podanici“ (,Slavenski apostoli Kiril i Metodije i istina
pravoslavlja“ str. 801.).

Svakako. neka se u ostalom naša bratija tješi ,vjer-
nošću“ spram habsburške monarhije. Ta utjeha je naive
ća krepost! — 2) Hrvatsko Pravo“ br. 1671 t. g. pišad
za slogu“.

 

Iz Herceg Bosne.
(Naše osobito izvješće).

Livno, 27 lipnja 1901. (Desetina) — Ve-
leučeni gosp. urediče ! — Znam da vam ne mapj-
ka nužanoga i biranoga gradiva, kojim da  ispu-
nite stupce naše dične ,Crvene Hrvatske“, ali jer je
svaki brat bratovu dobru rad, te želi znati kako
je i kako mu je, mislim, da ni ovo mojih njeko-
liko redaka ne će biti na jabanu, a osobito, što
iz ovih — mogu sigurno reći — u našoj Herceg:
Bosni, najmrtvijih krajeva najrjegje koje zrnce
dobijete.

Političar nisam, da se bavim kabinetskim pi-
tanjima istoka i zapada ili važnim europsko  ki-
neškim i englesko-afrikauskim konfliktima. Ti če
mu to meni, kad za mene pije, a ima ih i na pre-
tek za tako važnih stvari. Dajte meni moiih po-
trebica, da se malko pjimi pozabavimo; razgova-
rajmo o našim i našeg naroda prilikama, ne bi li
mi taj razgovor ojagjelo srca utješio i ogorčenu
dušu razgalio; ta s bratom ćete o bratskim  po-
trebama razgovarati.

Livno polje ponajbolje, tako mnogi umuju i
računaju, napose oni, kojima je do toga stalo, da
porezni unosi ne mogu niti smiju na manjak, ali
svak i vazda ne pogagia.

Minula zima, koja je sve kao šalimice zada-
la dosta jada bijednomu narodu jer se potrošilo
više nego se računalo i pripravilo; ali napokon i
nje nestalo, zlatno proljeće ciklo i u njemu sve niklo,
ma i kasnije nego obično, što je posijano. Usjevi kao
obično, u livanjskom polju i kotaru, raznoliko stu pa-
ju k svojoj zrelosti. Sudeći po izgledu neće biti ni u
čemu navale, a napose u sjenima jer trave slabo
izgledaju. Ali uz prkos svemu tomu, mogu ustvr-
diti iz iskustva ako ne baš pozitivno za ovu go-
dinu, da je već koji naručeni dopis iz Livna ma-
lo kašnje, nego li klica samoga ječma, izbio na
površinu kojih dotičnomu dopisu prijatu;h novina,
rišući bujni napredak ovogodišnje ljetine u ovim
krajevima. Mudra je to doškočica. Predu sresti do-
pisom u javnosti svaku sumnju o valjanosti i pra-
vednosti popisa desetine, pak se ne treba bojati
kakovih prigovora na tužbe potištenoga naroda, te
možeš kao kravu muzaru, po miloj volji potezati,
ili kao nijemu ovcu strići; & k tomu eto ti dese-
tinskih prihoda svake godine unosnijih i obilnijih
tako da se svake godine na činovničke plaće mo-
že obilniji projekt votirati. Prema tomu svaka
godina mora biti plodnija i unosnija od prošle,
ma ne znam za koliko postotaka bila slabija. A
zašto ? Zato, jer tako mora biti, jer bi tim ugled
dotičnih čimbenika trpio, ako bi se porezni  pri-
hodi samo za jednu šifcu smanjili. A da se to ne
zbude, kotarska oblast i porezni ured trebaju ta-
kovih ljudi, koji će ne samo njihov ugled i broj-
ke poreznih prihoda znati sačuvati, nego 1 pove-
ćati, pa narodu kako bude; a to je sasma lako.
Prospi žita, eto ptica, — daj novaca, eto na pro-
daju dušica; priveži pripadne postotke, eto ljudih,
koji će prema onoj: ,Moja besa, tugja kesa — u
mojoj sažutilo, u tugjoj se smutilo“, uspješno ra-
diti i rado se toga posla primiti; jer čim bue
više desetinskog poreza po popisu i procjenidbi,
tim će više dotični pisar na dlan primiti četiri po
sto. A da se zato jagme i biraju ljudi svoje  vr-
sti; & la Č. i R. samo se po sebi razumije; jer
bez takovih ne ima ništa.

Već evo motika u zakutak na počinak biti
da se odmara, dok ju jesen iz sna ne probudi,
dočim kosa na mladokosni mah mekane trave re-
ži na obradivom tlu; a sigurno je, da se i u ko-
tarskom uredu našega Livna, po običaju, redaju
birane glave: vrsne, samo najvrsnije sile, koje će
— ne velim sve — i la Č. i R. zdušno desetin-
ski popis u našem kotaru obaviti, da ne s&mo ne
zaostane za prihodom minulih godina, nego da po
mogućnosti i viška bude. Ne ima sumnje, da su
već desetinski pisari naimenovani u pojedine op-
ćine našeg kotara i za ovu godinu; a tako mora
i da bude, jer bi se inače zakasnilo sa ragjom;
kotarska vlast mora se da tim na vrijeme brine,
_ Ma totiei i M“ kima samo

o: sretn općina, u kojima se po-
pis bude obavljati a la Č. R. B. it.d., ili u a
jim oni sami budu popis činiti! Ne će biti težaka
u dotičnim općinama, komu pusula ne će obilo-
vati puninom jesenskoga božjeg blagosova, a kesa
krunama, kad pogje u jesen u porezni ured ispla-
ćivati desetinski porez, samo u h&mbaru ne će
i ba će S SUDAN GR kako mu
blago opravno, se čaršija
ledati, kad mu zarubano u jesea radi desetin-
zaostataka bade istjerano na licitaciju? Bude
li se njihova metoda slijediti, malo će ih biti,
koji njihove ere neće zapamtiti, kao što su ju
zapamtile najnovije minulih godina općine: livanj-
aa potočko-dobranjska, jirguričko-smričanska i
6.
Istina, kotarska oblast izda nalog dotičnim

pissrima, procijeniteljima i knezovima, da 86 ne
smije prigoniti, da se mora onoliko zapisati ko-
liko se precjeni, ako dotični vlasnik bude pa pro-
cjenitbu prist.o, ne bude li, prosto mu kroz osam
dana budi o rći prihod dotične psraele, ili izmje-
riti, čemu mora desetinski pisar ili koji od pro-
cjenitelja, odnosno knez prisustvovati, te što se
pronagje, odmah dotičnu ku u desetinsku pusulu i
zapisnik upisati. No čemu taj nalog kod naroda,
u komu ne ima — ili se sasma rijetko nagje —
procjenitelja ni kneza, a kamo li dotičnoga vlas-
nika, koji bi znao svoju pusulu (bilježnicu) pro-
čitati. On samo zna koliko su mu procjenitelji
rekli. a pisar, da je toliko zapiso, potvrdio. Tu
je lako provagjati način spomenute gospode, da
je kašnje svaki prosvjed uzaludan i na samom
kotaru. — Procjenitelji procjene stanovitu kolići-
nu i vlasniku reknu, koliko je. On sirota ili bude
s procjenom zadovoljan ili za malo neće da pri-
govara. A kako i ne bi bio, kad mu se kaže, da
je onoliko upisano, koliko je i sam mislio da ima,
a temo se piše koliko desetinski pisar hoće! Kar-
ta se ne stidi, moj je pravo sve, što je na njoj
našarano, ama kako je onomu, za koga je? Ako
vlasnik kašnje i dozna za namet preko procjene.
uzalud mu je muka tužiti se, jer je rok utoka
minuo, te tako ni kud majci ni kud u djevere.
Prevaren, ucviljen pomoći ne ima, nego čekaj bo-
žiju pravdu.

Kad bi po propisu desetine svačije okno bilo
nasuto, sigurno ja danas u po Livna ne bih pla-
ćo oku ječma dvanest i dvanest i po novčića,
a kukuruz po jedanest i dvanest, nego u pola te
cijene; ali mije te sreće ! Ta se obilnost na de-
setinskim ceduljama i u poreznom uredu samo
nalazi, a ne u praznim oknovima; a bilo bi i u
njima, da se na pedeset i trideset tovara kadka-
da desetina u taman, ili kako narod kaže ,na
suho ne plati, i da je sve ono na njivi“ što je
u pusuli.

Reći će ko možda, da je pretjerano, što spo-
menuh, no ja velim, da bi mnogo i mnogo kon-
kretaih činjenica, o kojima sam bitno ošvjedočen,

\ za potvrdu svega, što rekoh, mogao navesti pod

sigurno izvjesnim imenima mjesti, u kojim se i
vlasnika, kojim je učinjeno, ali sad neka bude
dosta, a drugo do zgodnije prigode.

Eto kako smo i kako nam je, braćo! a do
koga je, nek nam pomogne, da i opet u javnosti

ne zacvilimo.
Da ste mi zdravo! Sedeslav Žderov.

————mm—m———————————————————————m=—<s———————————=———

Sirom domovine.

Iz Vrgorca 2 o. m. javlja nam prijatelj da
gu Radonić 1 Jelavić bili 30 pr. m. stpremljeni u
tamnicu. Danas je bilo kod popa Josa Luetića
naročito sudbeno povjerenstvo s kotarskim liječni-
kom iz Metkovića, da ustanovi je li zbilja bole-
stan i može li putovati. Liječnik ga je našao či-
tava i zdrava, te ga danas otpremiše u zatvor,
Ostale osugjenike nijesu uspsili, jer nema još ri-
ješenja iz Beča na njihovu nistovnu žaobu, dočim
su gornju trojicu uapsili jer je Državno Odvje-
taištvo bilo učinilo utok, što su iza osude bili
pušteni na slobodu. — Izbori su urečeni za 8 e-
ventualno 9 i 10 ovog mjeseca za treće, za 11
za drugo i za 13 za prvo tijelo. lzgleda da ne
će biti protustranke. Svakako izvijestit ću Vas.

Ston, 20 lipnja. Akoprem se bližnja sveča-
nost sv. Autuna na osobiti način ove godine pro-
slavila kod čč. 00. Franjevaca, jer g. Eduard Mi-
lovčić podigou elegantni oltar na čast istomu sve-
cu, ipak svečanost Presvetoga Srca Jezusova, ko-
ja se je ovdje u nedjelju na 16 o. m. slavila, is-
pane na opće zadovoljstvo. Kroz trodnevicu, što
se je držalo na čast Presvetoga Srca, mnogo se
naroda ispovjedilo i pričestilo. U oči svečanosti
bijaše rasvjeta grada i bacanje umjetnih vatara.
Muoštvo naroda u nedjelju osvane u Stonu, koji
su naročito došli, da se poklone Božauskome Sr-
cu, da mu se ponovno posvete. Milina bijaše vi-
ajeti naše djevojčice u bjelini sa Božanskim sr-
cem na praima, gdje pobožno stupaju k svetoj

ričesti. Poslije podne kroz nakićeni Ston, sa mi-
im trobojnicama i svečanim slavolucima bijaše
veličanstvena procesija kipom Presvetog Srca Je-
zusova. Kip nošahu četiri otmena mladića, a istog
okruživahu dvanaest djevojčica u bjelim sa girlan-
dam u ruci. Pred kipom školska djeca posipahu
cvijeće i pjevahu pjesmu Posvetmicu. Poslje pro-
cesije & o. Uskoković izreče učeni govor, te uz-
budi u slušaocima još više ljubav i *poštovanje
prama Božanskomu Srcu. Iza propovijedi narod
ponovno pade ničice pred Božansko Srce, te mu
se posveti. Udijelilo nam Presveto Srce Jezunovo,
da Ga sve više budemo ljubili, slavili i hvalili.

Dalmatinski sabor. U 6.0j sjednici 24 pr.
mj. Biunkini je upitao vladu li pćiti
pie stavljene ministarstvu, glede pohagjanja

rvatskog sveučilišta sa strane učemka iz Dalma-
cije, te ako ministarstvo nije do dauas ništa od-
govorilo hoće li brzojavno pospiješit odgovor i do-
nijet ga na znanje narodnom zastupstvu? — Ru-
šević upitao je vladu huće li se zauzeti da po-
morska uprava još ovog ljeta dade izdupati luku

u Staromgradu. Nadalje je upitao hoće li pomot
ska ugrava dati srušiti kuća lučkog ureda u Sta-
romgradu i zemljište ustupiti starigradskoj opći-
ni. — Buić je upitao je li poznato vladi, da je
u rudokopu siverićkom zaglavilo zadojih godina
nekoliko čeljadi radi nevještine tehničkog osoblja,
i ka.ve će miere preduzeti, da se obezbijedi ži-
vat radnika, — Perić pita o Batošićevoj zakladi“
u Imotskom. — Biankini predlaže, da sabor iz-
javi želju vladi, neka c'o porez zemljarine, što se
pobira u Dalmaciji, ustupi pokr. zakladi na po-
kriće ogromnih prosvjetnih i materijaloih potreba,
za koje razni prirezi apsolutno već ne mogu do-
teći. — Pavić na upit o vinskoj klauzoli odgova-
ra, da se je namjesništvo zauzimalo uvijek za in-
terese zemlje i u više prigoda upozorilo vladu 0
posljedicama klauzole. Tako će i taj upit priop-
ćiti ministarstvu. Odgovara još na neke druge u-
pite megju kojim pa Biankinove 0 pomorskom za-
konu i plaćama pomoraca i njihovih sirota, te 0
zatvoru Imočana u Pragu. Kaže, da je u parla-
ientu bila najavljena nova osnova pomorskog za-
kopa, po kojem će biti uvjeti usposobljenja stro-
ži (o ovomu smo se mi već bavili u br. 7 i 8
op. ur.) a da će mornari biti dužni na moru ra-
diti u svako doba, prama potrebam, at u luci ne
više od 10 sati ma dan. Glede zatvora Im.čana
kaže, da praška policija javlja da nije niko bio
zatvoren. (Biankini niječe). — Biankini pita zem.
odbor je li zgotovio predlog 0 nadgledivanju opć.
blagajna ? Je hi pitanje o preinaci izbornog reda
proučio i hoće li u ovom zasjedanju iznijeti svo-
je predlvge? Zatim se prelazi na dnevni red.
Primljena je bez rasprave u drugom i trećem či-
tanju. zakonska osnova o preinaci $ 21 pokr. za-
kona 27/3 1873 1873 odnosno na realke, da se
naime njihovim upraviteljima smanji broj ura pre-
davanja. — Primljena je bez rasprave preinaka
nekih paragrafa zakonske osnove o kanalizaciji
Zadra. — Primljeno je izvješće zem. odbor: o-
odreci svakog prava na pobiranje pokrajinskog
nameta na pečene žestoke tekućine za vrijeme od
1. septembra 1091 do 31 decembra 1909. — Pre-
dalo se je odboru da prouči pitanje i izvješće
zem. odbora o uvedenju odredbine od 4 krune
na heltolitar masta i na 100 kig. grožgja uveze-
nih u općinu Skradinsku iz tugjih općina. —
Primljeno je izvješće financ. odbora o zaključunom
računu zemljišno-veresijskog zavoda za prošlu go-
ginu i odborove rezolucije: 1) da se pozove pred-
sjedništvo prizivnog suda, da naredi sudovim« što
brže uknjiživanje molba zavoda, te osnivanje zem-
ljišnika u mjestima gdje nijesu još osnovana; 2)
da se preporuči pokr. financ. ravnatelistvu, da o-
dredi uregjenje katastraluih knjiga. Pri raspravi
uzeo je riječ Ružević, koji je istaknuo, kako je
zavod dao zajmova prošle godine uz hipoteku na
zgrade k. 1,652 8000, a na zemlje k. 826,200
i da je od ukupnih 670 zajmova u iznosu od k.
4 500.800 udijelio Zadru i okolici 208 zajmova u
iznosu od k. 1.980.000 (dakle 44 po sto). Spomi-
nje kako neki već više vremena čekaju riješenje
molba. Odgovoriše mu Katnić i Kamber. — Za
rasprave o izvješću financ. odbora o proračunu za
g. 1901 mirovinske učiteljske zaklade. Biankini
je govorio o kukavnom stanju naših učitelja, ko-
jim je skrajno vrijeme da se u pomoć priteće.
Da se to pitanje riješi, nema druge, nego ogra-
ničiti broj učiona, da barem ono malo, što osta-
nu, budu pristojno uzdržane, jer se me može do-
pustiti da učitelji gladuju. Borčić povlagjuje Biau-
kinu 1 kaže da je vlada kriva, što se ne može
riješiti ovo pitanje, jer vlada nema ni srca ni o-
sjećaja prama zemlji. Zagovara da se od prireza
na rakiju donekle poboljša učiteljsko stanje. Milić
ne slaže se s Biankinom o ukinuća nekih pučkih
škola. Biankini mu odgovara, da bi to bilo jedino
sredstvo, kojim bi se prisilila vlada, da dogje u
pomoć pokrajinskim financama. Zatim je proračun
bio primljen većinom glasova. — O izvješću financ.
odbora o proračunu za g. 1901 zemaljske poljo-
dielske zaklade uzeo je riječ Biankini začugjen,
što se nije čulo izvješće vladinog izvjestitelja.
S toga predlaže da se odgodi rasprava \o prora-
čunu, dok se ne pročita vladino izvješće o djelo-
vanju. Čingrija pristaje uz taj predlog, ali želi
čuti, hoće li vlada pročitati izvješće. Pavić izjav-
ljuje, da će ga podastrijeti kroz 24 ure. -— Zafiron
se protivi predlogu, jer je zasjedanje kratko. —
Biankini odgovara, da je ovo jedan od najvažni-
jih predmeta, koji se raspravljaju u saboru ove
zemlje, koja je eminentno poljodjelska. Na molbu

redsjednika, pošto će vlada izvješće,
ite ovaj predmet s dnevnog a Bisnkini us-

teže svoj predlog.
U sedmoj sjednici 25 pr. mj. prikazao je Dr

Čingrija predlog: Neka sabor pozdravi inicijativu
prihvaćenu od zastupničke kuće u Beču u pogle-
du vinske klauzole i pridruži se odnosnim zaključ-
cima, predloženim od vinskog odbora i pr'hvaće-
nim ud parlamenta u sjednici 14 maja. Biankini
predlaže: Neka sabor izjavi želju vladi, da ak-
tivna služba na c. k. ratnoj mornarici bude sni-
žena od 4 na 3 godine, — Savj. Golf pročitao je

opširno isuješće 0 radu vlade na gospodarskom