * D.r Maszura govori, da će se držati tradi- cija prijašnjih kongresa, s toga predlaže, da se N. V. kralju brzojavno dade izraz homogijalnosti i da se brzojavno pozdrave predstavnici Slavea- stva D.r Rieger, bivši ministar Dunajevski i bis- kup Strosmajer. (Opće povlagjivanje). Predlaže da se u presjedništvo izaberu: gosp. Mihail Chilinski za predsjednika, gosp. Svetozar Horban Vajansky za prvog potpredsjednika i gosp. Andrija Gabrš- ček za drugog potpredsjednika. (Jednoglasno iza- brani). — D.r Mazzura izjavljuje da se je držao načela, da se politički zaključci ne mogu u opće pretresati na kongresu, a tako jednako i lokalne stvari. Kongres će se osobito (baviti sa stališkom organizacijom novinstva. Javlja, da mu je od ,Sr- ba“ u Dubrovniku prispjelo pismo, kojim poz- dravljaju novinarski kongres. Za perovogje izabrani gg. d.r Lowicki (Kra- kov), Kadner (Prag) i Šarić (Zagreb). Šarić čita prispjele brzojavne pozdrave. — Predsjedništvo zauzimlje mjesto. Predsjednik Chilinski zahvaljuje na izboru, koji mu je tim draži, što se je iskazala čast polj- skom narodu. Nada se da će treći kongres još rad. (Odobravanje). Prvi potpredsjednik Hurban Vajansky, burno pozdravljen, zahvaljuje na izboru, pa nastavlja: Mi slavenski novinari tražimo pravdu; ne tražimo je kao ona tri brata, od kojih je jednomu gora EEE === =EzEzmza=s=sHzČsrmmh=Iul8«saČĆsČiSNNuassumsgu Dalje u prilogu