podanici“ (,Slavenski apostoli Kiril i Metodije i istina pravoslavlja“ str. 801.). Svakako. neka se u ostalom naša bratija tješi ,vjer- nošću“ spram habsburške monarhije. Ta utjeha je naive ća krepost! — 2) Hrvatsko Pravo“ br. 1671 t. g. pišad za slogu“. Iz Herceg Bosne. (Naše osobito izvješće). Livno, 27 lipnja 1901. (Desetina) — Ve- leučeni gosp. urediče ! — Znam da vam ne mapj- ka nužanoga i biranoga gradiva, kojim da ispu- nite stupce naše dične ,Crvene Hrvatske“, ali jer je svaki brat bratovu dobru rad, te želi znati kako je i kako mu je, mislim, da ni ovo mojih njeko- liko redaka ne će biti na jabanu, a osobito, što iz ovih — mogu sigurno reći — u našoj Herceg: Bosni, najmrtvijih krajeva najrjegje koje zrnce dobijete. Političar nisam, da se bavim kabinetskim pi- tanjima istoka i zapada ili važnim europsko ki- neškim i englesko-afrikauskim konfliktima. Ti če mu to meni, kad za mene pije, a ima ih i na pre- tek za tako važnih stvari. Dajte meni moiih po- trebica, da se malko pjimi pozabavimo; razgova- rajmo o našim i našeg naroda prilikama, ne bi li mi taj razgovor ojagjelo srca utješio i ogorčenu dušu razgalio; ta s bratom ćete o bratskim po- trebama razgovarati. Livno polje ponajbolje, tako mnogi umuju i računaju, napose oni, kojima je do toga stalo, da porezni unosi ne mogu niti smiju na manjak, ali svak i vazda ne pogagia. Minula zima, koja je sve kao šalimice zada- la dosta jada bijednomu narodu jer se potrošilo više nego se računalo i pripravilo; ali napokon i nje nestalo, zlatno proljeće ciklo i u njemu sve niklo, ma i kasnije nego obično, što je posijano. Usjevi kao obično, u livanjskom polju i kotaru, raznoliko stu pa- ju k svojoj zrelosti. Sudeći po izgledu neće biti ni u čemu navale, a napose u sjenima jer trave slabo izgledaju. Ali uz prkos svemu tomu, mogu ustvr- diti iz iskustva ako ne baš pozitivno za ovu go- dinu, da je već koji naručeni dopis iz Livna ma- lo kašnje, nego li klica samoga ječma, izbio na površinu kojih dotičnomu dopisu prijatu;h novina, rišući bujni napredak ovogodišnje ljetine u ovim krajevima. Mudra je to doškočica. Predu sresti do- pisom u javnosti svaku sumnju o valjanosti i pra- vednosti popisa desetine, pak se ne treba bojati kakovih prigovora na tužbe potištenoga naroda, te možeš kao kravu muzaru, po miloj volji potezati, ili kao nijemu ovcu strići; & k tomu eto ti dese- tinskih prihoda svake godine unosnijih i obilnijih tako da se svake godine na činovničke plaće mo- že obilniji projekt votirati. Prema tomu svaka godina mora biti plodnija i unosnija od prošle, ma ne znam za koliko postotaka bila slabija. A zašto ? Zato, jer tako mora biti, jer bi tim ugled dotičnih čimbenika trpio, ako bi se porezni pri- hodi samo za jednu šifcu smanjili. A da se to ne zbude, kotarska oblast i porezni ured trebaju ta- kovih ljudi, koji će ne samo njihov ugled i broj- ke poreznih prihoda znati sačuvati, nego 1 pove- ćati, pa narodu kako bude; a to je sasma lako. Prospi žita, eto ptica, — daj novaca, eto na pro- daju dušica; priveži pripadne postotke, eto ljudih, koji će prema onoj: ,Moja besa, tugja kesa — u mojoj sažutilo, u tugjoj se smutilo“, uspješno ra- diti i rado se toga posla primiti; jer čim bue više desetinskog poreza po popisu i procjenidbi, tim će više dotični pisar na dlan primiti četiri po sto. A da se zato jagme i biraju ljudi svoje vr- sti; & la Č. i R. samo se po sebi razumije; jer bez takovih ne ima ništa. Već evo motika u zakutak na počinak biti da se odmara, dok ju jesen iz sna ne probudi, dočim kosa na mladokosni mah mekane trave re- ži na obradivom tlu; a sigurno je, da se i u ko- tarskom uredu našega Livna, po običaju, redaju birane glave: vrsne, samo najvrsnije sile, koje će — ne velim sve — i la Č. i R. zdušno desetin- ski popis u našem kotaru obaviti, da ne s&mo ne zaostane za prihodom minulih godina, nego da po mogućnosti i viška bude. Ne ima sumnje, da su već desetinski pisari naimenovani u pojedine op- ćine našeg kotara i za ovu godinu; a tako mora i da bude, jer bi se inače zakasnilo sa ragjom; kotarska vlast mora se da tim na vrijeme brine, _ Ma totiei i M“ kima samo o: sretn općina, u kojima se po- pis bude obavljati a la Č. R. B. it.d., ili u a jim oni sami budu popis činiti! Ne će biti težaka u dotičnim općinama, komu pusula ne će obilo- vati puninom jesenskoga božjeg blagosova, a kesa krunama, kad pogje u jesen u porezni ured ispla- ćivati desetinski porez, samo u h&mbaru ne će i ba će S SUDAN GR kako mu blago opravno, se čaršija ledati, kad mu zarubano u jesea radi desetin- zaostataka bade istjerano na licitaciju? Bude li se njihova metoda slijediti, malo će ih biti, koji njihove ere neće zapamtiti, kao što su ju zapamtile najnovije minulih godina općine: livanj- aa potočko-dobranjska, jirguričko-smričanska i 6. Istina, kotarska oblast izda nalog dotičnim pissrima, procijeniteljima i knezovima, da 86 ne smije prigoniti, da se mora onoliko zapisati ko- liko se precjeni, ako dotični vlasnik bude pa pro- cjenitbu prist.o, ne bude li, prosto mu kroz osam dana budi o rći prihod dotične psraele, ili izmje- riti, čemu mora desetinski pisar ili koji od pro- cjenitelja, odnosno knez prisustvovati, te što se pronagje, odmah dotičnu ku u desetinsku pusulu i zapisnik upisati. No čemu taj nalog kod naroda, u komu ne ima — ili se sasma rijetko nagje — procjenitelja ni kneza, a kamo li dotičnoga vlas- nika, koji bi znao svoju pusulu (bilježnicu) pro- čitati. On samo zna koliko su mu procjenitelji rekli. a pisar, da je toliko zapiso, potvrdio. Tu je lako provagjati način spomenute gospode, da je kašnje svaki prosvjed uzaludan i na samom kotaru. — Procjenitelji procjene stanovitu kolići- nu i vlasniku reknu, koliko je. On sirota ili bude s procjenom zadovoljan ili za malo neće da pri- govara. A kako i ne bi bio, kad mu se kaže, da je onoliko upisano, koliko je i sam mislio da ima, a temo se piše koliko desetinski pisar hoće! Kar- ta se ne stidi, moj je pravo sve, što je na njoj našarano, ama kako je onomu, za koga je? Ako vlasnik kašnje i dozna za namet preko procjene. uzalud mu je muka tužiti se, jer je rok utoka minuo, te tako ni kud majci ni kud u djevere. Prevaren, ucviljen pomoći ne ima, nego čekaj bo- žiju pravdu. Kad bi po propisu desetine svačije okno bilo nasuto, sigurno ja danas u po Livna ne bih pla- ćo oku ječma dvanest i dvanest i po novčića, a kukuruz po jedanest i dvanest, nego u pola te cijene; ali mije te sreće ! Ta se obilnost na de- setinskim ceduljama i u poreznom uredu samo nalazi, a ne u praznim oknovima; a bilo bi i u njima, da se na pedeset i trideset tovara kadka- da desetina u taman, ili kako narod kaže ,na suho ne plati, i da je sve ono na njivi“ što je u pusuli. Reći će ko možda, da je pretjerano, što spo- menuh, no ja velim, da bi mnogo i mnogo kon- kretaih činjenica, o kojima sam bitno ošvjedočen, \ za potvrdu svega, što rekoh, mogao navesti pod sigurno izvjesnim imenima mjesti, u kojim se i vlasnika, kojim je učinjeno, ali sad neka bude dosta, a drugo do zgodnije prigode. Eto kako smo i kako nam je, braćo! a do koga je, nek nam pomogne, da i opet u javnosti ne zacvilimo. Da ste mi zdravo! Sedeslav Žderov. ————mm—m———————————————————————m=—<s———————————=——— Sirom domovine. Iz Vrgorca 2 o. m. javlja nam prijatelj da gu Radonić 1 Jelavić bili 30 pr. m. stpremljeni u tamnicu. Danas je bilo kod popa Josa Luetića naročito sudbeno povjerenstvo s kotarskim liječni- kom iz Metkovića, da ustanovi je li zbilja bole- stan i može li putovati. Liječnik ga je našao či- tava i zdrava, te ga danas otpremiše u zatvor, Ostale osugjenike nijesu uspsili, jer nema još ri- ješenja iz Beča na njihovu nistovnu žaobu, dočim su gornju trojicu uapsili jer je Državno Odvje- taištvo bilo učinilo utok, što su iza osude bili pušteni na slobodu. — Izbori su urečeni za 8 e- ventualno 9 i 10 ovog mjeseca za treće, za 11 za drugo i za 13 za prvo tijelo. lzgleda da ne će biti protustranke. Svakako izvijestit ću Vas. Ston, 20 lipnja. Akoprem se bližnja sveča- nost sv. Autuna na osobiti način ove godine pro- slavila kod čč. 00. Franjevaca, jer g. Eduard Mi- lovčić podigou elegantni oltar na čast istomu sve- cu, ipak svečanost Presvetoga Srca Jezusova, ko- ja se je ovdje u nedjelju na 16 o. m. slavila, is- pane na opće zadovoljstvo. Kroz trodnevicu, što se je držalo na čast Presvetoga Srca, mnogo se naroda ispovjedilo i pričestilo. U oči svečanosti bijaše rasvjeta grada i bacanje umjetnih vatara. Muoštvo naroda u nedjelju osvane u Stonu, koji su naročito došli, da se poklone Božauskome Sr- cu, da mu se ponovno posvete. Milina bijaše vi- ajeti naše djevojčice u bjelini sa Božanskim sr- cem na praima, gdje pobožno stupaju k svetoj ričesti. Poslije podne kroz nakićeni Ston, sa mi- im trobojnicama i svečanim slavolucima bijaše veličanstvena procesija kipom Presvetog Srca Je- zusova. Kip nošahu četiri otmena mladića, a istog okruživahu dvanaest djevojčica u bjelim sa girlan- dam u ruci. Pred kipom školska djeca posipahu cvijeće i pjevahu pjesmu Posvetmicu. Poslje pro- cesije & o. Uskoković izreče učeni govor, te uz- budi u slušaocima još više ljubav i *poštovanje prama Božanskomu Srcu. Iza propovijedi narod ponovno pade ničice pred Božansko Srce, te mu se posveti. Udijelilo nam Presveto Srce Jezunovo, da Ga sve više budemo ljubili, slavili i hvalili. Dalmatinski sabor. U 6.0j sjednici 24 pr. mj. Biunkini je upitao vladu li pćiti pie stavljene ministarstvu, glede pohagjanja rvatskog sveučilišta sa strane učemka iz Dalma- cije, te ako ministarstvo nije do dauas ništa od- govorilo hoće li brzojavno pospiješit odgovor i do- nijet ga na znanje narodnom zastupstvu? — Ru- šević upitao je vladu huće li se zauzeti da po- morska uprava još ovog ljeta dade izdupati luku u Staromgradu. Nadalje je upitao hoće li pomot ska ugrava dati srušiti kuća lučkog ureda u Sta- romgradu i zemljište ustupiti starigradskoj opći- ni. — Buić je upitao je li poznato vladi, da je u rudokopu siverićkom zaglavilo zadojih godina nekoliko čeljadi radi nevještine tehničkog osoblja, i ka.ve će miere preduzeti, da se obezbijedi ži- vat radnika, — Perić pita o Batošićevoj zakladi“ u Imotskom. — Biankini predlaže, da sabor iz- javi želju vladi, neka c'o porez zemljarine, što se pobira u Dalmaciji, ustupi pokr. zakladi na po- kriće ogromnih prosvjetnih i materijaloih potreba, za koje razni prirezi apsolutno već ne mogu do- teći. — Pavić na upit o vinskoj klauzoli odgova- ra, da se je namjesništvo zauzimalo uvijek za in- terese zemlje i u više prigoda upozorilo vladu 0 posljedicama klauzole. Tako će i taj upit priop- ćiti ministarstvu. Odgovara još na neke druge u- pite megju kojim pa Biankinove 0 pomorskom za- konu i plaćama pomoraca i njihovih sirota, te 0 zatvoru Imočana u Pragu. Kaže, da je u parla- ientu bila najavljena nova osnova pomorskog za- kopa, po kojem će biti uvjeti usposobljenja stro- ži (o ovomu smo se mi već bavili u br. 7 i 8 op. ur.) a da će mornari biti dužni na moru ra- diti u svako doba, prama potrebam, at u luci ne više od 10 sati ma dan. Glede zatvora Im.čana kaže, da praška policija javlja da nije niko bio zatvoren. (Biankini niječe). — Biankini pita zem. odbor je li zgotovio predlog 0 nadgledivanju opć. blagajna ? Je hi pitanje o preinaci izbornog reda proučio i hoće li u ovom zasjedanju iznijeti svo- je predlvge? Zatim se prelazi na dnevni red. Primljena je bez rasprave u drugom i trećem či- tanju. zakonska osnova o preinaci $ 21 pokr. za- kona 27/3 1873 1873 odnosno na realke, da se naime njihovim upraviteljima smanji broj ura pre- davanja. — Primljena je bez rasprave preinaka nekih paragrafa zakonske osnove o kanalizaciji Zadra. — Primljeno je izvješće zem. odbor: o- odreci svakog prava na pobiranje pokrajinskog nameta na pečene žestoke tekućine za vrijeme od 1. septembra 1091 do 31 decembra 1909. — Pre- dalo se je odboru da prouči pitanje i izvješće zem. odbora o uvedenju odredbine od 4 krune na heltolitar masta i na 100 kig. grožgja uveze- nih u općinu Skradinsku iz tugjih općina. — Primljeno je izvješće financ. odbora o zaključunom računu zemljišno-veresijskog zavoda za prošlu go- ginu i odborove rezolucije: 1) da se pozove pred- sjedništvo prizivnog suda, da naredi sudovim« što brže uknjiživanje molba zavoda, te osnivanje zem- ljišnika u mjestima gdje nijesu još osnovana; 2) da se preporuči pokr. financ. ravnatelistvu, da o- dredi uregjenje katastraluih knjiga. Pri raspravi uzeo je riječ Ružević, koji je istaknuo, kako je zavod dao zajmova prošle godine uz hipoteku na zgrade k. 1,652 8000, a na zemlje k. 826,200 i da je od ukupnih 670 zajmova u iznosu od k. 4 500.800 udijelio Zadru i okolici 208 zajmova u iznosu od k. 1.980.000 (dakle 44 po sto). Spomi- nje kako neki već više vremena čekaju riješenje molba. Odgovoriše mu Katnić i Kamber. — Za rasprave o izvješću financ. odbora o proračunu za g. 1901 mirovinske učiteljske zaklade. Biankini je govorio o kukavnom stanju naših učitelja, ko- jim je skrajno vrijeme da se u pomoć priteće. Da se to pitanje riješi, nema druge, nego ogra- ničiti broj učiona, da barem ono malo, što osta- nu, budu pristojno uzdržane, jer se me može do- pustiti da učitelji gladuju. Borčić povlagjuje Biau- kinu 1 kaže da je vlada kriva, što se ne može riješiti ovo pitanje, jer vlada nema ni srca ni o- sjećaja prama zemlji. Zagovara da se od prireza na rakiju donekle poboljša učiteljsko stanje. Milić ne slaže se s Biankinom o ukinuća nekih pučkih škola. Biankini mu odgovara, da bi to bilo jedino sredstvo, kojim bi se prisilila vlada, da dogje u pomoć pokrajinskim financama. Zatim je proračun bio primljen većinom glasova. — O izvješću financ. odbora o proračunu za g. 1901 zemaljske poljo- dielske zaklade uzeo je riječ Biankini začugjen, što se nije čulo izvješće vladinog izvjestitelja. S toga predlaže da se odgodi rasprava \o prora- čunu, dok se ne pročita vladino izvješće o djelo- vanju. Čingrija pristaje uz taj predlog, ali želi čuti, hoće li vlada pročitati izvješće. Pavić izjav- ljuje, da će ga podastrijeti kroz 24 ure. -— Zafiron se protivi predlogu, jer je zasjedanje kratko. — Biankini odgovara, da je ovo jedan od najvažni- jih predmeta, koji se raspravljaju u saboru ove zemlje, koja je eminentno poljodjelska. Na molbu redsjednika, pošto će vlada izvješće, ite ovaj predmet s dnevnog a Bisnkini us- teže svoj predlog. U sedmoj sjednici 25 pr. mj. prikazao je Dr Čingrija predlog: Neka sabor pozdravi inicijativu prihvaćenu od zastupničke kuće u Beču u pogle- du vinske klauzole i pridruži se odnosnim zaključ- cima, predloženim od vinskog odbora i pr'hvaće- nim ud parlamenta u sjednici 14 maja. Biankini predlaže: Neka sabor izjavi želju vladi, da ak- tivna služba na c. k. ratnoj mornarici bude sni- žena od 4 na 3 godine, — Savj. Golf pročitao je opširno isuješće 0 radu vlade na gospodarskom