nanja i koji će znati, kako se imade poduzeti akcija o udruživanju za opće hrvatsko dobro. ') Tim udruživanjem, tim zajedništvom ojačati će se stup, što mislimo sagraditi proti nasrtajim naših zakletniki; okrijepiti će se borci tsko, da će svak i ljubavlju i požrtvovnošću pregouti svim silama, da slovo samostalnosti i slobude Hrvatske ne ostaue mrtvo, ne ostane u riječi, nego da se prometne u život, da se prometne u čin. 1) U tu svrhu scijenim za nužno navestt, što je ostavio napisano onaj veliki dalmatinski um, Nikola Tommaseo: »Dok doba života dopuštaju, dapače to zahtjevaju, ne su- dite o političkim stvarima; očekujte, da vas na to duž- nost prisili. Pitajući onoga, koji bolje zna, te nema stra- sti; misleći u sebi, takogjer si stvarajte mnijenje ob ono- mu što čujete i sto čitate: ali ne izrecite ga bez potrebe i onda, kada bi ste bili ponukani. Odgovorite: Ja nemogu suditi, ili druge tomu slične riječi. I megju ljudima, koji mržnjom strančere, postavite riječ mira, bez da dioništvu- jete.“ (,Educazione e ammaestramento del popolo e della nazione italiana“ str, 182.) Ne izgleda li to, kao da je u- prav za naše prilike pisao? Paljetkovanje. »Dubrovnik“ hoće sada da protumači što je htio kazati pripoznavajući ,dobre namjere“ Ni. Preuzvišenosti. Našao je te kobne riječi u ,Že- ljeznici“ spljetskoj, pa ih je i on upotrebio. Nu nama se čini, da politički listovi, štogod pišu, i- madu uvijek na pameti političko stanovište stran- ke, kojoj pripadaju, a još većma kada donose je- dan eminentno politički članak kako je bio čla- nak, u komu je ,Dubrovnik“ upotrebi» te riječi. »Dubrovnik“ dakle kao srpski list pripoznavajući, da Nj. Preuzvišenost ima ,dobre namjere“, nije sigurno mislio, da su te namjere hrvatske ni ki- neške ni hoteatotske, nego namjere, koje odgova- raju idealima i željama ,primorskih“ S.ba, inače ih ne bi bio nazvao ,dobre“. Pitamo sada: otkud »Dubrovnik“ zna za te ,dobre namjere“ Nj. Pre- uzvišenosti ? x # * Baš u članku, gdje hoće da pritaji ,dobre namjere“ Nj. Preuzvišenosti, ,Dubrovnik“ se ba- yi nekim drugim ,insinuacijama“, kako ih on z0- ve. Pita nas dakle, kako se slaže, što smo pisali o Dušanovu carstvu u uvodnom članku broja od 22 pr. mj. i vječitim prigovorima. da su Srbi vla- dini mezimci. Vidite, to baš ni mi ne razumije- mo, ali je tako. Ni jedno ni drugo nije insinuaci- ja, nego sušta istina potvrgjena i samim , Dubrov- nikovim pisanjem. Urednik bi njegov morao znati, da kad piše o Bosni i kad poriče Austriji pravo, da u njoj ostane i anektira te zemlje, nama nije potreba ni ,insinuirati“ ni ,denuncirati“, jer je očito, što hoće. Morao bi takogjer zaati, da Hrvati prisvaja- ju sebi Bosnu, te da im uua biti slobodno pobi- jati svoje protivnike i otkrivati svijetu njihovu tendenciju, koju u ostalom ni sami Srbi ne, sa- krivaju. To nije nikakva denuncija nego samo- brana i mi bi kako novinari sagriješili prama na- rodu, kad bi tajali, što srpski pokret snači, Ne radi se dakle ni o policiji ni o Austriji, nego o Hrvatima i Hrvatskoj, kojim Srbi nastoje oteti zemlje po pravu njihove. * # Srbi se brane, da nije istina da ih vlada mi- luje, a kako se tumači na pr. ovo: Smatrali smo zgodnim, da ,Dubrovniku“ odgovorimo na ono, što je rekao o potpresjedniku Paviću. Članak je bio zaplijenjen, & mogu se čitati raslosi u odluci sudbenoj, koju danas donosimo. Nama tada nije preostajalo drugo nego zaupiti; Mea culpa, mea maxima culpa, &a , Dubrovnik“ se je smio bez stra- ha zapljene osvrnuti na zaplijenjeni članak i na- vagjati riječi iz njega. Te im slobode štampe ne zavigjamo, ali je mi .. .. nemamo »Dubrovnik“ kaže, da pišemo ovako, jer su izbori blizu. Ta bi se tvrdnja mogla baš nazvati nije smiješna. Nu kad hoće, da Ba sada koji bi btjeli navesti hrvatski narod na nove ek- uperimente u tomu amislu. gdedinatvo“ i ,Du- brovnik“ htjeli bi slogu Srba i Hravata i Slove- psca na liberalnom programu | I mi smo liberaici te bi u liberalstvu mogli poočiti i g. Fabrisa i Stražičića, i mi želimo slogu Hrvata i Srba, ali nijesmo liberalci, koji brane svećenika zločinca & hule poštenjaka, niti smo mahaici, koji će za lju- | , la svoje ljude, da ugovaraju o jedinstvu stranke bav te sloge, pustiti štogod od svoga programa. stvorio. Mi smo na ime zaključili, nastavi dr. Frank, da će klub čiste stranke prava izabrati tek onaa svoje izaslanike glede ugovora o jedinstvu stran- , ke prava, kad u istu svrhu bude birao svoje iga- ' slanike klub neodvisne t. j. »Obaorove“ stranke. Pošto pak neodvisna stranka nije izabra- Naš načelnik Dr. Pero Čingrija označio je ovoga | prava već u svrhu koalicije svih oporbenih stra- saborskog zasijedanja naše stanovište u sporu hr- vatskom i srpskom u malo riječi: Dubrovčani su praktični ljudi, oni dobro znadu, da su hrvatstvo | i srpstvo dvije političke struje a ne dvije narod- nosti. Nadodat ćemo sa svoje strana, da je tim / strujama porijetlo u povjesti i kulturi pa i u dru- gim osebinama, ali to ne mijenja f+kat, da su to dvije političke stranke, i baš nam to ne dopušta nikakvog rribliženja. Jer: ili smo uvjereni da je Hrvatstvo razložito i korisao narodu ili nijesmo ; ako smo uvjereni. tada resmijemo ni za dlaku ot- stupiti od svoga programa, a bez odstupanja od programa s jedne ili s.druge strane, nije ni mogu- će promisliti ono, što Fabris i Stražičić hoće; a- ko pak gijesmo uvjeren, pamo, tada... ki * x Kao pendant dauašnjem uvodnom članku do- nosimo nešto iz petrogradskog , Novog Vremena“. U tom je listu ovih dana izašao dopis iz Beo- grada pod naslovom: ,Na beregah Dunaja“, u ko- jem ruski pisac, te se potpisuje , Nestor“, prika- je crnu sliku političkih i gospodarstvenih odnoša- ja u Srbiji, koja stoji posve pod. uplivom njemač- kim. Ta je u Beogradu prvi i glavni most za nje- mačko-magjarski upliv na Balkanskom poluotoku. U Beogradu tužili su se dopisniku, kako je svuda Austrija pronikaula i kako se Srbija duši u za- grljaju njemačko-židovskom. Njemačka pijavica si- sa im (Srbima) krvi i dušu. Pod turskom vladom održali su se 500 godina, a sada će poginući za 50 godina! Još nije ni 25 god. prošlo, a propast raste svaki dan u sve_užasnijem razmjerju. Mi smo išli — nastavlja ruski dopisnik — pred če- tvrt stoljeća osloboditi Slavene, mi smo prolijeva- li svoju krv. Mi smo dali južnim Slavenima toli- ko, koliko smo mogli. Od to doba nijesmo ništa učinili, da očuvamo sveze srodatva posvećene po- tocima krvi. U Beogradu se nigdje ne opaža na- ših odnošaja. Trgovina s Rasijom iznosi tek 0 73%, cijeloga prometa. Ruske knjige dolaze iz Lipsko- ga. Mladež šalju Srbi na nauke u Pariz, Berlin i Beč, a u Petrograd idu samo bijednici, koji, kad se kući vrate, šire vrlo nisko mnijenje o ruskoj nauci i odvraćaju od pohagjanja ruskih viših ško- la. Dvadeset i pet je godina prošlo od ruskih he- katomba prinesenih Srbiji, &a od tog nema nika- kvih rezultata, dočim je Austro-Ugarska u svoje ruke skupila sav ekonomički život zemlje, zahva- tivši dvije trećiue cijele trgovine, nametaula svo- je duševno obilježje glavaom gradu Srbije. — Suvišan je svaki komeatar. * 4 wz O aferi s prof. Brusinom u narednom broju. Interwiew s g. Dr. Frankom. Zagreb, 10 Jula. (Im). Pitanje o slozi operbenih stranaka, dr- žim da zanima svakoga otačbenika, koji iskreno i pravo ljubi ovu našu patnicu-hrvatsku domaju. Kako se razabire, opaža se u toj stvari ovdje sta- guacija — ne ide se onoj svrsi za kojim je pred- log kluba stranke prava bio iznešen. Da dozuadem za pravo stanje stvari, ja sam dne 9 o. m. posjetio dr. Franka i umolio ga, da mi kaže pravo stanje stvari u pitanju sloge ; Na pitanje : što sudite veleučeni glede sloge oporbenih stranaka, odgovorio je Dr. Frank: uSloge ne moše biti, dok ne prestanu sum- ljičenja, ocrnjivanja; narod nemoše biti uvjeren o našoj slosi, ako se bude mađdalje kleveta širila megju nama.“ Na pitanje, čemu klub čiste stranke prava isabere svoje puuomoćaike u svrhu pregovora da je dobro, što zastu- | . postanimo svi Srbi i svršeao posao. | Je pod nipošto ne ću; ja stojim na temelju pro- naka te tim klub čiste stranke prava nije obvezan birati svoje punomoćnike, ostajuć dosljedan pr- vom predlogu domovinaškog kluba.“ Na pitanje što bi se sada moralo raditi od- | govorio je dr. Frank slijedeće: nPošto se neodvisna stranka nije odazvala pozivu kluba stranke prava, to bi ovaj morao na pustiti ovu i s nama ugovarati.“ Na pitanje, nebi li čista stranka prava htje- la izborne koalicije, kad bi joj bio osjeguran do- | voljan broj mandata, odgovorio je dr. Franok! »Mi za mandatim mne idemo. Glede izborne | koalicije nijesam vam u stanju kazati mmijenje | kluba. Ako pitate za moje osobno wvjerenje to sam vam u stanju kazati, da ja izborne koalici- grama što ga je stvorio naš učitelj neumrli vogja Ante Starčević.“ Ovo vam je u jezgri razgovor, kog sam imao sa dr. Frankom. Prama onomu, što sam vam u ovom pitanju pisao i ovim pismom mislim da si možete stvoriti pravu situaciju, pa ne nadodajem dalje ništa. Širom domovine. Dne 9. 0. m. preminuo je na Hvaru poslije duge i teške bolesti O. Fulgencije Carev nad- biskup, biskup hvarski.. Pokojnik rogjea u Gomi- lici Kaštelanskoj god. 1826, ušao je u franjevački red. God. 1879 bi imenovan nadbiskupom Skoplja u Arbaniji, gdje je pretrpio sa turske strane ta- kova progonstva, da mu je višekrat život bio u pogibelji. Poslije smrti biskupa llijića bi premje- šten g. 1888 na hvarsku stolicu, gdje je proživio zadnje godine svoga vijeka kao otac više, nego kao starešina. Bila mu laka zemlja i harna us- pomeaa ! amo SAINT Izbori u Vrgorcu. U četvrtak 11 ov. mj. primismo iz Vrgorca ovu brzojavku: Složni kra- jišnici jedaoglasno izabraše treće i drugo tijelo. Pišu nam iz Konavala: Dae 6. tek. mj. oko po ure iza ponoća, nepoznati zločinac opali puškom te usmrti [va Letunića pok. Gjura iz Mi- hanića, čovjeka od obitelji u pedesetoj godini ži- vota. Ubojica je prihvatio prigodu, kad je ovaj hodio na mazgi put Kaštelaoovoga da kupi volova, pa ga dočeka iz bušije na općinskom putu te vo- di iz Ljute put Grude. Uzrok mora da bude po svoj prilici kakva osveta, pošto na novce, te ih pokojnik nosio nije ruku stavljao. Pokojnik je bio poznat radi svoje dobrote, pravednosti i poštenja. Za požaliti je, što je sudbena komisija stigla tek u Nedjelju na 9 ura u jutro, dakle pune 33 ure iza smrti, tako da je mrtvo tijelo, koje je ležalo na srod-puta, a izloženo sunčanim zrakama bilo počelo zaudarati. Ubojici se još nije ušlo u trag. Dalmatinski sabor. U 10.0j sjednici dne 3 0. m, HBiankini je upitao vladu: kako opravda- va nemarnost povjerenstva, koje je stopro pos.ije po godine pošlo na Mijet, da razvidi elementarne štete krupom prouzroćena; jeli vlada dala Mlje- ćanima kakvu pripomoć iz oskudične zaklade za put luke od Olulja; kako vlada va uskra- tu dozvole za nošnju lovačkog oružja stanovnici- ma Grvmaće, Kliseva, rea Mravioca i Rei- s. iZ Prihvaćen je redlog, da se uoblasti Spljetu i K 18,000 za ući- Banj ka rashod proraćunan je salje 1,411,143. Vlastiti prihodi iza03e 306 405. 104,579 predlol da Dah ma mata ( \ ) na po 6 na metr. centu (K 900). Cueli prihod proračunaa je dakle