Hrvati, Poljaci, Česi, prije neodvisni, sad su žr-
tve... Ne smijemo ipak posumnjati u uskrsnuće.
On najmanje govori o slavenskoj uzajamnosti, ali
je on uvjek nastojao činima dokazati. Nazdravlja
velikom poljskom mučeničkom narodu (burno pljes-
kanje i poklici: »Niech žyje Polska“), pa redom
svim Slavenima, Završuje pozivljući na zajednički
rad i ljubav. (Opće odobravanje i klicanje).
G. prof. dr Marijan Zdgiechonoski govorio je
hrvatski. Njegov krasni govor bio je na više mje-
sta burno odobravan, a kad je dovršio, pljeskanje
potraja nekoliko časova. G. dr. &dziechowski predao
nam je svoj govor, a mi ga prenosimo u cjelini :
Govor g. Dr. Marijana prof. Zdziechowskoga.
Današnji dan ostat će nam za uvijek u pa-
meti. Već od malih nogu dragale nam maštu, do-
šljacima sa sjevera, sanje o beskrajnom moru, što
se iskri o sjaju južnoga sunca, i o palmama, što
uživaju na tom suncu i penju se u nebo — i da-
nas sve to gledamo, zaneseni najkrasnijem kra-
o na svijetu kličemo s prisutnim sa pjesni-
om Dalmacije :
Liepa liepa domovina vaša ;
Oj kako tu se duh zapanjen, satrven svesil-
nim ashitom k otajnom biću uznaša i sanje pre-
tvorene u zbilju uzdiže veličajnost historičkih us-
pomena, svezanih s tim gradom.
Neće to biti izljev časovita zanosa, nego du-
boko uvjerenje, koje držim, da svatko od prisu-
tnih samnom dijeli, da je civilizacija dubrovačka
najkrasniji ures slavenstva u prošlosti. — Stavlje-
ni na megju dvaju svijetova, dviju civilizacija, o-
dregjeni su Slaveni, da posreduju izmegju istoka
i zapada, da spajaju u području duha u harmo-
nijsku cjelinu evropski individualizam s istočnjač-
kom kontemplativnošću.
A eto u duši Dubrovnika svih tih elemenata
zapadne evropske civilizacije u njenom najpleme-
nitijem obliku, u kojoj je Italija iznijela i rodili
su bujnim rodom, proširujući ljubav otačbine ve-
likom mišlju o njenom poslanstvu i njenim zada-
cima, kako u obitelji evropskih naroda, tako na
slavenskom istoku.
Veliki je Gundulić shvatio, da je prvi zada-
tak bio rad oko oslobogjenja braće ma istoku od
sile, koja je, metnuvši na njih jaram, prijetila ci-
jelom svijetu, razumio, da od toga odvise daljni
koraci i daljni napredak u poslanstvu zbliženja
istoka sa zapadom, u toj misli svraćao se tada
snažnoj Poljskoj, u takovu nadahnuću crtao je
besmrtne stranice svoga poemata.
A ta misao o Poljskoj bila je nešto više, ne-
go li politička kombinacija. Dopuštam, da je pro-
izvirala iz dubine duše nesvijesnoga jošte tada
osjećanja duhovnoga jedinstva Hrvatske sa Polj-
skom. — Godine pohagjam vaš kraj, gledam, či-
tam, općim s prvacima vašega naroda — i sve
se više utvrgjujem u uvjerenju o tjesnoći krvnih
veza, koje nas spajaju. Zajednička tradicija histo-
rijska, što se oslanja na duge vjekove borbe s mu-
slimanstvom, udarila je zajednički biljeg na dušu
poljsku i hrvatsku, zajedničko poštovanje junaš-
tva, zajedničku žegju za velikim činima, koji no-
se znamen beskrajne snage duha.
Kad je na osvitku velike poezije poljske Mi-
ckiewicz u zanosu vjerom u beskrajnu snagu mla-
dosti. nju pozivao da ,seže kamo pogled ne seže,
da krši, što razum ne može da skrši“, — Mažu-
ranić tražio je slično junaštvo, koje ne računa
8 mogućnosti :
Ko Jozua, sunce da ustavi
Treba onom, ki će čestit biti.
U skladu s takovom sklonošću i takovom vje-
rom pjesnici naši: Mickiewicz, Slowacki, Krasin-
ski, obuhvatajući snovima i mišlju ne samo otač-
binu, nego cijeli svijet, vezali su stvar Poljske sa
stvari ostvarenja kršćanskoga prava na zemlji —
s druge strane tim istim putem udario je vaš
Preradović prema beskrajnim vidokruzima napre-
dnoga lijeta duha ljudskoga k Bogu i na kraju
dana svojih pozdravio je vašega velikoga biskupa
Strossmayera, koji je ispunio njegovu misao, iz-
vodeći Hrvatsku na široku svesvjetsku pozornicu
borbe za svjetlo.
Ali dok u idealizmu poljskom preteži ideja
sveljudska, vi ste naročito duboko proćutjeli vašu
vezu sa slavenskim svijetom, značenje toga svijeta
i vašu misiju u njem.
A proistječe to iz same prirode stvari; na
vašoj se naime zemlji sastaje slavenski zapad sa
slavenskim istokom i tu pored vjekovnoga spora
dvaju historijskih elemenata mora za to biti riješen.
Kad sam pohodio prekrasnu katedralu, koju
je vaš biskup u Jojakovu, a čija je arhi-
tektura simbol buduće pomirbe dvaju svjetova,
vidio sam date razm u okvirima mo-
litve Sv. i Metodija. Čitao sam ih golemom
uzbugjenosti i postalo mi je jasno, da se tu, na
na toj vjekovnoj pozornici borbe dvi-
ju sila, najdublje može shvatiti .
O SA AJ E g natvo
dopire k svetim učiteljima i zastupnicima
idej
Slavenstva e
Oro a me velikih ideja, koje su o-
življavalo i oživljuju prvake vašega naroda, uzdi-
žući ih nad vrevu svagdanje borbe i strasti stran+
| čarstva u sferu božanskog pozvanja duha i kr-
šćanskih zadataka naroda i pojedinaca, dižem o-
vu češu u čast bratske nam i drage Hrvatske od
svega srca želeći, da se ispune snovi vaši, koje
je tako srdačno izrazio vaš pjesnik a moj prija-
telj Hranilović:
Pravda će ti nade uskrisiti mrtve
I povratit slučaj oteo ti što je,
Zlatne ćeš slobode suncem obasjana
Sretnu pružit ruku braći od Balkana
Zatim je g. dr. Melko Cingrija nazdravio ve-
likom ruskom narodu i njegovim predstavnicima
na kongresu. Ističe, da mu je osobito milo, što je
danas u našoj sredini simpatični dr. Vergun, koji
će se bit uvjerio na kojoj je strani istina. (Odo-
bravanje).
Gosp. dr. V. Kovačević pozdravlja slovački
narod i njihovog predstavnika, rodoljuba i patnika
Svetozara Hurhana Vajanskoga. (Živo odobravanje)
Pjesnik Katalinić-Jeretov nazdravlja kićenim
govorom našoj najbližoj braći Slovencima.
Gosp. dr. Kosto knez Vojnović nazdravlja bi-
skupu Strossmayeru, kao mužu, koji bi jedini mo-
gao složiti razne misli i težnje slavenske, jer je
on kao niko drugi znao sjediniti ljubav za hrvat-
ski narod, podiguuvši ga do sadanjega stupnja
kulture i proslavivši ga po cijelom izobraženom
svijetu, sa ljubavi činima dokazanom napram svim
ostalim slavenskim narodima, te pokazavši svojim
primjerom kakva ima biti ona slavenska uzaja-
mnost koja spada u naš zajednički program. (Bur-
no odobravanje i poklici).
Gosp. Krešić zahvaljuje na nazdravici u ime
Strossmayera
G. dr. Lewicki, neobično simpatična i geni-
jalna pojava, zanosno napija Lavu Tolstoju, kao
apostolu pravednosti, i predlaže da mu se poša-
lje brzojavna čestitka. Govor mladog Poljaka za-
nio je sve prisutne, a kad je svršio podigoše ga
Da ramena.
Dr. Vergun zahvaljuje hrvatski na nazdravi-
ci dr. Melka Čingrije. Ushićeno govori o nazdra-
vici dr. Lewickoga. Spominje da je i Dostojewski
osnovao svoju nauku na kršćanskoj ljubavi. Go-
vori 0 hrvatskim genijima Gunduliću i Križaniću.
Završuje svoj govor pjesmom u čast Gunduliću,
koju je htio pročitati pri polaganju vijenca, ali ga
u tom zapriječiše poznati izgredi srpskih plaćenika.
G. kanonik Liepopili pozdravlja u ime du-
brovačkog klera slavenske goste. Spominje i ako
smo mi Hrvati rascijepani, ipak smo sretni, što
imamo odlične crkvene predstavnike, (Živjeli !)
G. Gabršček u ime Slovenaca zahvaljuje na
nazdravici gosp. Katslinića Danas Slovenci se na-
zivlju planinskim Hrvatima i vide svoj spas i bu-
dućaost u hrvatskom državnom pravu. (Burno
odobravanje i klicanje živjeli Slovenci).
G. Radulović, urednik ,Osvita“, kad mu nije
bilo moguće govoriti na kongresu, daje ovdje iz-
raza čuvstvima bosanskih i hercegovačkih Hrvata,
koje on zastupa. Ponosan je, da je iz kraja, gdje
je okrunjen prvi hrvatski kralj Tomislav, gdje je
sedam banova priseglo vjernost hrvatskom kralju.
Danas je dokazano da je Hrvatstvo u Herceg-
Bosni urogjeno. Srdačno pozdravlja slavenske no-
vinare i moli ih da se i oni zauzmu za pravedne
težnje bosansko-hercegovačkih Hrvata. (Burno o0-
dobravanje).
G. Ljuba Babić (Šandor Gjalski) reče, da se
je danas čulo inogo lijepih nada i želja. On će
sjetiti na nešto drugo, na riječ, koja u životu
mnogo vrijedi i kojoj se moramo privikauti, a to
je: žrtva. Mi Hrvati pretrpjeli smo mnogo ne-
pravde i znamo, da se samo sa žrtvama postiza-
vaju uspjesi. Sretan je, da može da pozdravi mu-
ža, koji se žrtvuje za narod. a taj je slovački mnu-
čenik, Hurban Vajanski. (Opće klicanje: živio
Vajanski).
Dr. Ostassewski- Baranski nazdravlja gospo-
gjama, a za tim gosp. Krešić zaključuje banket i
zahvaljuje na iskazanu povjerenju. Prisutni kliču :
Živio Dubrovnik! Živio dubrovački načelnik dr.
Čingrija!_ Živjela Hrvatska! Živjeli Česi! Živjeli
Poljaci ! Živjela slavenska sloga itd. Za banketa
svirala je na terasi Hrv. opć. Glazba.
U izvješću o polaganju vijenca na Klaićev
izostavljeno je, da e tom činu pieteta učestvova-
la i ,Hrvatska Radnička Zadruga“ korporativno
pod barjakom. — Nabrajajući imena gg. novina-
ra, koji prispješe « ,Willamom“ so se je
nehotice ime vrijednog urednika ,Pizenski Listy“
g. Antuna Žaluda, koji baš u posljednjim broje-
vima počeo je donositi niz podlistaka o Dubrovniku.
Listovi iz Zagreba.
Zagreb, 24 aprila.
Dogo $$ već db vam 08 aim Colićie. O.
po DLE
priča s nevršenja dužnosti. Po koji dan pronašaju
tanke toillette -
oooi sasčebna. bjeli lamoasi šale | šotaja so
našim čarobnim Zrinjevcem ,... proljeće je...;
a sutra čitate u zagrebačkim novinama: zagre-
bačka gora pod snijegom .... Kao što priroda, ta-
ko i naše političku javno polje isprepleteno je
čas ugodnim, veselim, čas tužoim i sjetnim časo-
vima. U oči uskrsa objelodanile su naše novine
temeljito i stvarno obrazložea odgovor naše kra-
ljevinske deputacije na ugarski renuacij, kao i
posebni votum Dr. Franka. Mora se priznati, da
je naša većina u ovoj prigodi pokazala nešto ži-
vota, al koja hvajda, kada ta ista voćina na koji
bilo prigovor, povredu sa strane magjarske vlade
neće imati srca, da odlučno hrvatsko stanovište,
kako nas na žalost iskustvo od mnogo godina uči.
Sam sastavljač odgovara D.r Egersdorfer, sveu-
čilištni profesor, ovako je ispunio propisni arak
pri popisu pučanstva: Čiji ste podanik? Ugarski...
bio je njegov vlastiti pisani odgovor, i to je on
kao sveuč profesor, — dakle stališ dosta neod-
visan prama ostalim, koji moraju pod prijetnjom
istodobnog otpusta iz službe, ako sve ne urade,
kako se to prohtije lukavom Khuenu, koji se sa
svim činovnicima igra slijepoga miša . . ;.
Svojim posebnim votumom D.r Frank odrije-
šito suzbija prigovor magjarski o uzdržavanju Hr-
vatske. Tobožnii deficit Hrvatske od g. 1869-1897
u iznosu od 123 447.000,a kojega je ,veledušna“
Ugarska morala isplatiti, dokazuje D.r Frank, da
sadržaje samo one svote, koje je Ugarska upotre-
bila za se, a ne za Hrvatsku, po čemu deficit Hr-
vatske ne potječe iz troškova za Hrvatsku, već
isključivo iz troškova za Ugarsku, odatle slijedi,
da Hrvatska mora za Ugarsku, a ne Ugarska za
Hrvatsku na milijune trošiti. 1 ili 2 svibnja držati
će se usmeni pregovori obiju deputacija u Budim-
pešti, koji će trajati 8-10 dana, po čemu će se
koncem svibnja sazvati sabor na kratko saborisa-
nje, da ratificira obnovu financijalne nagodbe sa
Ugarskom. Ja ću se tad povratiti na ovaj pred-
met, vitalni uvjet našega života. Novi izbori regbi
da će se obaviti kod nas istodobao s onima u U-
garskoj i to ili koncem septembra ili početkom
oktebra. Stranka prava već je za te izbore, raz-
vila živu agitaciju. Odaa misli poslati na političko
polje većinu mladih sila, a biti će i dostatan broj
starih, prokušanih boraca.
loznajem, da sveuč. gragjani misle dne 30
travnja upraviti oštru notu na oba krila stranke
prava u led sjedinjenja i složnoga rada.
Na dan sv. Antuna postavit će se spomenik
neprežaljenom Dr. A. Starčeviću na njegov grob
u Šestinama.
Podpresjednik našega sabora, sveuč. profesor
Dr Fr.*Spevec prošlih dana od jednom šenuo pa-
MOŠA premda je već od prije pokazivao znakove
udila.
Rad oko podiguuća poljodjelske banke razvi-
ja se upravo brzo. Rodoljubi potpisuju dionice,
što dakako još na javu malo prodire. U pogled
glasina, koje se pronašaju, da se ta banka neće
nikada ostvariti ili jako kasno, doznajem iz po-
uzdanog izvora, da je banka gotov čin i da je
sam zagrebački nadbiskup sa svojim kaptolom
potpisao za po milijuna forinti, dok drugi mao-
gi i mnogi potpisali su lijep broj dionica. Magjar-
ski listovi toliko su ustravljeni, da već poziva ju
vladu, neka stane na put toj banci ustrajanjem
zadružnic4 ovisnih o peštaoskoj centrali.
Dne 21 0. m. imali su naši sveuč. gragjani
sastanak o& kojem protestiraše proti popuštanju
biskupa Nakića prama župniku Lučcća u Spljetu
Dn. Maroeviću, radi njegova latiniznanja, a istje-
ranja svega iz crkve što je hrvatsko, prihvali su
i ovu rezoluciju: Hrv. sveuč, gragjani na hrv.
sveučilištu u Zagrebu ne nalazeći se u mnogo
boljim prilikama od bratskoga ruskoga djaštva,
izrazuju svoje vruće simpatije ruskom djaštvu u
njegovoj teškoj borbi proti natražojaštvu.
Dne 27 o. m. započeti će gostovanje glaso-
vitog Ermeta Novelli-a u našem kazalištu. Im.
Širom domovine.
Dne 80 tekućeg navršuje se 230 godina, ot-
kad je ui potnićun plemenita krv hrvatskih
mučenika Zrinskog i Frankopana.
Vrgorac, 20 Aprila. Iznijeli smo i dokazali
Mia novina a što direktno Ni i
što amjestništvu,
kako u nas u pogledu općinskog
lile su se i batale ustanove zakona, je
megju toliko ih evo i ovih podataka. — U
istrage i optužbe obustavljeni su od službe kao
članovi općinskog zastupstva vijećnici : Pervan Gju-
ro, don Josip Luetić, Rakušić Mate, Kovačević
Radonić Mijo, Pervan Mate, Antunović Pa-
ško, Zidić Ante, Jović Nikola i Martinac Josip.
Jo odaje 4 baš obzirom na žalosne prilike ko-
je vladaju dali su odreku vijećnici: Mateša Maj-
storović, Joso Katić, Mate Vekić, Jose Pervan,
Mate Jelavić, Ante Rakić, Stipe Roglić i Vid Fra-
Dić, & k Frane ranić umrao. — Zbrojimo
sve ima ih dakle 19. — Općinsko zastupstvo sa-
stoji od njih 36, & uvaživ da ih manjka 14, izla-
zi da nema niti polovične a nekmoli nadpolovične
većine da bi moglo valjano i zakonito poslovni,