»Ali ko će slogu za to, da u jedno kolo do- gju ljudi, koji se rasilaze w načelih, koji ispovi- jedsju skros opriječne nazore, koji imadu razne političke programe i ciljeve?“ %) Tako pišući — čini mi se — da se ,Hr- vatsko Pravo“ jako vara. Dokazati ću jedino, da može biti, dapače da imade, sloge i ondje, gdje se u načelima razilazi ; gdje se ispovijedaju skroz opriječni mnazori; gdje su razni politički programi; a o ciljevim mne go- vorim, jer svi, ma kojoj stranci pripadali, ima- demo, barem na riječi, jedan te isti cilj: sloboda i samostalnost Hrvatske %); a opet ga svi i ne- mamo, kad nam on nije na djelu. Godine 1898 obdržavala se je u Zadru kon- ferencija čistih pravaša. Na toj konferenciji don Ive Prodan držao je govor, u kojemu je izmegju ostaloga kazao: ,Zla strana pojavila se je u za- metku prigodom prve konferencije, držane od pra- vaša 1894 u Zadru. Odmah se zlo sjelo. D.r Trum- bić predložio je program stranke prava u Dalma- ciji program sjedinjenje opozicije u Banovini. laticao je, da se toga unapred pravaši imaju da drže kao petog vangjelja i da ona kodifikacija pra- vaških načela ime bit za u bnduće: noli me tangere. »Ali srećom rasprava donijela je na čistac, da ono nije pravi pravaški program, ako- prem mu sliči i akoprem je većinom bio dobar, kao modus vivendi opozicija ...“ *) Dakle ovim riječima don Ive Prodan sajodri- ješitije osugjuje program god. 1894. sjedinjenje opozicije. Taj program sastavio je dr Frank i prvi ga je potpisao d.r Ante Starčević, 5) Nakon raskola u stranci prava središnji je klub stranke prava naročito zaključio izjavu, da se ne drši programa od god. 1894 već zaključaka riječke skupštine. ,Hrvatsko Pravo“ je izjavilo, da ono stoji na tomu programu, prihv: ćenom na skupštini stranke prava, dne 26 lipnja 1894, a potpisanom po Anti Starčeviću, 'jer se na nj po- zivlje. *) Dakle don Ivo Prodan odbija program dra Franka, a d.r Frank smatra taj program svojim remek-djelom. Pa zar, usprkos tomu, da se njih dvojica ne slažu? Pa ako se njih dvojica mogu slogati, jer ne bi pružili ruku i jostalim, koji se s njima ne slažu u programu, dok toga u suštini nema ? »Hrvatska teško boluje. Nju danas može spa- siti sama sloga njezinih sinova: neka se dakle bolji dogovaraju i slože“. ?) Tako je vapio godine 1884 nezaboravni don Miho Pavlinović; tako bi danas morali ćutiti svi pošteni i nesebično djelu- jući Hrvati, jer ,urogjena ljubav zajedinstva još se življe ćuti kod vedrijih duhova“, *) 1) »Hrvatsko Pravo“ od 8 siječnja 1900. — — 2) ,Hr- vatsko Pr vo“ od 18 siječnja 1900 — 8) ,Narodne No- vine“ u broju od 4 studenoga 1890 u člaoku pod naslo- vom: lirski duhovi“ kažu: ,S većim pravom nego Ugar- ska, mogla bi se narodna stranka u Dalmaciji optužiti, da ona ne će sjedinjenje s Hrvatskom, jer do sad nije nije- dnim saborskim zaključkom svoje volje za sjedinjenjem očitovala“. Službeni list piše o pitanju, o kojemu nije dovoljno upućen. Da se ne osvrćem na predloge narodne stranke, dok je ona bila u manjiui, spomenut ću, da je ona kao većina glasovala u saboru dvije adrese, kojima traži sje- dinjenje i to na najizričitiji način. Ali koliko je ona wra- dila, da se to i u djelo stavi? — 4) »Hrvatska Kruna“ od 19 listopada 1898. 5) Kada sam ono lani preuzeo uredni- štvo ,Hrvata“ u Gospiću javio je don Ive, da sam dopi- saik skoro svih domaćih listova osim starčevićanskih“ (»Croatia“ 8 lipnja 1900). Ne znam, kakovim je temeljem on to napisao i ustvrdio i u kakovu klasifikaciju dijeli novinstvo. Svakako, ja sam uz one, koji hoće po što po to slogu, jer je, ,sloga uvijek uspješna, ako je k dobru okrenjena, ako zlu nije sloga“. (Tommaseo: ,Scintille* str. 284.) — 6) ,Hrvatsko Pravo“ od 28 listopada 1898: — 7) pHrvatski Razmiiljaji“ str. 29. — 8) Tommaseo: »Di- sionario estetico“ str. 853. z———mm————--——————=m—=——————-=—————— = Pisma iz Boke. Kotor, 15 Jul. (Pros. sv. Čir. i Met. Glagoljaška misa. Naši »Srbi“.) Nastojanjem zaslužnog našeg hrvatskog radničkog društva ,Napretka“ jučer je ovdje os0- bitom svečanošću i isvarendnim sjajem bila pro- slavljena uspomena svete braće, slavjanskih apo- stola Sv. i Metoda. U oči dana ,Kotorska Glasba“ svirajući vesele koračnice navijestila je sutrašnju veliku narodnu svetkovinu gradu, kao što i pucanje mužara sa kotorske obale okolnim mjestima. Jučer pak zorom hrvatsko radn. druš- tvo ,Napredak“ kao što i ,Hrvatski Dom“ osva- nuo je u svečanom ruhu iskićen zastavama. I sva plokata pred društvom bila je baš lijepo ukraše- na. U odregjeno vrijeme došlo je u grad Maljan- sko ,hrvat. pjevačko društvo Zvonimir“, praćeno našom glazbom, a pod društvenom hrvatskom tro- bojnicom, da i ono uzveliča svečanost. Iza 10 sa- ti u crkvi Sv. Duha bila je svečana glagoljačka Misa u trojci, uz pjevanje ,hrvat. pjev. društva Zvonimira“ iz Mula. Crkva je bila baš dupkom puna općinstva, koje je osobitom radošću prisu- stvovalo bogomolji obavljenom glagoljačkim jezi- kom, — jezikom velikih narodnih prosvjetlitelja 8v. Ćirila i Metoda. — Po podne pak na 74 sati una trgu od oružja“ pred ,Napretkom“ s jedne strane vrijedna ,Kotorska Glazba“, a s druge vr- li Tamburaški zbor hrvat. rada. druš. , Napretka“ zabavljao je onaj mnogobrojni narod, koji se je u onolikom broju bio sakupio, da se divi našoj glaz- bi, tamburaškom zboru i rodoljubnim našim rad- nicima, koji nam ovakovu svečanost pripraviše. Birani je bio raspored koncerta i to za glazbu slijedeći: 1. ,Napredak“ koračnica — Bagatella. 2. ,Preziosina“ Sinfonia — Ficini. 3. , Zadnji dvo- pjev u operi: Nikola Šubić-Zrinjski“ — Zajc. 4. ll barbiere di Siviglia“ karišik — Rossini. 5. ,Karišik hrvatskih pjesama“ — Vitek. 6 ,Sve za domovinu“ korač. Broz. — Za tamburaški zbor pak bio je ovaj raspored: 1. ,Sve za domovina“ korač. — Broz. 2. ,Pod Slavjanskim krovom“ fantasia — Farkaš. 3. ,Poslije plesa“ — Walzer. 4. ,Vijenac hrvatskih pjesama“ — Broz. 5. ,Sre- tan imendan“ Mazurka — Broz. 6. Junak iz Li- ke korač. — Farkaš. — Koli glazba toli tambu- raški zbor izvršio je svoj program na opće zado- voljstvo, uz burno odobravanje svakog pojedinog komada, što je na čast našoj glazbi i tamb. zboru i vrlo vrijednom učitelju g. Bagetelli. , Hrvatski Dom“, ,Napredak“ i vas trg bio je baš krasno rasvijetljen. U kasnu večer završila je ova sveča- nost, uprav impozantna, jedna od najljepših sve- čattosti, koje se u Boki preko godine obavljaju. Ako je ovako sjajno svečanost završila na svačije zadovoljstvo, zasluga je kotorskih rodoljuba, a o- sobito radničkog društva ,Napretka“, što mi ra- ao ističemo, želeć ovom zaslužnom društvu za hrvatsku stvar u ovim stranama svaku sreću i na- predak. Živjeli vrli kotorski hrvatski radnici ! Bili i unaprijeda ko do sad na diku ovom starodrev- nom hrvatskom gradu! — Ne možemo, a da ne spomenemo ovdje ponašanje kotorskih ,Srba“, ko- je je jučer baš zgadilo i najumjerenije naše ljude. Svi naime kotorski ,Srbi“ ostentativno brilirali su svojom otsutnošću, sakupljeni svi na kotorskoj o- bali. A veliki slaveni i medeni slogaši Dr. Negri- ni i Stefanović cijelu večer držahu satvorene pro- sore na svojim kućama, koje su na žalost na plo- kati, gdje se je obavljala nasa svečanost, tako da je to njihovo ponašanje svak osudio. Čujemo pa- če da Stefanović nije htio dopustit našim radni- cima, da vežu pri kraju njegove kuće konop, na kojem su se preku plokate morale izvjesiti zasta- ve. Pa da s ovim ljudima može biti sloge! Jadno srpstvo, kad su ti ovašovi predstavnici u Kotoru ! Kotor, 16 Jula. (Kvekić i Trojanović). Syršio se je i sabor u Zadru Mnogim našijema u Boki začudno je ovo- godišnje ponašanje bokeških srpskih zastupnika, osobito Dra. Kvekića i Dra. Trojanovića. Dr, Kve- kić u sve vrijeme zasjedanja nije slova proslovio. Za sve nevolje naše u Boki njemu, koji živi i še- ta u Trstu, mala M Najglavnije ke to mu PRA RENT LA TE ga je iznenadilo, osobito amošnje radikalne ,Sr- be“, koji kašu: i Tirojanović se je pokalugjerio. živši kako treba i vladu i c. &. pravoslavnu kto. koncistoriju (ovako je on koncistoriju pro zvao) Klančića, te sve one koji su svoj upliv bili uloži- li, da ne prodre njegova kandidatura. Pak od sve- ga toga što smo dočekali ? Mješte napadaja u sa- buru, ubećanog i zajamčenog srpskom poštenom riječju, servilne pohode u crnom fraku, cilindru i u rukavicam, sa svim onim salamelecima, koji su pobudili kod dotične gospode u Zadru takov smi- jeh, da je isti lijepo do nas dopro u Boku. Šta sve ne radi ambicija za pusti mandat! I tako će nespašeno srpstvo dočekati, da će za skorašnje saborske izbore uz Kvekića i Vukotića bit Troja- nović proglašen službenim kandidatom u Boki, da bude tako mogao #w svemu i po svemu nasljedovat stope velikog Srbina, blagosovene uspomene .... Šćepana Ljubišu. Bokeški Hrvati neće ma zavidjeti ! Listovi iz Zagreba. Zagreb, 16 Jula. (1m.) Dok na jednu ruku politika truje na- rodnu snagu i život, utješljivo je, što ima ipak momenata u našem javnom životu, u kojim jedna- ko plamte sva srca svih pravih Hrvata, znak, da ipak nije tako crno, kako nam se pričinja. Eno vam prošlih dana svečanosti u ;Varaždinu, prigo- dom posvete zastave radničkog pjevačkog druš- tva ,Vijenac“, koja je bila uprav impozantna na- rodna manifestacija, kod koje se je radnik uz »Gospodina“ u bratskom veselju našao; eto vam slave koja se je obavila u Karlovcu, dne 14 o. m. otkrićem spomenika hrvatskom historičaru Ra- doslava Lopašiću, djelo majstora Rendića, eno vam odbora, koji se je organizirao, da podignu u Klanj- ću spomenik pjesniku narodne himne Mihanoviću, eno vam proslave četiristogodišnjice hrvatske knji- ševnosti sa strane hrvatske sveučilišne omladine, kojoj je prisustvovalo sve što je otmenijega u našem gragjanstvu, pored nadbiskupa sjedio je gradonačelnik, pored sveuč. profesora sjedili su razni književnici i odlični gragjani. Rasprava fi- lozofa gosp. Ribara nobudila je osobito zanima- nje. U istoj uz glavnu temu na ime ,Vijek i rad Marka Marulića“ istakuuo je opširno i jezgrovito razvoj dubrovačke književaosti; na koncu klicalo se je slava Maruliću i simpatično pozdravljalo Dalmaciju; eno vam proslave četiristogodišnjice hrvatske književnosti, sa strane odbora društva hrvatskih književnika, koje je izdalo ovaj proglas : Odbor društva hrvatskih književnika u Zagrebu odlu- čio je u sporazumu s izaslanicima Jugoslavenske akade- mije znanosti i umjetnosti, s ,,Maticom Hrvatskom“, s druš- tvom sv. Jeronima i s Hrv. pedagoškim književnim zbo- rom, da u prvoj polovini mjeseca studenoga t. g. u Za- grebu svečanim načinom proslavi četiristogodišnjicu hr- vatske umjetne književnosti, kojoj je udario temelj slavni Spljećanin Marko Marulić. Proslava ima biti trostruka: u društvu hrvatskih knji- ževnika za književnike i njihovo goste, u hrv. narodnom kazalištu za šire općiostvo i po cijeloj zemlji za narod. U tu svrhu pozvati će odbor društva hrvatskih knji- ževnika u Zagreb sve hrvatske književnike i prirediti sjajnu skupštinu, u kojoj će se reći prigodni govor i je- dan stručnjak pročitati svečani spis, u kom će biti u mar- kantnim crtama opisan četiristogodišnji razvitak hrvatske književnosti. Us to pjevati će se prigodna kantata, za ko- ju će se raspisati već ovih dana natječaj i deklamovati ulomak jedne Marulićeve radnje, Skupština književnika baviti će se drugi svečana predstava. Nakon izvagjanja hrvatskih kompozi- cija i kantate glumiti će se prigodni igrokaz, što će ga sastaviti i inscenirati odlični hrvatski književnici, & pri- kazat će prizor iz života pjesnika Marulića i završiti se njegovom apotheozom. Čist prihod od ove predstave biti će namijenjen spomeniku Maruliće i